Articles by "Vis"

Prikazani su postovi s oznakom Vis. Prikaži sve postove

Izvort: mreza.tv

U redovitoj rubrici ususret izborima u današnjim Vijestima donosimo prilog iz grada Visa. Na proteklim lokalnim izborima, HDZ-ov gradonačelnik Ivo Radica gradonačelničku fotelju osigurao si je drugi put za redom. Ovoga puta, u prvom krugu. Hoće li u gradonačelničku fotelju sjesti i treći put, odlučit će Višani, a mi smo provjerili što je od obećanoga u predizbornim kampanjama do sada i realizirao.

Gradi Vis sa svojih 11 naselja broji manje od 2.000 stanovnika, a pravo glasa ima 1884 Višana. Na proteklim lokalnim izborima 53 posto glasača u prvom krugu odlučilo je kako bi HDZ-ov Ivo Radica trebao nastaviti voditi njihov grad. Njegov protukandidat Ante Linčir, koji je zastupao koaliciju HSN-SDP-HSS, osigurao si je 30 posto glasova, a nezavisni Ante Acalinović nešto više od 10 posto.

Radica je tako samo nastavio projekte započete u prethodnom mandatu, a ono što planira realizirati u ovom trenutku vrijedno je više od 10 milijuna eura. Među prioritetima je izgradnja solarne elektrane, najveće te vrste u Hrvatskoj. Projekt je pred realizacijom.

Kada je gradonačelnik sa suradnicima izrađivao strategiju razvoja Grada Visa do 2050. godine poželio je dvostruko više stanovnika u gradu tijekom zime. Kako bi se to moglo provesti, morao je osmisliti posebnu pronatalitetnu politiku koja bi se mogla oduprijeti svim nedaćama koje pred mlade bračne parove s djecom stavlja život na udaljenom pučinskom otoku kakav je Vis.

Gradonačelnik je ostvario još neka od danih obećanja, a među njima i ona o sufinanciranju polovine troška školskih udžbenika.
Viški gradonačelnik provodi i obećanu socijalnu politiku prema umirovljenicima, nezaposlenima i socijalno ugroženima. Među omiljenim mjerama je božićnica, koje će i ove godine biti isplaćena iz gradske blagajne.

Hoće li sve ovo biti dovoljno, u konačnici će odlučiti birači.
Vis je otok golemih potencijala, a Višani će tek u narednim godinama i desetljećima morati zasukati rukave kako bi sebi i svojoj djeci osigurali opstanak i ostanak na otoku. Kako bi planove realiziraju, na idućim izborima će morati odabrati one koji će ih moći povesti u tu bolju, berićetnu budućnost.


Na popisu će se naći možda još nekoliko vila, ako se uspije obaviti sve potrebne radnje prije nego što se natječaj raspiše.

Za vile Lovor u Opatiji i Bianca u Trogiru, Češku vilu na Visu, dubrovačku Čigriju, Izvor na Plitvičkim jezerima, vilu Slavujevac i onu u Nazorovoj ulici u Zagrebu uskoro će Ministarstvo državne imovine raspisati natječaj za prodaju. Za razliku od prijašnjih natječaja, sada će natječaj objediniti više vila, od kojih se neke već pokušalo prodati, ali zbog cijene ili pravnih prepreka nije bilo uspjeha.

Na popisu će se naći možda još nekoliko vila, ako se uspije obaviti sve potrebne radnje prije nego što se natječaj raspiše, a možda se nađu i vile koje još nisu prenesene u Ministarstvo iz pojedinih državnih tvrtki, kao što je, primjerice, slučaj s vilom Toplice u Opatiji, koju HŽ još nije prenio u registar državne imovine. Za vilu Čingriju pravo prvokupa ima Grad Dubrovnik, no navodno Grad nudi premali iznos.

Upravo je cijena često razlog zbog kojeg se vile nisu prodale i prije, piše Večernji list.


Izvor: SLOBODNA DALMACIJA - 8.11.2016.


Na nedavno održanom splitskom izboru ljepote, na kojem su se birali The Best model of Croatia 2016. u ženskoj i muškoj kategoriji, te Lice godine Hrvatske, pobjedu su odnijele sve same dalmatinske snage.

