OTOK VIS - total portal

TRAGOM JEDNOG PUTOPISA

Kako je IZIDOR KRŠNJAVI (1845. – 1927.), poznati hrvatski kulturni djelatnik, doživio i opisao Modru špilju na Biševu, možemo saznati iz njegova putopisa Iz Dalmacije. Rad je objavljen 1900. g. u Zagrebu. Obiluje živopisnim stilom i zanimljivim spletom doživljaja i činjenica.

Kršnjavi spada u niz velikana koji su poslije 1884. g. posjetili Modru špilju i ostavili pisani trag svojih doživljaja. Naime, ono što je stoljećima bilo poznato komiškim ribarima, dospjelo je pred oči javnosti kad je 1884. g. austrijski barun Eugen Ransonnet miniranjem proširio ulaz u špilju. Njegovim je predstavljanjem Modra špilja postala turističko odredište i dobila udio u stručnoj i turističkoj literaturi. Drugo – a za one koji ne znaju – Kršnjavi je dospio na oltar, iako nije uzdignut na čast oltara. O čemu je riječ? Moderni hrvatski slikar Marko Rašica (1883. – 1963.) smjestio je Izidora Kršnjavog, kao i tada mladog Miroslava Krležu, među čistilišne duše na dnu slike Gospe Karmelske, a tu je oltarnu sliku Rašica izradio 1923. g. za Gospinu crkvu-tvrđavu u Vrboskoj. Slika, koja je zamijenila oštećenu Celestijevu sliku iz 1659. g., ubrzo je dospjela pod udar pučke kritike. Onodobnom ukusu, ljudima naviklim na klasične crte svetačkih lica, nije odgovarao novi stil, a negodovanje je izazvalo pravu buru reakcija i podsmjeha.

Ovdje donosim dio iz spomenutog putopisa u kojem je opisana Modra špilja.

Sa Hvara uputili smo se u Vis, gdje je ladja noćila, da sutra zorom put uz obalu dalmatinsku nastavi. (…) Htjedosmo – cielo družtvo, što se na ladji sastalo – u Biševo, da vidimo prekrasnu modru špilju. Nije bilo moguće, jer nema parobrodske sveze onamo a putovanje jedenjačom znači, da bi čovjek radi tih devet kilometara od Komiže morao tu noćiti, pa nekoliko dana čekati, da svoj put nastaviti može.
Što bi se u Švicarskoj uradilo od takovoga prirodnoga čudovišta? Poznam modru špilju na otoku Capri; ona je veća od špilje na Biševu, ali nije ni s daleka tako liepa, kao ova.
Poznam Biševsku špilju, vidio sam ju prije nekoliko godina, ali bih rado bio pošao i ovaj put onamo, da se čarobnoga pogleda naužijem. Nije se nikako dalo udesiti. Ni jedno parobrodarsko družtvo ne misli na to, da uredi pravilno svezu izmedju Visa i Biševa, premda je sasvim sigurno, da bi posjet ove spilje u Dalmaciju privukao mnogo tudjinaca, koji sad već počimlju pohadjati taj krasni dio naše domovine.

Vis - petak, 29. siječnja 2016. godine

... Još nema dogovora o lokaciji. Evo priloga NOVE TV o današnjoj posjeti Visu!

Izvor: SLOBODNA DALMACIJA - 26.1.2016.

Osim čuvene, svjetski poznate hrvatske gajete "Comeza Lisboa", u međuvremenu su izgrađene još dvije, "Sv. Mikula" i "Palagruža", a gradi se i još jedna ("Jaglica").

 Za "Palagružu" je vlasnik Pino Vojković izabrao zimski suhi vez u blizini bivše tvornice za preradu ribe "Neptun", dok je vlasnik falkuše "Sv. Mikula" svoj brod sklonio u prostoru nekadašnje "Jugoplastike".

 Prof. dr. Joško Božanić, u ime kulturne ustanove kojoj je na čelu, "Ars Halieutice", tražio je pomoć i od Grada Komiže za spas "Comeze Lisboe".

- E, sad gledajte. U Komiži ta falkuša nije našla "krov nad glavom".

 Prošle godine svoju sam falkušu držao u dvorištu PZ-a "Komiža", ali oni mi nisu dali da je tamo više držim jer nemaju mjesta, te sam bio prisiljen falkušu donijeti u svoj vinograd, ovdje daleko od mora.

