Limun je voćka nevjerojatnih svojstava. Svjetska zdravstvena organizacija preporuča limun u prevenciji brojnih potencijalno smrtonosnih bolesti. No, nije svaki limun dobar. Svjedoci smo kako se na policama naših dućana nude uvozni limuni čija je kora preparirana kemikalijama i nije jestiva. Zahvaljujući bogom danoj klimi, Dalmatinci bi mogi proizvoditi i zadovoljavati sve hrvatske potrebe za limunom, a jedan Višanin se tim poslom uspješno bavi već tri desetljeća.
Vis nije samo otok turizma. Otok je to koji mnogo toga može ponuditi i u poljoprivredi, a posebno u uzgoju limuna. Na tom udaljenom pučinskom škoju godišnje se ubere između 150 i 200 tona limuna. No, Višai bi mogli uzgojiti i do šest puta više. To je prije 30 godina zaključio i danas najveći proizvođač ovog vrijednog voća na Visu, Slavomir Rafanelli.
Limun se može pronaći gotovo u svakom viškom vrtu, no ozbiljnim uzgojem do prije par godina gotovo da se nitko nije bavio. Razloga za to je mnogo, a jedan od najvećih je bio taj što su trgovine bile preplavljene jeftnim uvoznim limunom. Danas je situacija dijametralno suprotna. Limuni u supermarketima dosežu astronomske cijene pa se za kilograma ovog voća mora izdvojiti i do 50 kuna. Da stvar bude još gora, taj uvozni limun je prepariran kemikalijama zbog kojih mu kora nije jestiva, a kemikalije kroz koru ulaze i u limunov sok, čime ta zdrava hrana praktično postaje otrovna. Zbog svega toga danas se traži domaći limun, a Rafenelli ga ne može uzgojiti onoliko koliko kupci od njega traže.
Studiozno radeći na projektu uzgoja svoga limuna Rafanelli se odvažio napraviti plantažu kakve nema u ovom dijelu Europe. Otkupio je zemljište za koje je znao da je pogodno za uzgoj te na njemu podigao kaskadne nasade sa sustavom navodnjavanja.
Na svojim plantažama Rafanelli uzgaja nekoliko različitih sorti limuna ali jedan je poseban, budući u punoj rodnosti godišnje može dati i do 250 kilograma ploda po stablu.
Rafanelli bi uzgoj limuna preporučio svima koji se žele baviti poljoprivrednom. Tvrdi kako je limun isplativ i ne traži previše pažnje.
Iako se na njoj radi desetljećima, priča o viškom limunu tek se treba ispričati. Potencijali su golemi, tlo i klima pogodni, tržište osigurano. Limun je, bez ikakve dvojbe, dalmatisnki proizvod za 22. stoljeće.
Objavi komentar