Iza izbora koji je u Split doveo brojna poznata lica stoji Don Mateo Media. Prethodilo mu je nekoliko kvalifikacija u kojima je od stotinjak pristiglih kandidatkinja i kandidata formiran finalni krug. A onda su u njemu odabrani najbolji: za The Best model of Croatia 22-godišnja Višanka Ana Brajčić i 23-godišnji Splićanin Ivan Protić, a za Lice godine Hrvatske 2016. 20-godišnja Sinjanka Anđela Šimac.

Ana Brajčić: Voljela bih raditi u diplomaciji

Lijepa crnka studentica je treće godine zagrebačkih Fakulteta za političke znanosti i Sveučilišta Libertas na kojem se opredijelila za međunarodne odnose i diplomaciju. Posljednje četiri godine bavi se i modelingom, kao i izborima ljepote s kojih se kući uvijek vraća s barem jednom lentom. Zanimljivo je kako ju je s 18 godina na cesti zaustavila jedna naša agentica i brzo je "privela" na modne piste.

– Kada se počneš baviti manekenstvom, nekako odmah dođu i izbori ljepote. Oni postanu sastavni dio života. Tako sam i ja počela sudjelovati. Ovu pobjedu uopće nisam očekivala, tako da sam – dok su čitali imena najboljih – s ostalim curama dogovarala gdje ćemo izići van. A kada su izrekli moje ime, baš sam se iznenadila, šokirala, suze su samo potekle – kaže Ana koja je prije svega ipak posvećena studiranju. Mankenstvo joj donese džeparac, ali s raznolikim društvom oko njega i nemoralne ponude, otvoreno nam priznaje, navodeći i kako svatko najbolje znade što mu je za raditi u takvim situacijama.

– Ne postoje takve ponude samo u svijetu modelinga, gdje se god okreneš čeka te neka takva situacija. Ali, ako si čiste i pametne glave, onda ćeš lako i jasno kazati – ne. I uhvatiti se svoga posla. Svatko sam sebi određuje put. Ja svoj znam, želim završiti fakultet, voljela bih raditi u diplomaciji. A do tada, kada mi slobodno vrijeme dozvoli, a organizirati se znam i te kako dobro, volim biti sudionik modnog svijeta – kaže svestrana Ana.










Aktivna zona u Visu jedna je od deset koje tvrtka Coca-Cola uređuje do kraja godine u okviru društveno odgovornoga projekta Pokret za radost

Vis, 21. listopada 2016. – Vježbalište na otvorenome, koje Coca-Cola u Hrvatskoj uređuje u okviru društveno-odgovornoga projekta Pokret za radost, otvoreno je danas na poluotoku Prirovo u središtu Visa. Time je Vis, nakon Drniša, Slunja, Hrvatske Kostajnice, Pleternice, Vrgorca, Cresa i Imotskoga, postao osmi vlasnik vježbališta na otvorenome. Aktivne zone tvrtka uređuje i predaje u vlasništvo lokalnoj zajednici te na korištenje njezinim građanima, a do kraja 2016. godine namjerava ih urediti ukupno deset diljem Hrvatske.

„Čestitam Višanima na aktivnoj zoni za koju su se izborili tijekom glasovanja za ovaj projekt kojemu je cilj obogaćivanje sadržaja i unaprjeđenje kvalitete života u lokalnim zajednicama. Hvala i svim našim partnerima koji su prepoznali projekt kao vrijedan doprinos zajednici i podržali nas u našim nastojanjima. Tijekom glasovanja na mrežnoj stranici zaprimljeno je gotovo 400 000 glasova, što je samo jedan od pokazatelja da smo na dobrome putu te ćemo sljedeće godine, kao što smo već najavili, otvoriti dodatnih deset zona u gradovima širom Hrvatske“, rekao je na otvorenju vježbališta predstavnik tvrtke Coca-Cole HBC Hrvatska Bruno Jelić.




Vježbališta na otvorenome obuhvaćaju ukupno šest sprava za vježbanje različitih namjena kojima se ciljano mogu jačati mišići cijeloga tijela, a moći će ih upotrebljavati svi zainteresirani za aktivan život – od umirovljenika do profesionalnih sportaša, bez obzira na dob i tjelesne mogućnosti. Nakon otvorenja aktivne se zone predaju u trajno vlasništvo lokalnim zajednicama.