 Obratio sam se Gradu Komiži tražeći neki prostor u kojem bih mogao sačuvati falkušu i pružiti joj minimalnu zaštitu, ali, na žalost, odgovoreno mi je da taj prostor Grad nema. Falkuša je sada među mojim lozama, oko kilometar i pol daleko od mora…

Najveći viški proizvođač: Komad limuna u EU prodajem za euro. Puno je isplativije od masline i vinove loze

Gripa je stigla i u našu Županiju i sve više ljudi prevencije radi, uz cijepljenje, rješenje vide u uzimanju vitamina kupljenih u ljekarnama ili onih iz prirode, limuna na primjer. Nedavni prilozi u medijima o berbi limuna na otoku Visu na kojem se godišnje ubere između 150 i 200 tona dodatno su povećali interes javnosti za viškim, ekološkim limunom.

 Svakodnevno, s kontinenta stižu upiti za limunom, ljudi zovu, raspituju se, naručuju, a najmanji problem je cijena. A kad već spominjemo cijenu, ona otkupna, ove godine je deset do dvanaest kuna za kilogram, unatoč tome što su veliki supermarketi, kao i posljednjih godina, uvozom limuna iz Španjolske i Turske oborili cijenu domaćeg limuna.

 Ipak, najveći proizvođač limuna na Visu, Slavomir Rafanelli koji osim na domaćem, svoje limune prodaje i na tržištu Europske unije, po dobroj cijeni (1 euro za 1 limun) tvrdi da je uzgajanje limuna isplativije od uzgoja maslina i vinove loze, te očekuje da će otkupna cijena viškog limuna dogodine znatnije rasti. Stoga će i sam ove godine, uz postojećih 450 stabala limuna, zasaditi još nekoliko stotina stabala.

 Limun se na Visu uzgaja oduvijek, doduše riječ je uglavnom o obiteljskom uzgoju, pa se tako u Komiži može vidjeti po nekoliko stabala u vrtovima, ispred kuća. No, posljednjih godina sve je više novih, većih nasada.

 I dok je limun na većim nasadima obran, pozornost plijene neobrana stabla limuna u Komiži u tolikoj meri da su ovih dana bili i meta kradljivaca, tako da je i policija morala uredovati, ne samo u Komiži, nego i na području grada Visa gdje limuna također ima u izobilju. Inače, na otoku Visu sve je više starih kuća u kojima nitko ne živi(broj stanovnika drastično pada), manje-više ispred svake od njih nalazi se po koje stablo limuna, a mirisi zrelih žutih plodova ovih dana jednostavno mame i…

Krade se i na trajektu, požalio nam se jedan Komižanin. On je prije nekoliko dana ukrcao u trajekt nekoliko vreća limuna i naranača s namjerom da ih pošalje susjedima koji su mu na korištenje dali svoj vrt(al), i o tome ih je uredno obavijestio mobitelom. Međutim, kad je trajekt uplovio u Split, njegov susjed koji je čekao limune, mogao je ustvrditi da nedostaju tri vreće. Unatoč nadzornoj kameri postavljenoj u trajektu (koja, eto, nije bila u funkciji).

Večeras je u Visu održana osnivačka skupština Društva prijatelja Hajduka OTOK VIS, a za predsjednika udruge izabran je Nenad Kovač. Društvo okuplja prijatelje Hajduka s cijelog otoka, a cilj je pomoći Hajduku u dokapitalizaciji i ostvariti veći utjecaj navijača.

Nakon novogodišnje pauze nastavljena je viška zimska boćarska liga. Evo rezultata 3. i 4. kola:

U gradu Visu počeli su dugoočekivani i prijeko potrebni radovi na sanaciji obalne konstrukcije u luci. U obilasku radova na rivi zatekli smo viškog gradonačelnika Ivu Radicu, koji nije krio zadovoljstvo početkom radova:

- U višku rivu nije se ulagalo posljednjih pedeset godina, i nadam se da ćemo ovim radovima stvoriti preduvjete za kvalitetan prihvat i većih turističkih plovila. Zahvalni smo Lučkoj upravi Splitsko-dalmatinske županije koja u projekt ulaže oko pet milijuna kuna i mislim da je ovo veliki dobitak za grad Vis. Znamo da je ove godine Uskrs ranije (27. ožujka, op.a.), ali poduzet ćemo sve kako započeti radovi ne bi utjecali na dolazak nautičara u Vis, planiramo ih prihvatiti u luci na Kutu koja će biti spremna. Stoga molim sve sugrađane za strpljenje, jer će tijekom radova biti otežano prometovanje na rivi.

