OTOK VIS - total portal

Izvor: SLOBODNA DALMACIJA - 26.1.2016.

Osim čuvene, svjetski poznate hrvatske gajete "Comeza Lisboa", u međuvremenu su izgrađene još dvije, "Sv. Mikula" i "Palagruža", a gradi se i još jedna ("Jaglica").

 Za "Palagružu" je vlasnik Pino Vojković izabrao zimski suhi vez u blizini bivše tvornice za preradu ribe "Neptun", dok je vlasnik falkuše "Sv. Mikula" svoj brod sklonio u prostoru nekadašnje "Jugoplastike".

 Prof. dr. Joško Božanić, u ime kulturne ustanove kojoj je na čelu, "Ars Halieutice", tražio je pomoć i od Grada Komiže za spas "Comeze Lisboe".

- E, sad gledajte. U Komiži ta falkuša nije našla "krov nad glavom".

 Prošle godine svoju sam falkušu držao u dvorištu PZ-a "Komiža", ali oni mi nisu dali da je tamo više držim jer nemaju mjesta, te sam bio prisiljen falkušu donijeti u svoj vinograd, ovdje daleko od mora.

 Obratio sam se Gradu Komiži tražeći neki prostor u kojem bih mogao sačuvati falkušu i pružiti joj minimalnu zaštitu, ali, na žalost, odgovoreno mi je da taj prostor Grad nema. Falkuša je sada među mojim lozama, oko kilometar i pol daleko od mora…

Najveći viški proizvođač: Komad limuna u EU prodajem za euro. Puno je isplativije od masline i vinove loze

Gripa je stigla i u našu Županiju i sve više ljudi prevencije radi, uz cijepljenje, rješenje vide u uzimanju vitamina kupljenih u ljekarnama ili onih iz prirode, limuna na primjer. Nedavni prilozi u medijima o berbi limuna na otoku Visu na kojem se godišnje ubere između 150 i 200 tona dodatno su povećali interes javnosti za viškim, ekološkim limunom.

 Svakodnevno, s kontinenta stižu upiti za limunom, ljudi zovu, raspituju se, naručuju, a najmanji problem je cijena. A kad već spominjemo cijenu, ona otkupna, ove godine je deset do dvanaest kuna za kilogram, unatoč tome što su veliki supermarketi, kao i posljednjih godina, uvozom limuna iz Španjolske i Turske oborili cijenu domaćeg limuna.

 Ipak, najveći proizvođač limuna na Visu, Slavomir Rafanelli koji osim na domaćem, svoje limune prodaje i na tržištu Europske unije, po dobroj cijeni (1 euro za 1 limun) tvrdi da je uzgajanje limuna isplativije od uzgoja maslina i vinove loze, te očekuje da će otkupna cijena viškog limuna dogodine znatnije rasti. Stoga će i sam ove godine, uz postojećih 450 stabala limuna, zasaditi još nekoliko stotina stabala.

 Limun se na Visu uzgaja oduvijek, doduše riječ je uglavnom o obiteljskom uzgoju, pa se tako u Komiži može vidjeti po nekoliko stabala u vrtovima, ispred kuća. No, posljednjih godina sve je više novih, većih nasada.

 I dok je limun na većim nasadima obran, pozornost plijene neobrana stabla limuna u Komiži u tolikoj meri da su ovih dana bili i meta kradljivaca, tako da je i policija morala uredovati, ne samo u Komiži, nego i na području grada Visa gdje limuna također ima u izobilju. Inače, na otoku Visu sve je više starih kuća u kojima nitko ne živi(broj stanovnika drastično pada), manje-više ispred svake od njih nalazi se po koje stablo limuna, a mirisi zrelih žutih plodova ovih dana jednostavno mame i…

Krade se i na trajektu, požalio nam se jedan Komižanin. On je prije nekoliko dana ukrcao u trajekt nekoliko vreća limuna i naranača s namjerom da ih pošalje susjedima koji su mu na korištenje dali svoj vrt(al), i o tome ih je uredno obavijestio mobitelom. Međutim, kad je trajekt uplovio u Split, njegov susjed koji je čekao limune, mogao je ustvrditi da nedostaju tri vreće. Unatoč nadzornoj kameri postavljenoj u trajektu (koja, eto, nije bila u funkciji).