„Iznimno sam sretan što je Vis jedan od gradova koji dobiva svoju aktivnu zonu i ovim putem zahvaljujem Coca-Coli što nam u vlasništvo predaje ovako lijepo vježbalište. Vjerujem da će mnogi naši sugrađani svoje slobodno vrijeme provoditi aktivno u prirodi, na prekrasnome poluotoku Prirovu te da će zona postati mjesto njihova svakodnevnoga sastajanja. Stoga zahvaljujem i dragim Višanima što su svojom upornošću omogućili da Vis postane bogatijim za još jedan rekreacijski sadržaj“, izjavio je gradonačelnik Visa Ivo Radica.
Otvorenje aktivne zone u Visu podržao je i nekadašnji rukometni reprezentativac i veleposlanik projekta Mirza Džomba koji je okupljenim građanima pokazao nekoliko vježba na novopostavljenim spravama. „Nakon dugih godina vježbanja i aktivnoga života veseli me biti dijelom Coca-Colina projekta Pokret za radost zahvaljujući kojemu imam prigodu svoje znanje širiti među drugima. Posebno mi je drago da projekt obuhvaća manje sredine i lokalne zajednice u kojima postoji velika želja za promjenama i novim sadržajima. Vjerujem da će Višani u aktivnu zonu dolaziti s jednakom voljom kao onom koju su iskazali za vrijeme glasovanja“.




Partneri su Coca-Coline inicijative uređenja aktivnih zona Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatski Crveni križ, a potporu je projektu dalo Ministarstvo zdravlja te Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije. Uz Mirzu Džombu projekt podržava i televizijska voditeljica Antonija Blaće.

Nakon uređenja vježbališta na otvorenome Coca-Cola će u suradnji s Kineziološkim fakultetom iz Zagreba te Hrvatskim Crvenim križem organizirati i vježbanje pod nadzorom kineziologa te radionice i savjetovanja stručnjaka o uravnoteženoj i kvalitetnoj prehrani.     

Uz Višane, Imoćane, Cresane, Vrgorčane, Pleterničane, Kostajničane, Slunjane i Drnišane, u čijim su gradovima otvorene, za uređenje su se aktivnih zona izborili i Komižani i Kninjani čije otvaranje slijedi u idućemu razdoblju.


Više podataka o dosadašnjim aktivnostima u okviru projekta možete pronaći na društvenim mrežama i mrežnoj stranici www.pokretzaradost.hr/.






Prenešeno sa stranice Osnovne škole Otona Ivekovića - Zagreb




Dragi naši učenici, roditelji, prijatelji škole,

hvala svima što ste bili s nama svih ovih dana od kada smo saznali tužnu vijest da nas je prerano napustio naš dragi profesor, kolega i prijatelj Jakša Darlić.

Sahrana će biti u nedjelju, 23. listopada 2016.g. u 14 sati na njegovom rodnom Visu.

Komemoracija u našoj školi bit će u utorak, 25. listopada 2016. g. u 17 sati, a sveta misa zadušnica u 18:30 sati u crkvi sv. Nikole Tavelića.























Dragi Jakša,

nedostajat će nam tvoja podrška, smijeh i veliko srce.

Ostajemo nijemi, tek nam u mislima odzvanja tvoja glazba.

Tvoji prijatelji iz OŠ Otona Ivekovića


 

Izvor: SLOBODNA DALMACIJA - 5.10.2016.


Piše Bogoljub Mitraković

Hrvatska udruga medicinskih sestara (HUMS) održala je u Visu Prvu konferenciju vodstva "Vizija - Izazov - Snaga", a u sklopu konferencije, uz potporu jedinica lokalne samouprave u Visu (na trgu Klapavica i u Domu za starije i nemoćne) i u Komiži, namijenjenu svim građanima otoka i javno-zdravstvenu akciju pod nazivom "HUMS u lokalnoj zajednici - otok Vis".

