OTOK VIS - total portal

Ulaskom Hrvatske u sastav Europske unije, prihvatili smo i zakon po kojemu smeće više ne smije ostati na otocima, nego ga sortirano i razvrstano treba prebacivati na kopno, u centar za zbrinjavanje otpada. 

Premda se centar za zbrinjavanje otpada, koji se već odavno planira graditi u Lećevici – a krajni rok je 2018. godina ili plaćanje penala – još ne nazire, brojne otočne jedinice lokalne samouprave itekako se brinu da riješe svoj problem. Svi trebaju imati reciklažno dvorište i prekrcajne stanice kako bi “sređeno” smeće mogli prebaciti na kopno.
Što se u tom smjeru radi na otoku Visu, upitali smo gradonačelnika Visa Ivu Radicu. Za cijeli otok, i grad Komižu i za Vis, smeće će se grupirati na jednoj lokaciji. Riječ je o sadašnjem deponiju grada Visa, smještenom iznad Kuta, podno Wellingtona, stare engleske utvrde iz 19. stoljeća.

– Trebamo obaviti sanaciju deponija Wellington, a sada se gradi pristupni put, s energetskim kabelom i vodom te ostalim infrastrukturnim detaljima, kako bismo sutra imali na mjestu aktualnog deponija reciklažno dvorište i prekrcajnu stanicu – kaže nam Radica.

– Na ovome mjestu, nakon sanacije deponija, izgradit ćemo sortirnicu smeća, kompostanu, prekrcajnu stanicu, kao i prostor za komunalno poduzeće “Gradinu”. Riječ je o investiciji od 20 milijuna kuna. Novac je osiguran, 90 posto daje Fond za zaštitu okoliša, a 10 posto Grad Vis, a riječ je o sredstvima iz EU fondova. No, žalosno je što čekamo ima već godinu i pol dana usklađivanje zemljišnika i katastra, kako bismo dobili potvrdu za glavni projekt za sanaciju starog odlagališta. Dokumentacija je spremna, novac osiguran, a mi čekamo – usklađivanje – direktan je poteštat Radica, koji se nada kako će ipak to biti gotovo do kraja godine.

Onda bi sama gradnja mogla biti okončana za godinu i pol dana.

– Što se, pak, pristupnog puta tiče, on se radi u dužini 900 metara, a nakon postavljanja kabela i vode, asfaltirat će se, osvijetliti i sve u vrijednosti 1.200.000 kuna, koje su osigurali Fond za zaštitu okoliša, Regionalni centar za zbrinjavanje otpada Splitsko-dalmatinske županije i Grad Vis. Tada ćemo riješiti problem otpada s otoka, ipak smo mi ekološki osviješteni otočani – nasmijao se za kraj gradonačelnik Ivo Radica.

Do 2017. godine, a plan je uoči ljetne sezone, Vis bi trebao postati otok sa svojim izvorima energije. Taj najudaljeniji hrvatski naseljeni škoj, uz prirodne izvore vode, imat će dostupnu i sunčevu energiju jer su počele pripreme za gradnju velike solarne elektrane na površini od 5,7 hektara.

– Riječ je o najvećem takvom pogonu u Hrvatskoj; sa dva megavata snage daleko je ispred postojećih elektrana u državi koje proizvode 0,8 megavata – u ulozi vodiča, dok nas je vozio po brdima otoka Visa, imali smo gradonačelnika Ivu Radicu i njegovu zamjenicu Antoniju Uskok, koji su nam predstavili projekt vrlo bitan za očuvanje života na otoku i povratak mladih obitelji.

Sve je počelo 2009. godine, kada su se rukovodeći ljudi iz domaće tvrtke “Končar – obnovljivi izbori energije” zainteresirali kako na Visu iskoristiti ono bogomdano – sunce.

– Trebalo je iznaći lokaciju na južnoj strani otoka, s puno sunca, a da ne narušava vizuru Visa kada ga gledate s mora. Pazili smo i na to da zemljište bude u vlasništvu Grada ili države, kako bismo preskočili dugotrajne zavrzlame s imovinsko-pravnim odnosima, koje iscrpe i nas iz jedinica lokalne samouprave, a i same investitore.