Nakon rive na Kutu, došlo je i vrijeme za uređenje rive u predjelu Luka, a nadam se da će krajem ove ili najkasnije početkom 2017. godine početi radovi na izgradnji lučice u uvali Rukavac, na jugoistočnoj strani otoka Visa - veli nam Radica.

Tijekom geomehaničkih istražnih radova i sondiranja u moru i u kopnu koji su prethodili, utvrđena su oštećenja i brojna ulegnuća u obalnoj konstrukciji viške rive. Nakon provedenog natječaja, Lučka uprava Splitsko-dalmatinske županije je kao najpovoljnijeg ponuđača za izvođenje radova izabrala zagrebačku tvrtku "Projektiranje, Građenje, Promet" d.o.o. (P.G.P.), specijaliziranu upravo za izvođenje takvih poslova, što nam je potvrdio dipl. ing. Dubravko Kološ iz P.G.P.-a, i dodao:

- Predviđen je zahvat u duljini od 266 metara kojim će se, uz to što će doći do ojačanja i proširenja rive izgradnjom podmorskog i nadmorskog zida, doći i do zamjene svih elemenata i prateće infrastrukture (ormarići za nautičare, javna rasvjeta), tako da će riva dobiti novi izgled u punoj duljini.

Na radovima su angažirana četiri velika stroja i dvadeset radnika koji će raditi svakodnevno do kraja travnja, kada je planiran završetak radova - rekao nam je Kološ.

Na otoku Visu završena je berba limuna. Godišnje se na Visu, koji ima bogomdane klimatske uvjete, ubere između 150 i 200 tona limuna. O limunu, rezultatima ovogodišnje berbe, planovima za budućnost, naš viški dopisnik Bogoljub Mitraković razgovarao je sa Slavomirom  Rafanellijem, najvećim proizvođačem limuna na otoku Visu koji godišnje proizvede između 10 i 12 tona limuna i upravo se sprema za sadnju  novih stabala limuna.

S radija dopire gradonačelnikov glas. I Bogijev.  Podsjetilo me to da nisam bio na medijskom ponedjeljku i da bi bilo zgodno snimku razgovora objaviti na blogu i portalu kako bi oni koje zanimaju projekti o kojima je riječ, a nisu slušali radio, mogli naknadno poslušati razgovor. Zovem zato Bogija da mi pošalje snimku...

I evo, uz moj maleni tehnički doprinos, možete poslušati razgovor. Hvala Bogi. (n.k.)


Bogoljub Mitraković-najava za razgovor s Ivom Radicom, gradonačelnikom grada Visa za radio Split 150116:

Na redovitom medijskom ponedjeljku naš dopisnik Bogoljub Mitraković  razgovarao je  s Ivom Radicom, viškim gradonačelnikom,o razvojnim projektima grada Visa s posebnim osvrtom na naselja na jugoistočnoj strani otoka Visa, prije svih, naselju Rukavac, omiljenoj turističkoj destinaciji domaćih i stranih turista koji na Visu provode svoje godišnje odmore.

Malobrojni stanovnici Komiže mogli su danas između 10 i 10:30 sati sa sigurne udaljenosti uživati u nesvakidašnjem prizoru.

Naime, na nebu između otoka Biševa, Brusnika i sv.Andrije (Sveca) u kratkom vremenu, između 10:15 i 10:35 sati formirale su se čak četiri pijavice.

Najveće pijavice su bile oko Sveca, udaljenog od Komiže 13,5 nautičkih milja, gdje su se i najdulje zadržale.

Jučer je stigla građevinska mehanizacija, a jutros su započeli radovi na sanaciji rive na Luci. Sanacija će obuhvatiti oko 250  metara dužnih rive; od Kalafotova do "zuba" ispred FINE.

Ako je suditi po najavama prava studen mogla bi u naše krajeve stići krajem ovoga tjedna, temperature bi se, ako se ostvari sadašnja sinoptička situacija, uz buru na Jadranu, snijeg u zaleđu, ali i na obali trebale spustiti ispod nule!