Uoči odlaska s Visa Tanja Lupieri, magistra sestrinstva, predsjednica HUMS-a koja je zaposlena u Kliničkoj bolnici "Sveti Duh“, na mjestu glavne sestre za edukaciju i kao predavač na Studiju sestrinstva na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, kazala nam je:

- Cilj naše konferencije bio je okupljanje vodećih stručnjaka iz područja sestrinstva koje rade u različitim područjima zdravstvenog sustava s područja cijele Republike Hrvatske i ponuditi građanima u lokalnoj zajednici našu stručnu pomoć, posebno iz razloga što smatramo da su u tom smislu u lošijem položaju od ostalih građana Lijepe naše.

Građanima otoka Visa ponudili smo mjerenje krvnog tlaka, tjelesne težine, visine i BMI-a, opseg struka i bokova, mjerenje ukupnog kolesterola, šećera u krvi, skrining stopala, spirometrije, audiometrije, vidne oštrine na daljinu i blizinu, savjetovanje za majke (baby handling), samopregled dojke, ankete za procjenu rizika za bolesti štitnjače, probavnog trakta, bubrega i savjetovanje. Akciju smo provodile u suradnji s liječnicima i uz podršku ravnatelja Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije, nas 122 medicinske sestre i tehničari koji su predstavljali 29 stručnih društava i 35 podružnica HUMS-a s područja cijele Republike Hrvatske, veli Lupieri.

A o rezultatima akcije Lupieri je kazala:

- Na naš poziv odazvalo se 248 građana otoka Visa koji su redom pohvalili našu akciju i uputili nam poziv da dođemo ponovo na njihov otok, uz konstataciju da im treba više ovakvih akcija. Zanimljivo je da smo u razgovorima s Višanima doznali da su zadovoljni kvalitetom života na otoku i da su informirani o svojim bolestima i terapiji koju uzimaju u svrhu liječenja, a da bi željeli da im je zdravstvena zaštita što dostupnija na otoku. Također, Višani smatraju da je jedna patronažna medicinska sestra na otoku premalo i da bi veći broj medicinskih sestara koje bi dolazile u njihove domove i brinule se za njih poboljšalo kvalitetu zdravstvene zaštite na otoku.


Sve medicinske sestre i liječnica koje su sudjelovale u akciji bile su iznimno zadovoljne i oduševljene građanima otoka koji su nas srdačno primili i s nama podijelili svoje probleme, zadovoljstvo i nadu za ponovni susret. Posebno je dirljivo bilo u Domu za starije i nemoćne otok Vis, gdje smo nakon akcije svi zajedno zapjevali "Dok palme njišu grane…". Zahvaljujemo gradonačelniku grada Visa i svima koji su nam pomogli u našem boravku na otoku, nije Lupieri krila zadovoljstvo.

- Zbog promjena koje se javljaju na zdravstveno-socijalnom području RH potrebe za patronažnom djelatnošću su sve veće i samim time su i neophodne promjene i ulaganje u patronažnu djelatnost u svim aspektima rada. Poruka naše Udruge je: osnaživanje, unapređenje i dostupnost patronažne djelatnosti na dobrobit građana RH - kazala nam je na kraju Lupieri.



Jučer je u Visu otvoren japanski paviljon - kuća čaja, prvi projekt koji je realiziran kroz Anatomiju otoka. Koga zanimaju detalji može ih pronaći na web stranici Anatomije, a ja ću vam fotografijama i videom približiti jučerašnje događanje.

Profesori s Keio univerziteta iz Tokia, Hiroto Kobayashi i Darko Radović, su na simpatičan način i s radošću predstavili objekt i predali ga gradu Visu kao zahvalnost za petogodišnje gostoprimstvo, a u svrhu prijateljskog povezivanja i upoznavanja dviju arhitektonskih i graditeljskih tradicija.

Elokventni i duhoviti prof. Radović dao je osoben pečat kao moderator i prevoditelj u ovom događanju, posebice u dijelu demonstracije ceremonije pijenja čaja.

Čaj je najprije poslužen dvojici "shoguna": viškom gradonačelniku Ivi Radici i glavi Anatomije Bošku Budisavljeviću.

U kuću čaja ulazi se bos, ponizno, bez arogancije i staleške razlike, kroz malen otvor s lijeve bočne strane. Hmm... Bilo bi zgodno tu, u kući čaja, održavati sjednice gradskog vijeća, uz punu tradicionalnu ceremoniju, zar ne?