Daleko od naselja

Vodili smo računa i o smještaju solarne elektrane kako ne bi bila blizu naseljenih mjesta, da sutra ne bi bilo problema da se naselja u unutrašnjosti otoka ne bi mogla širiti zbog solara. I svi ti zahtjevi su prošli za jednu destinaciju, a riječ je o Griževoj glavici, 3,6 kilometara jugozapadno od grada Visa i 4,8 kilometara istočno od grada Komiže – izdiktirao nam je podatke poteštat Radica, pokazujući lokaciju na karti, a do koje zasad još nema puta – još uvijek je sve na papirima.

U tijeku je ishođenje potrebne dokumentacije kako bi se finalizirao ovaj projekt “težak” više od tri milijuna eura.

– Domaća oprema, domaća pamet i domaći proizvod – to vam je ono čime se diči naš gradonačelnik, a najbitnije je kako će u “Končarevim” brošurama svuda biti ime grada Visa. Što nam je, naravno, itekako bitna promidžba za turizam, i to besplatna – dodaje mlada dogradonačelnica Antonia Uskok, pojašnjavajući nam kako u svom portfelju “Končar” ima obnovljive izvore energije: vodu, plin i vjetar, a sada i sunce.

No, što se sve radi da tako bude i na otoku, kada će prvi konkretni radovi, kada će bageri na Griževoj glavici raskopati zemlju?

– Prostorni plan, i onaj gradski i Splitsko-dalmatinske županije, za ovaj projekt je prošao, u tijeku je proces prepuštanja od strane države da tim zemljištem upravlja Grad Vis. “Končar” je predao svu potrebnu dokumentaciju viškom područnom uredu kako bi dobio građevinsku dozvolu i obavlja se ishođenje ostalih papira za građenje, te sve pripremamo za izgradnju pristupne ceste – iznosi nam Radica detalje cijele procedure uoči gradnje solarne elektrane, pri čemu će sve troškove snositi jedino investitor.

– Dogovoreno je kako će se pri zapošljavanju dati prednost domaćem svitu, a i tijekom same gradnje koristit će se svi resursi tvrtki s otoka – ističe gradonačelnik.

I dok tako obilazimo vrh otoka, pregledavamo dokumentaciju i iščitavamo dobit za građane Visa koja dolazi s gradnjom solarne elektrane. Pokušali smo doznati znači li to da će Višani sutra imati i jeftiniju struju.

– U jedno sam siguran: građanima cijena struje neće biti veća, a hoće li biti manja, ipak ne ovisi o nama, nego o HEP-u. U ljetnoj sezoni nam je potrošnja oko 3,5 megavata, struju dobivamo s Hvara, često imamo i prekide, pa ova elektrana na otoku snage dva megavata znači konstantnu energiju, bez prekida zbog vremenskih nepogoda.

Njezina snaga je otoku dovoljna tijekom cijele godine, osim ljetnih mjeseci.

Solarna elektrana daje energiju bez onečišćenja prirode, što je također bitno za otok. E sad, kako je sunčeva energija ipak skuplja, a “Končar” će je prodavati HEP-u, koji mora imati određen postotak energije iz obnovljivih izvora, treba vidjeti hoće li u svemu tome biti i smanjenja obračuna za građane.

No sigurno je kako ćemo gradnjom ove elektrane imati opskrbu strujom bez prekida i nova radna mjesta – iznio je Radica i računicu dobrobiti za otok, ističući kako će i sama promidžba da upravo otok Vis ima najveću solarnu elektranu polučiti uspjeh. Ponajviše je to značajno u turističkom smislu jer nema baš previše otoka koji se mogu pohvaliti vlastitim izvorima vode i struje.

[full-post]

Ivo Radica, viški gradonačelnik, održao je redovitu mjesečnu konferenciju za novinare na kojoj su bili nazočni i
Stipe Vojković, predsjednik Gradskog vijeća, te dogradonačelnica Antonija Uskok. Na dnevnom redu bile su viške aktualnosti, odnosno predstavljanje gradskih projekata, a nabrojio ih je Radica.

– Počinje treća faza uređenja Hrvatskog doma. Drugi projekt na kojem radimo je cesta i dovođenje vode do budućeg zajedničkog otočnog odlagališta otpada Wellington, a riječ je o investiciji vrijednoj oko 900 tisuća kuna. Priveli smo kraju prvu fazu uređenja trga ispred crkve sv. Jeronima na poluotoku Prirovu... – pohvalio se Radica.