Što će od svega ostati vidjet će se ovih dana kada će biti jasnija meteorološka slika nad našim područjem.
Što se jutrošnjeg stanja tiče, Makarska, Stobreč, Podstrana i Krvavica kod Makarske u 6 sati jutros 16 stupnjeva, to ne bi bila neobična temperatura da nije riječ o drugoj dekadi siječnja, pravog zimskog mjeseca koji je donio razna meteorološka iznenađenja, među kojima su najinteresantniji upravo temperaturni rekordi.

Tako je jučerašnji dan, u većini područja umjesto zimskih imao proljetna obilježja, grijalo je sunce, a u sred dana najtoplija je bila Komiža sa 20,2 stupnja te Mljet gdje je izmjereno 20 stupnjeva! I u drugim mjestima temperature većinom iznad 15 stupnjeva, a malo je nedostajalo da se obori splitski rekord za 10.siječnja jer je na Marjanu, prema podacima 'Crometea' jučer izmjereno pretoplih 16.1 stupanj Celzijusovih, a rekord još uvijek 'drži' 1974, godina kada je u ovom gradu izmjereno čak 17.4 stupnja.

Nije to sve što se rekorda tiče, prema službenim podacima DHMZ-a, u Komiži je jučer izmjerena najviša siječanjska temperatura u povijesti mjerenja od 20,2 stupnjeva, čime je premašen rekord od 19,6 stupnjeva. I 'otok sunca' se jučer grijao, pa se sa 19,4 stupnjeva sasvim približio apsolutnom siječanjskom rekordu od 19,6 stupnjeva.

I Zadar za 10.siječnja bilježi povijesni rekord unatrag 50 godina, tamo je bilo 17.4 stupnjeva, što je za 0,3 stupnja više od dosadašnjeg rekorda od 17,1 stupnja iz 1988.godine. Nakon takve rekordno tople nedjelje Dalmacija se u sličnim prilikama probudila u novom tjednu pa su sve temperature jutros bile iznad 5 stupnjeva.

Uz pretopla mjesta sa 16 stupnjeva, najtopliji su jutros uvala Lučice na Braču, te Zadvarje, Dubrovnik jutros mjeri pretoplih 15 stupnjeva Celzijusovih, koliko je, prema meteorološkoj postaji pjusak.com izmjereno u Solinu, Kostanjama i Kaštel Gomilici.

Najhladnije, no daleko od prave hladnoće u Zagori, u Promini 7 stupnjeva, u Hrvacama 9 koliko je jutros u Zemuniku, a Sinjani se za razliku od prošlog tjedna jutros 'kuhaju' na 10 stupnjeva.

Do kraja dana u znaku kiše, juga, a uz obalu će zapuhati jaki lebić, koji će do kraja dana još jačati što bi moglo imati razorne posljedice za pojedina mjesta pa treba biti na oprezu.

DHMZ je, kako se očekivalo, zbog vjetra izdao narančasti stupanj upozorenja za Jadran, Liku i Gorski kotar.

Sudbina popularnog Viškog lava, spomenika Viškoj bitci koji se nalazio na groblju Prilovo, dobro je poznata. Međutim, manje je poznato da je istu, a moguće i goru, sudbinu imala umjetnička slika s prikazom Viške bitke koja se nalazila u crkvi sv. Jere na Prilovu. Kad su Talijani tijekom prve okupacije Visa 1919. godine odnijeli lava u Livorno, viški fratri su ovu sliku skinuli s oltara i sakrili je, te je na sigurnom čekala odlazak okupacijske vojske. Koliko sam uspio rekonstruirati vođeći se sjećanjima starijih Višana, slika nakon odlaska Talijana više nije vraćena na oltar, nego je obješena na stropu, odmah iznad glavnog ulaza u crkvu. Ni fratri sa Prilova ni ostali Višani nisu računali da će se talijanski vojnici više ikad vratiti na Vis.
Ali, upravo to se dogodilo: u proljeće 1941. godine na vratima samostana na Prilovu opet su se pojavili pripadnici talijanske vojske, samo ovaj put u mnogo brutalnijem izdanju, onom fašističkom. Znali su to i fratri, pa je Fra Josip Vlahović nakon konzultacija sa starijom subraćom donio odluku da skrivanje ovog puta nema smisla, jer bi moglo završiti osvetom nad samostanom i čitavim Visom.
Stoga su sliku predali Talijanima i..i tu joj se gubi svaki trag! Gdje je i kako je završila, nije poznato, ostala je samo nepotvrđena priča da su je fašistički vojnici zapalili i uništili odmah po odnošenju.