Pogledaj video!!!



















U vodama oko otoka Visa, 20. srpnja 1866. odigrala se jedna od najvećih pomorskih bitaka,  glasoviti Viški boj, između Austro-ugarske monarhije i Kraljevine Italije. Na strani Austro-ugarske mornarice sudjelovali su Austrija, Mađarska, Slovenija i Hrvatska, a pod vodstvom admirala Tegethoffa bitku su završili pobjedom. Ovo je bila prva velika pomorska bitka u kojoj se sudjelovali oklopljeni brodovi i brodovi na parni pogon. Također, to je i prva bitka u svjetskoj povijesti u kojoj su se dvije oklopljene flote sukobile na otvorenom moru. Ova je bitka u mnogočemu promijenila tijek povijesti na ovim područjima, rezultirala je odbacivanjem naklonosti spram Italije i buđenjem hrvatske nacionalne svijesti u Dalmaciji.

Niže se nalazi link na kojem možete pronaći cjelogodišnji program proslave 150. obljetnice Viškog boja.

Antonia Uskok




Udruga SVIMA je prošlog tjedna u sklopu svog projekta organizirala boravak mladih iz Doma iz Nazorove u trajanju od tjedan dana na Visu. Za te mlade organiziran je niz radionica, a novinarsku radionicu im je vodila Dijana Pribačić Jurić. Na radionici su napravili i jednu reportažu o njihovom boravku na Visu, a ja sam je pristao objaviti na svom blogu. 


***

U ovoj dimenziji lako se zaboravi na tehnologiju, nebo i more su dovoljni

„Osjećam se kao da sam došao u drugu dimenziju, nebo sa toliko zvijezda nikad se ne može vidjeti u Zagrebu, vidjeli smo čak i zvjezdanu prašinu“, neki su od dojmova Nikole i Kristine iz Zagreba o njihovom boravku na otoku Visu. „Otkad sam na Visu mobitel mi je u koferu, a prvi put da nemam potrebu za tehnologijom i da mi wifi nije prvo što tražim“, ispričala je Teuta i dodala da joj je to nebo i sjedenje na terasi jedan od ljepših momenata. Margareta s oduševljenjem priča o izlasku sunca kakav nikad do sad nije vidjela, a drugi Nikola dodaje da je vidio „crveni  mjesec“.

Svi oni dio su grupe mladih iz Doma u Nazorovoj koja je na Vis došla u sklopu projekta udruge SVIMA  „Osobno mentorstvo u funkciji osamostaljivanja i zapošljavanja mladih bez odgovarajuće roditeljske skrbi“ sufinanciranog sredstvima Europske unije. Njihov sedmodnevni boravak uključuje niz različitih aktivnosti, od kulinarske i novinarske radionice do snimanja dokumentarnog filma i škole engleskog jezika.  Upoznali su i lokalne prilike pa možda neki od njih upravo na Visu pronađu mjesto na kojem bi htjeli raditi i živjeti. 
U Rukavcu su smješteni, a obišli su ne samo Vis i Komižu, gdje su im bile organizirane aktivnosti već i „poje“- središnji dio otoka, a otplovili su i do otočića Ravnika gdje su vidjeli Zelenu špilju koja je stanište šišmiša.
„Bili su veliki valovi i samo smo se Kristina i ja usudile skočiti s broda“, priča Margareta i dodaje da su se popeli i do Titove špilje, a Nikola ju je zamišljao puno većom.

Nije ih oduševila samo priroda već i ljudi za koje kažu da su prijateljski raspoloženi te zanimljiva otočka povijest. Nikola je ispričao da mu je ribar govorio o povijesti komiških ribara i njihovoj plovidbi do Palagruže, a od lokalnog mladića čuo je o povijesti falkuše, autohtone ribarske brodice, a kojih danas u Hrvatskoj ima tek tri. Margareta je od kuharice Filomene, koja im je kuhala na kulinarskim radionicama,  slušala zanimljivosti o starim običajima, a osobito joj se svidjelo to što je nekoć cijelo mjesto bilo uključeno u svatove pa je svaka kuća pripremala neko jelo za mladence.
O povijesti se saznali više i u Arheološkoj zbirci u Visu gdje su vidjeli mnogo amfora. Voditelj muzeja im je ispričao da su prije dva tjedna prvi put zaronili do broda iz 19. stoljeća gdje je pronađena velika kolekcija posuđa. Margaretu je oduševilo to što tanjur s tog broda, koji je bio pod morem godinama, izgleda kao da je jučer kupljen u trgovini dok je ostalo posuđe i dalje pod morem.  Kroz Vis su imali vodstvo na engleskom jeziku kao dio radionice učenja engleskog jezika, a svidio im se više nego Komiža jer je veći.