U gradu Visu počeli su dugoočekivani i prijeko potrebni radovi na sanaciji obalne konstrukcije u luci. U obilasku radova na rivi zatekli smo viškog gradonačelnika Ivu Radicu, koji nije krio zadovoljstvo početkom radova:

- U višku rivu nije se ulagalo posljednjih pedeset godina, i nadam se da ćemo ovim radovima stvoriti preduvjete za kvalitetan prihvat i većih turističkih plovila. Zahvalni smo Lučkoj upravi Splitsko-dalmatinske županije koja u projekt ulaže oko pet milijuna kuna i mislim da je ovo veliki dobitak za grad Vis. Znamo da je ove godine Uskrs ranije (27. ožujka, op.a.), ali poduzet ćemo sve kako započeti radovi ne bi utjecali na dolazak nautičara u Vis, planiramo ih prihvatiti u luci na Kutu koja će biti spremna. Stoga molim sve sugrađane za strpljenje, jer će tijekom radova biti otežano prometovanje na rivi.

Nakon rive na Kutu, došlo je i vrijeme za uređenje rive u predjelu Luka, a nadam se da će krajem ove ili najkasnije početkom 2017. godine početi radovi na izgradnji lučice u uvali Rukavac, na jugoistočnoj strani otoka Visa - veli nam Radica.

Tijekom geomehaničkih istražnih radova i sondiranja u moru i u kopnu koji su prethodili, utvrđena su oštećenja i brojna ulegnuća u obalnoj konstrukciji viške rive. Nakon provedenog natječaja, Lučka uprava Splitsko-dalmatinske županije je kao najpovoljnijeg ponuđača za izvođenje radova izabrala zagrebačku tvrtku "Projektiranje, Građenje, Promet" d.o.o. (P.G.P.), specijaliziranu upravo za izvođenje takvih poslova, što nam je potvrdio dipl. ing. Dubravko Kološ iz P.G.P.-a, i dodao:

- Predviđen je zahvat u duljini od 266 metara kojim će se, uz to što će doći do ojačanja i proširenja rive izgradnjom podmorskog i nadmorskog zida, doći i do zamjene svih elemenata i prateće infrastrukture (ormarići za nautičare, javna rasvjeta), tako da će riva dobiti novi izgled u punoj duljini.

Na radovima su angažirana četiri velika stroja i dvadeset radnika koji će raditi svakodnevno do kraja travnja, kada je planiran završetak radova - rekao nam je Kološ.

Na otoku Visu završena je berba limuna. Godišnje se na Visu, koji ima bogomdane klimatske uvjete, ubere između 150 i 200 tona limuna. O limunu, rezultatima ovogodišnje berbe, planovima za budućnost, naš viški dopisnik Bogoljub Mitraković razgovarao je sa Slavomirom  Rafanellijem, najvećim proizvođačem limuna na otoku Visu koji godišnje proizvede između 10 i 12 tona limuna i upravo se sprema za sadnju  novih stabala limuna.

Izvor: radio Split, dopisnik Bogoljub Mitraković

Rozmarija Karuza, boćarica iz Komiže, prvakinja Hrvatske u brzinskom izbijanju i hrvatska reprezentativka... Poslušajmo razgovor kojeg je s njom obavio dopisnik radio Splita Bogoljub Mitraković:

Fotografija: mojotokvis.com Više fotografija pogledajte - OVDJE!

Skeniranje laserskom 3D tehnologijom provode stručnjaci iz splitske tvrtke ‘Geodata’

Udruga “Palagruza” iz Komiže već je od svog osnutka, 2012. godine, počela s radom na projektu dokumentiranja tradicionalnih brodova u Komiži, a povod za to bila je gajeta “Jaglica”, koja je prije desetak godina pronađena u Komiži i nekad bila ofalkono gajeta, poznata javnosti kao falkuša, tradicionalna komiška gajeta s bočnim stranicama koje su se mogle skinuti, ovisno o namjeni gajete.