U Jadranu je do današnjeg dana otkriveno 100-injak potopljenih zrakoplova, uglavnom iz Drugog svjetskog rata, a brodova, potonulih od antike do danas, locirano je više od tisuću. Budući da se na Visu 1944. godine nalazio saveznički aerodrom sa samo jednom pistom, a nebom iznad Visa istodobno je kružilo i desetak aviona čekajući svoj red za slijetanje, znalo se dogoditi i da neki od njih ostanu bez goriva ili zbog drugih oštećenja završe u moru.

Tako je u podmorju oko Visa pronađeno 30-ak aviona, uglavnom bombardera iz Drugog svjetskog rata, kao i nekoliko lovaca. Zadnje u nizu otkrića bilo je u moru kod južnog dijela otoka, kada je jedan riječki ronilac 2009. godine na siki, na dubini od 39 metara, otkrio ostatke teškog bombardera B24, poznatog i kao "liberator", a Hrvatski restauratorski zavod formirao je stručni tim koji je istražio olupinu.


Zrakoplov je, vejruje se, srušen u prosincu 1944.

Iako nije pronađen serijski broj jer je rep bio odlomljen, prema podacima iz pedantnih američkih arhiva sve je upućivalo na to da je riječ o zrakoplovu koji je, prije stradanja, uspješno obavio 27 zadataka.

U more kod Visa srušio se u prosincu 1944., a od deset članova posade sedam ih je spašeno.ƒ


Najvjerojatnije je riječ o avionu B24, smatra Siniša Ižaković

I upravo kad su svi pomislili da je to to, Siniša Ižaković, iskusni ronilac i instruktor ronjenja, inače vlasnik komiškog ronilačkog centra "ISSA Diving Center", potvrdio nam je vijest da je nedavno u viškom akvatoriju otkrio još jednu olupinu zrakoplova, najvjerojatnije B24.

– Informacija je točna. Naime, na temelju razgovora s jednim komiškim ribarom, prošlog sam mjeseca zaronio i našao olupinu zrakoplova na lokaciji zapadna strana otoka Biševa oko tri-četiri kabela od obale, na dubini od 85-90 metara! Riječ je najvjerojatnije o avionu B24. Zbog loše vidljivosti u prvih nekoliko minuta nisam bio siguran je li riječ o zrakoplovu. Tek nakon fiksiranja konopa bove za konstrukciju, primijetio sam krilo zrakoplova i uključio svjetlo u namjeri boljeg snimanja aviona. Međutim, poslije se taj potez pokazao kao pogreška i uništio sam, nažalost, većinu snimaka. Još čekam potvrde stručnjaka vezane uz pronađenu olupinu – rekao nam je Ižaković, koji nam je ustupio snimke.

Također, dodao je da se sljedeći zaron planira početkom iduće sezone, u ožujku ili travnju, a kad se utvrdi serijski broj zrakoplova koji se nalazi na vertikalnom stabilizatoru repa zrakoplova, moći će utvrditi i njegova povijest, je li doista riječ o "liberatoru", tko su bili članovi posade, gdje je letio, itd.

Don Paulin Bjažević i ministrantska petorka vrše blagoslov kuća u Visu i svi su, naravno, prikladno obučeni i opremljeni. Sve je u našem malom mistu po pe-esu, po tradiciji. Nije to kao u Zagrebu, Splitu... Tamo dođe sam svećenik, a domaćin pripremi blagoslovljenu vodu i grančicu masline kojom će, kad izmoli, svećenik poškropiti stan ili kuću.

Evo, za urbane posjetitelje bloga, djelić naše malomišćanske atmosfere, u kojoj je sve prisnije i u kojoj vrijeme sporije teče. (n.k.)

U HTV-ovoj emisiji MORE u 7. minuti je prilog iz Komiže. Pepe kalafot i vrtićka djeca grade malu Komižu... Evo link, pa pogledajte!

http://www.hrt.hr/enz/more/315789/