Većina njihovog boravka zabilježena je kamerom pa su su povremeno, pričaju kroz smijeh, osjećali kao u Big brotheru.  Naime, u sklopu filmske radionice zajedno izrađuju dokumentarni film čija je tema „Živjeti na otoku“ pa su snimali radionice, ali i ostale trenutke, poput šetnje po Komiži, sastanke sa mentorima, boravak u apartmanima ili vožnju po otoku u autobusu. Snimanje dokumentarnog filma  produženi je element filmske radionice, a u sklopu koje mladi će čuti i teorijski dio o izradi filma - o pripremama snimanja, knjizi snimanja, postprodukciji i montaži.  Nakon odlaska s Visa bit će napravljen film koji će prikazati kako je izgledao njihov život na otoku tijekom sedmodnevnog boravka.

Na radionici o maslinarstvu u viškom polju, priča Nikola,  imali su priliku kušati vrhunsko maslinovo ulje i naučiti o tome što čini kvalitetnim to ulje, o vrstama maslina, da ne postoje crne i zelene, o branju koje mora biti ručno, komini koja se mora pravilno odlagati i o drugim detaljima vezanim uz uzgoj.
Riba jede plastiku, mi jedemo ribu, jedna je od zanimljivosti koju su čuli na radionici o održivom razvoju održanoj na Teplušu.  Voditelj  obje radionice, profesionalni ronioc Mladen Varenina sakupio je na plaži različite vrste otpada te demonstrirao načine zagađenja i kakav utjecaj imaju na okoliš. Također, mladima je u moru pokazao otpad od mikroplastike i upozorio da riba to jede, a onda mi to jedemo, te tako čovjek truje ne samo okoliš već i samog sebe. Također, ukazao je na neodgovorno ponašanje brojnih ribara koji često u more odlažu iskorišteni ribolovni alat.

Mladi Zagrepčani prisustvovali su i ribarskoj večeri u Komiži i tom su prilikom po prvi puta kušali razne specijalitete od srdele, poput pljeskavice od te ribe, ili srdele na podlozi od sipinog crnila. U sklopu službenog programa  kao iznenađenje večeri nastupila je i jedna od njihovih mentorica Vesna sa prigodnom pjesmom „Milost“.
Na kulinarskim radionicama mogli su vidjeti i sudjelovati u pripremi komiške pogače, ali i naučiti važnu razliku između komiške i viške pogače jer Višani u nju ne stavljaju rajčicu, a Komižani da.  Također učili su i kako se radi šalša od koje su imali slasnu zajedničku večeru u apratmanima. Sudjelovali su također i na radionici pravljenja tradicionalnih viških slastica – cvita.
   
Naravno, nisu preskočili ni kupanje na lijepim viškim plažama, Srebrnoj, komiškoj i viškoj gradskoj plaži, a osobito im je dobro došlo noćno kupanje na Teplušu kao utjeha nakon nogometne utakmice Hrvatska-Portugal koju su gledali u novotvorenom  baru na plaži.    
„Mislim da bi mogao živjeti na otoku jer je tu sve opuštenije, ali me strah da bi mi po zimi bilo dosadno“, odgovara Nikola na pitanje da li bi mogao tu živjeti. Teuta, iako oduševljena nebom i morem,  s druge strane kaže da nikako ne bi mogla živjeti na otoku jer bi joj nedostao način života koji ima u gradu.

Reportaža je nastala u sklopu novinarske radionice, a u njenoj izradi sudjelovali su Nikola, Nikola, Teuta, Kristina, Martina, Naim, Margareta i Ivan.



Foto arhiva
Već drugu godinu zaredom učenici naše škole su „Oskarovci“.