– Do pronalaska “Jaglice” godinama se mislilo da je “Cicibela” zadnja komiška gajeta (potonula u nevremenu kod Biševa 1986. godine), ali upravo nakon detaljnog dokumentiranja i istraživanja članova Udruge “Palagruza” utvrđeno je da, osim “Cicibele” i “Jaglice”, na Jadranu postoji još nekoliko komiških gajeta koje su nekad bile falkuše, a danas su većinom plastificirane brodice za ribolov.

Jedna od njih je “Frida” u Komiži, koju ćemo također uskoro dokumentirati, zatim tu je plastificirana gajeta Tipićevih, koju su dr. Velimir Salomon i kulturna ustanova “Ars Halieutica” iz Komiže dokumentirali i koja je, pored “Cicibele”, bila osnova za izradu replika triju falkuša – kazuje nam Miro Cvitković, predsjednik Udruge “Palagruza”.

– Nedavno je također na otoku Drveniku pronađena još jedna manja komiška gajeta koja zasad nije plastificirana, te ćemo poraditi i na njezinu dokumentiranju. Udruga “Palagruza” prepoznala je važnost gajeta “Jaglica”, “Cicibela”, “Frida” i drugih.

’Cicibela’ i ‘Jaglica’

Riječ je o iznimno značajnim brodovima kakvih je na Jadranu ostalo još samo nekolicina, a većina njih su plastificirani s uništenom drvenom formom. Kako bi se cijeli posao napravio što kvalitetnije, za dokumentiranje se koriste najmodernije 2D i 3D tehnologije i programski alati za dokumentiranje, uz pomoć kojih će se obaviti dokumentiranje tradicionalnih komiških gajeta, čime će se najbolje sačuvati vjerna i originalna forma – ističe Cvitković.

Radi potrebe dokumentiranja mnogih brodova koji se u Komiži godinama spaljuju u povodu blagdana sv. Nikole, Udruga “Palagruza” je razvila i izradila 2D skener kako bi se prije uništavanja drvenog broda sačuvala forma vrijednih tradicionalnih brodova i izradila njihova baza.

– Ove godine, prigodom Festivala mora “Rota Palagruzona”, prezentiran je projekt dokumentiranja brodova. Također je potpisan sporazum između Udruge “Palagruza” i tvrtke “Geodata” iz Splita, čime je pokrenut jedinstven projekt skeniranja 3D skenerom i dokumentiranja tradicionalnih brodova na Jadranu.

Uz primjenu laserske 2D i 3D tehnologije, s preciznošću od svega nekoliko milimetara skenirane su gajete “Cicibela” i “Jaglica” te je nakon skeniranja utvrđeno da je riječ o potpuno identičnim gajetama s identičnim konstrukcijskim detaljima. U obradu skeniranih materijala uključili smo i mlade ljude koje educiramo, a dobivene podatke koristit ćemo za rekonstrukciju gajeta “Cicibela”, “Jaglica”, “Frida” i drugih – kaže Cvitković.

Zanimljivo je da su kroz projekt dokumentiranja pronađeni i mnogi originalni dijelovi komiških gajete (jedra, lantine, vesla, falke itd.).

– Cilj nam je omogućiti da se tradicionalni jadranski brodovi, poput komiške gajete, sa svim detaljima prezentiraju na bilo kojemu mjestu u svijetu preko elektroničkih medija, a elektronička dokumentacija naći će svoju primjenu u edukaciji, interaktivnim ili virtualnim muzejima i u mnogim drugim područjima – rekao nam je na kraju Cvitković.


Skenirana i ‘Pruga Biševo’

Osim skeniranja navedenih gajeta, obavljeno je i skeniranje komiškog leuta “Pruga Biševo”, a u pripremi je također skeniranje tradicionalnih brodova koje će se obaviti u suradnji s udrugama “Latinsko idro” i “Betinska gajeta 1740” te vlasnicima brodova i brodograditeljima u Betini i Murteru. U međuvremenu, Udruga “Palagruza” dobila je pozive za skeniranje i drugih tradicionalnih brodova na Jadranu, te je zbog velikog zanimanja već počela s pripremama za apliciranja na EU fondove radi financiranja projekta dokumentiranja brodova.