Matija Vodopija, učenik drugog razreda opće gimnazije SŠ „Antun Matijašević Karamaneo“, postigao je prvo mjesto na državnom natjecanju „Opisujemo sustave“ održanom u Samoboru 18.03. 2016. i na taj način osvojio Oskara znanja.

Naslov učeničkog samostalnog rada je „Utjecaj društvenih mreža na svakodnevni život“ pod mentorstvom prof. Alme Vodopije.

Svečana dodjela Oskara znanja državnim i međunarodnim prvacima održana je 16. lipnja 2016. godine u Zagrebu u Velikoj dvorani Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

To je najznačajnije priznanje u obrazovanju  kojim se već 12 godina nagrađuju najuspješniji učenici i njihovi mentori.

Bravo za Matiju i za mentoricu!


Tončica Poduje Vojković, ravnateljica


Od 21. - 26. lipnja u Visu, u galeriji Meštrović (Jakinovi dvori) bit će postavljena tematska izložba - Viški boj, koju je na inicijativu gospođe Dunje Bezjak pripremilo Društvo likovnih umjetnika iz Maribora. Ista je izložba bila otvorena u izložbenom prostoru Sveučilišne knjižnice u Mariboru od 1.6. - 10.6. i predstavlja doprinos Maribora proslavi jubileja, 150 godišnjice Viškog boja.

Na izložbi sudjeluje 11 akademskih slikara, a petorica će donirati slike nekim isnstitucijama na Visu. Kroz program otvaranja vodit će nas Zvone Lebar, novinar iz Maribora, a u programu će nastupiti Pepe Božanić, Anela Borčić, Ivica Roki i klapa Liket.

Izložbu će otvoriti gradonačelnik grada Visa Ivo Radica, o projektu će govoriti predsjednica DLUM-a Irena Gajser, a Dunja Bezjak o proteklim sudjelovanjima u Mariboru, Grazu i Visu.

Za tu prigodu gospođa Bezjak će se poslužiti govorom direktora Europske kuće u Grazu Willibalda Richtera od prije 6 godina, a koji se sjajno uklapa i u ovu današnju priču.


Tekst govora direktora Evropske kuće u Grazu Willibalda Richtera, kojega je pročitao na otvorenju izložbe 8 akad. slikara s otoka Visa u Mariboru prije 6 godina, a kojega ću ja pročitati na otvorenju 21.6. jer savršeno odgovara proslavi 150. Obljetnice.

Poštovane dame i gospodo!

Veselim se da sam danas pozvana  na otvaranje (ili da otvorim)  izložbu umjetnika s otoka Visa – njemački se veli Lissa.

Pitala sam se  zašto sam pozvana. ali imam i odgovor. Povezuje nas povijesna osobnost  K. und. K. monarhije osobnost admirala Wilhelma von Tegetthoffa, koji je bio i zapovjednik pomorskog odjela Ministarstva rata u Beču, a koji se rodio 1827. u Mariboru. Postao je junak,  pobjedom u pomorskoj bitki kod Visa 20. srpnja 1866. u velikoj bitci protiv znatno nadmoćnije talijanske flote.

U Puli, koja je svojevremeno bila pomorska baza flote austrougarske monarhije, 1877. godine postavljen je spomenik u čast Willhelma von Tegetthoffa, ali spomenik su 1918. demontirali Talijani i odnijeli u Veneciju i tamo ga deponirali. Spomenik je potom je 1935. bio prenesen u Graz, gdje se i danas nalaz, na trgu nazvanom po njemu, a koji se nalazi u blizini groblja gdje je W v T i pokopan.
Oprostite na diskursu koji je poslužio da se demonstrira i objasni povezanost Maribora, Visa i Graza.
Ako su nas u IX. stoljeću povezivale vojne operacije, kada su Austrijanci, Hrvati i Slovenci i ostali narodi monarhije živjeli u jednoj državi, danas smo bliže činjenici da spomenuti stanovnici u budućnosti opet uistinu, a ne samo formalno, žive zajedno pod okriljem EU.

 Moje dame i gospodo, za mene nije dovoljno da se u EU bavimo samo ekonomskim, financijskim i ostalim tehničkim problemima. Naša je zadaća zbližavati ljude, Europa mora postati mjesto svih njenih građana. Umjetnost je pravo sredstvo da se uspostave takvi odnosi, a ona zahtjeva međusobno komuniciranje, ona povezuje ljude.

Moja  molba upućena vama: iskoristite današnju priliku i dopustite da slike djeluju na vas, razgovarajte da bismo razmijenili misli  i možda otvorili nove putove za buduće planove.
U tom smislu želim da izložba bude uspješna i  dobro posjećena.
S ovim otvaram izložbu.


Najstariji hrvatski grad – Grad Vis u subotu je, na blagdan svetog Jurja, proslavio svoj 2413. rođendan!

Skoro dva i pol tisućljeća postojanja svog grada na srid kulfa mora Jadranskog, uz protokolarne svečanosti, Višani su i ove godine obilježili nizom kulturnih, sportskih i zabavnih događaja.

Podsjetimo, ovogodišnji Program proslave Dana grada Visa počeo je Danima planinara Dalmacije kada se na Visu, u organizaciji HPD Hum koje je tom prigodom obilježilo 10 godina uspješnog djelovanja, okupilo više od 700 planinara iz Hrvatske, BiH i Slovenije.

Program je nastavljen obilježavanjem desete obljetnice rada NK Vis koji je organizirao Dječji malonogometni turnir na kojem je sudjelovalo 300-tinjak mladih nogometaša iz Bilogorsko-bjelovarske, Zadarske i Splitsko-dalmatinske županije, te po deveti put, ulične utrke za komiške i viške osnovce u organizaciji NK Vis.

Najsvečanije je, ipak bilo danas kada je na sjednici Gradskog vijeća grada Visa održanoj zbog obnove, po prvi put izvan Hrvatskog doma, u prostoru viškog VERN-a, a na prijedlog gradonačelnika Ive Radice, dodijeljena skupna nagrada grada Eskadrili transportnih helikoptera 93. zrakoplovne baze HRZ i PZO.

Tim su priznanjem kojeg je Radica uručio bojniku Anti Siniši Kozini, Višani odali  priznanje letačkim posadama za iznimna postignuća u hitnom helikopterskom prijevozu stanovnika otoka Visa i gostiju koji borave na Visu.

Na sjednici su, uz domaćine na čelu s gradonačelnikom Radicom i predsjednikom gradskog vijeća Stipom Vojkovićem i dogradonačelnicom Antoniom Uskok bili nazočni  Stipe Čogelja, izaslanik Zlatka Ževrnje, dr. Ante Mrvica iz Jadrolinije, izaslanstvo Grada Komiže s gradonačelnicom Tonkom Ivčević, te predstavnici javnog, kulturnog i vjerskog života otoka Visa.

Zahvaljujući se na nagradi u ime Eskadrile bojnik Kozina kazao nam je da su u prošloj godini prema Visu polijetali 30 puta pomažući u spašavanju 33-oje Višana ili njihovih gostiju.

“U ovoj, 2016. godini do danas sa Visa smo prevezli 5 pacijenata, a zadnji put letjeli su sa Visa 20. travnja kada su hitno zbrinuli dvije osobe“, dodao je.

Zanimljivo je da je na inicijativu pilota iz 93. Eskadrile organiziran dolazak viške djece iz vrtića i osnovne škole koji su pratnji odgajatelja, učitelja i roditelja na viškom helidromu dočekali članove posade i s velikim zanimanjem razgledavali helikopter i slikali se s posadom za uspomenu.

Navečer će u crkvici sv. Jurja na istoimenom poluotoku don Paulin Bjažević predvoditi svetu misu u čast zaštitnika grada Visa, sv. Jurja, a nakon toga bit će održan i svečani koncert u sveučilištu  VERN na kojem će nastupiti Hrvatska gradska glazba Vis, učenici glazbene škole Josip Hatze, ženske klape Ćapine, Gusarica, muške klape Liket, Koluna  i Komiža te pomladak MZ Mareta.

Ovogodišnji Program obilježavanja Dana grada Visa potrajat će do 8. svibnja.


Bogoljub Mitraković / Slobodna Dalmacija


Otok Vis

Obrazac za kontakt

Naziv

e-pošta *

Poruka *

Pokreće Blogger.