Izvor: SLOBODNA DALMACIJA - 10.10.2015.
Na zapadnoj obali otoka Visa, otoka burne povijesti s nevjerojatno bogatom prirodom i mnoštvom još uvijek neotkrivenih tajni, podno najvišeg otočnog vrha - brda Hum smjestila se Komiža. Tipično je to dalmatinsko mjesto s uskim ulicama, kamenim kućama stisnutim oko luke, brojnim šljunčanim plažama i izvorima pitke vode. 

Donedavno mali ribarski gradić, Komiža sve više postaje ekskluzivno turističko odredište koje svojim intimnim ambijentom i bogatom gastronomskom ponudom privlači svakodnevno brojne goste. Svojim položajem predstavlja pravu izoliranu oazu od civilizacije i modernog svijeta, a topla i blaga klima čini je atraktivnom u svako doba godine.

Upravo sve te ljepote Visa i Komiže prije 10 godina otkrio je mladi bračni par iz Zagreba, kojima je Komiža bila ljubav na prvi pogled. Devet godina svako ljeto su redovito posjećivali otok Vis, a onda su s najboljim prijateljima odlučili u Komiži sagraditi svoj kutak za odmor i uživanje.

U mirisu ružmarina i rogača



I tako je 2014. godine u jedinstvenoj prirodi mediteranske vegetacije, s prekrasnim pogledom na cijeli komiški zaljev na lokaciji Norpina, okružena mirisom ružmarina i rogača, vrata dobrodošlice otvorila Villa Periska, idealan spoj luksuza i tradicije, što je i pravi opis ove kuće.


Spoj je to mediteranske arhitekture i modernog dizajna izvana, te jednostavnog i prostranog unutrašnjeg uređenja. Poštujući oblik zemljišta i podneblje u kojem je kuća smještena, mladi splitski arhitekt Mate Tonković pretočio je svoju ideju u projekt, a zagrebačka tvrtka “Quadratum” sagradila je ovu vila u obliku periske po kojoj i nosi ime.

Projektirana na načina da pruža užitak, ova kuća iz snova jedno je od onih mjesta na kojima zaboravite da stres uopće postoji. Dovoljno blizu centra mjesta i prve plaže, a opet i dovoljno udaljena, prozračna i uredna, nudi brojne mogućnosti opuštanja. 

Zahvaljujući velikim prozorima uspostavljena je snažna veza s okolišem, pa tako možete uživati u pogledu na komiški zaljev, otok Biševo i prekrasne zalaske sunca.

Vila ima tri spavaće sobe, prozračan dnevni boravak s kuhinjom, dvije kupaonice, terasu s bazenom, začinski vrt i dva parkirališna mjesta. Unutrašnjost vile ukupne je površine 95 m2, a terasa i vrt imaju još 100m2.

Minimalistički namještena, opremljena je podnim grijanjem, kvalitetnom aluminijskom stolarijom, klimatizacijskim sustavom.

Na prostranoj terasi smještena je vanjska kuhinja s roštiljem, tuš i bazen površine 6x3 m i dubine 1,40 m.

Na otoku Visu godišnje se ubere između 150 i 200 tona limuna. S obzirom na bogomdane klimatske uvjete, berba limuna svake godine počinje krajem listopada ili početkom studenoga i potraje do konca prosinca. Ta bi proizvodnja, međutim, mogla biti i šesterostruko veća i ubrani limun mogao bi zadovoljiti potrebe Dalmacije, ali i šire.

Tvrdi to Slavomir Rafanelli (66), najveći proizvođač limuna na otoku Visu.Na svojoj plantaži površine 3700 četvornih metara s 450 stabala limuna, koja se nalazi u gradu Visu na predjelu Valica, ubere 10 do 12 tona limuna godišnje. Rafanellijeva je preporuka svim proizvođačima limuna, iz vlastitog iskustva, da uz plantaže limuna drže i pčele jer one povećavaju urod limuna. Osim limuna, Rafanelli na svojem OPG-u ima 240 stabala maslina, 30 košnica pčela, koordinator je za udomljavanje pčela na otoku Visu, a u gradu Visu vodi i vlastitu turističku agenciju.

Ekološka proizvodnja

Ima li razlike u cijeni između viškog i uvoznog limuna?
– Razlika je ogromna. Uvozni limun star je najmanje tri do četiri mjeseca, a kako bi se mogao transportirati, mora ga se obložiti silikonom, što automatski znači da više nije ekološki. Taj limun pri prodaji u dućanu nosi upozorenje kako njegova kora nije za uporabu. Trenutna cijena za kilogram limuna na Visu je između 25 i 28, a u supermarketima u Zagrebu, prema podacima kojima ja raspolažem, i do 35 kuna. Supermarketi svojom prodajnom politikom dovode domaće proizvođače u vrlo nezgodan položaj. Cijena limuna u supermarketima u vrijeme pojavljivanja domaćeg limuna na tržištu pada s 35 na pet kuna i svaki komentar postaje suvišan.

Na otoku Visu 90 posto limuna je iz ekološke proizvodnje, to što proizvođači nemaju certifikat je nešto drugo, ali taj domaći, neprskani limun, zahvaljujući i prodavaonicama ekoloških proizvoda posljednjih godina, s početnih pet do šest kuna po kilogramu danas na tržištu postiže cijenu od devet do 13 kuna, a cijena će i dalje rasti.
U svijetu se ekološki proizvodi sve više cijene, u Njemačkoj, Belgiji, Nizozemskoj, na primjer, jedan limun stoji jedan euro, i to običan limun, dok ekološki limun po komadu stoji dva eura, kada govorimo o prodaji – kaže Rafanelli.

Prisjeća se i jedne studije prije rata koju su napravili vrhunski stručnjaci, čak su iz Izraela dolazili neki od njih, kako bi se komercijalizirao uzgoj limuna te kako bi njegova proizvodnja na Braču, Šolti, Hvaru, Visu i dijelu Kaštela zadovoljila potrebe tržišta bivše Jugoslavije

– Neki su ljudi tu knjigu pročitali, poslije rata su se počeli baviti uzgojem limuna i danas je na Visu desetak plantaža limuna s više od 200 stabala po plantaži. Uvjeren sam da bismo u roku od pet-šest godina, kad bismo se intenzivno počeli baviti uzgojem limuna, zadovoljili ne samo domaće potrebe za limunom, nego bismo limun izvozili i to bi bio dobar izvozni proizvod.

Da je na Visu 200 mladih proizvođača koji se na sličan način kao ja intenzivno bave poljoprivredom, mogli bismo zadovoljiti barem 60 posto potražnje turista koji dolaze na Vis za limunom, uljem, smokvama, ribom... – zaključio je Rafanelli.

Talijanska gustirna i hrvatske fotoćelije

U blizini Rafanellijevih limuna nalazi se ogromna gustirna, kapaciteta 800 tisuća litara, izgrađena 1943. u vrijeme okupacije za potrebe talijanske vojske. Kasnije ju je koristilo stanovništvo Visa jer otok nije imao vodu do pedesetih godina prošlog stoljeća, a u vrijeme nestašica, kaže Rafanelli, gustirnu su punili i vodonosci bivše JRM.

Potom gustirna nije bila u funkciji 30 godina, da bi Rafanelli zatražio od nekadašnje mjesne zajednice odobrenje da je obnovi, pa ju je dobio na korištenje na rok od 10 godina uoči Domovinskog rata, uz uvjet da stalno bude u funkciji. Gustirnu je obnovio u vrijeme Domovinskog rata, preklani i detaljno, a trenutno služi svrsi, ima vode. Rafanelli je koristi za zalijevanje plantaže, a ključ imaju i viški vatrogasci u slučaju gašenja požara. "Na gustirni bi se mogli postaviti i solarni paneli", smatra Rafanelli i dodaje: "Nažalost, zbog sitnih interesa pojedinaca i nerazumijevanja Zavoda za zaštitu spomenika kulture, od realizacije ovog projekta koji bi, uz relativno malu investiciju, dijelu grada Visa, Kutu i Lučici davao dostatnu količinu struje, za sada nema ništa."

Ovih dana završena je još jedna sezona lova na jastoge. Kako je protekla, tko je zadovoljan, a tko nije i što muči komiške i viške profesionalne ribare, pitali smo Damira Karuzu Kalamberu, predsjednika sekcije Ceha ribara pri Udruženju obrtnika otoka Visa.

Ivo Radica, viški gradonačelnik, održao je redovitu mjesečnu konferenciju za novinare na kojoj su bili nazočni i
Stipe Vojković, predsjednik Gradskog vijeća, te dogradonačelnica Antonija Uskok. Na dnevnom redu bile su viške aktualnosti, odnosno predstavljanje gradskih projekata, a nabrojio ih je Radica.

– Počinje treća faza uređenja Hrvatskog doma. Drugi projekt na kojem radimo je cesta i dovođenje vode do budućeg zajedničkog otočnog odlagališta otpada Wellington, a riječ je o investiciji vrijednoj oko 900 tisuća kuna. Priveli smo kraju prvu fazu uređenja trga ispred crkve sv. Jeronima na poluotoku Prirovu... – pohvalio se Radica.

Hidroavioni u uvali Stonca

Osvrnuo se i na priču o hidroavionskoj vezi Split – Vis – Split.

– Hidroavioni su išli u Županijski prostorni plan, u gradu Visu kao lokaciju za hidroavione predvidjeli smo uvalu Stonca, stoga krećemo u izmjene i dopune Prostornog plana grada Visa, a ostalo je na investitorima. Prije nekoliko mjeseci raspisali smo poziv za iskaz interesa glede gradnje aerodroma u Velom poju.

Javila su se četiri zainteresirana, od kojih su dvoje ponudili vrlo kvalitetne prijedloge. I to ćemo regulirati kroz Prostorni plan grada Visa, pa se uskoro može očekivati kvalitetno rješavanje pitanja zračnog povezivanja otoka Visa – rekao je Radica.

Viški gradonačelnik informirao je i o sjednici Skupštine “Vodovoda i odvodnje otoka Visa”, zajedničke otočne tvrtke, na kojoj je jedna od točki dnevnog reda bila i status komunalnih vodnih građevina.

Protiv viških interesa

– Ministarstvo poljoprivrede daje naputak da bi gradovi koji su do sada bili vlasnici komunalnih vodnih građevina (riječ je o kompletnim vodovodnim sustavima) trebali to vlasništvo prenijeti na svoje gradske tvrtke, koje bi onda mogle raspolagati tim sustavima kako hoće. Moje je mišljenje da se tako na mala vrata otvara mogućnost da se sutra može privatizirati kompletne vodovodne sustave.

Znamo primjer bivšeg Javnog komunalnog poduzeća “Komiža”, koje je zbog velikih dugovanja otišlo u stečaj, i onda je čitava njegova imovina išla na bubanj. Zamislite da se takvo što dogodi i s našim “Vodovodom i odvodnjom otoka Visa”? Ode čitav vodovod nekom Ivi, Luki ili Petru, koji u stečajnom postupku može kupiti bilo koji dio imovine takvog poduzeća.

Dakle, sve što smo svi mi ulagali svih ovih godina u infrastrukturu odjednom bi trebalo postati vlasništvo jedne tvrtke, pa time ovisno i o poslovanju tih društava. Preko noći bismo mogli ostati bez najvitalnijih resursa koje ovaj otok ima.

To me podsjeća na one komunističke dekrete iz 1945. godine, kad su dopisima tjerali ljude da prihvate nešto što je očigledno protiv njihovih interesa. Ja to neću potpisati, a država neka me pokuša natjerati ako može. Bit ću oštro protiv toga, pod svaku cijenu. Kad sam iznio svoj stav na skupštini “Vodovoda”, preskočili su tu točku – kazao je Radica.
‘Neka prodaju Hektorovića, kupe li bolji trajekt od njega’ 

 Stipe Vojković, predsjednik Gradskog vijeća Grada Visa, rekao je kako se po Visu šuška da “Jadrolinija” ima namjeru prodati trajekt “Petar Hektorović”, za koji su navodno zainteresirani Rusi. Strah ga je da će “Jadrolinija” poslati lošiji trajekt za Vis, te nas upućuje da se raspitamo o toj namjeri. Gradonačelnik Ivo Radica suzdržao se od komentara, kazavši samo kako je to ipak još uvijek samo priča o kojoj ne možemo suditi dok ne dobijemo sve relevantne informacije. 

 – Ako će nam osigurati bolji trajekt od “Petra Hektorovića”, neka ga prodaju – zaključio je Radica.