Hidroavioni u uvali Stonca

Osvrnuo se i na priču o hidroavionskoj vezi Split – Vis – Split.

– Hidroavioni su išli u Županijski prostorni plan, u gradu Visu kao lokaciju za hidroavione predvidjeli smo uvalu Stonca, stoga krećemo u izmjene i dopune Prostornog plana grada Visa, a ostalo je na investitorima. Prije nekoliko mjeseci raspisali smo poziv za iskaz interesa glede gradnje aerodroma u Velom poju.

Javila su se četiri zainteresirana, od kojih su dvoje ponudili vrlo kvalitetne prijedloge. I to ćemo regulirati kroz Prostorni plan grada Visa, pa se uskoro može očekivati kvalitetno rješavanje pitanja zračnog povezivanja otoka Visa – rekao je Radica.

Viški gradonačelnik informirao je i o sjednici Skupštine “Vodovoda i odvodnje otoka Visa”, zajedničke otočne tvrtke, na kojoj je jedna od točki dnevnog reda bila i status komunalnih vodnih građevina.

Protiv viških interesa

– Ministarstvo poljoprivrede daje naputak da bi gradovi koji su do sada bili vlasnici komunalnih vodnih građevina (riječ je o kompletnim vodovodnim sustavima) trebali to vlasništvo prenijeti na svoje gradske tvrtke, koje bi onda mogle raspolagati tim sustavima kako hoće. Moje je mišljenje da se tako na mala vrata otvara mogućnost da se sutra može privatizirati kompletne vodovodne sustave.

Znamo primjer bivšeg Javnog komunalnog poduzeća “Komiža”, koje je zbog velikih dugovanja otišlo u stečaj, i onda je čitava njegova imovina išla na bubanj. Zamislite da se takvo što dogodi i s našim “Vodovodom i odvodnjom otoka Visa”? Ode čitav vodovod nekom Ivi, Luki ili Petru, koji u stečajnom postupku može kupiti bilo koji dio imovine takvog poduzeća.

Dakle, sve što smo svi mi ulagali svih ovih godina u infrastrukturu odjednom bi trebalo postati vlasništvo jedne tvrtke, pa time ovisno i o poslovanju tih društava. Preko noći bismo mogli ostati bez najvitalnijih resursa koje ovaj otok ima.

To me podsjeća na one komunističke dekrete iz 1945. godine, kad su dopisima tjerali ljude da prihvate nešto što je očigledno protiv njihovih interesa. Ja to neću potpisati, a država neka me pokuša natjerati ako može. Bit ću oštro protiv toga, pod svaku cijenu. Kad sam iznio svoj stav na skupštini “Vodovoda”, preskočili su tu točku – kazao je Radica.
‘Neka prodaju Hektorovića, kupe li bolji trajekt od njega’ 

 Stipe Vojković, predsjednik Gradskog vijeća Grada Visa, rekao je kako se po Visu šuška da “Jadrolinija” ima namjeru prodati trajekt “Petar Hektorović”, za koji su navodno zainteresirani Rusi. Strah ga je da će “Jadrolinija” poslati lošiji trajekt za Vis, te nas upućuje da se raspitamo o toj namjeri. Gradonačelnik Ivo Radica suzdržao se od komentara, kazavši samo kako je to ipak još uvijek samo priča o kojoj ne možemo suditi dok ne dobijemo sve relevantne informacije. 

 – Ako će nam osigurati bolji trajekt od “Petra Hektorovića”, neka ga prodaju – zaključio je Radica.

Ranije sam u više navrata informirao o radovima na uređenju Ribarske ulice na Kutu, o obnavljanju vodovodne i kanalizacijske mreže u
toj nepravedno zapuštenoj uličici, pa je red
obznaniti i činjenicu da je ista prije dva dana i popločana.

Nešto je pokriveno piskima (oblucima), a veći dio kamenom. Imate li potrebu komentirati opći dojam ili kvalitetu izvedbe, možete to učiniti u komentarima ispod posta.

Jutros je preuređeni Studenac na Kutu otvorio vrata Kućanima i turistima. Napokon kvalitetno opremljena i opskrbljena butiga. Teta Kati Puntarićova zadovoljno kruži pogledom po policama i plafonu. Lipo je, kaže. Zadovoljni su i djelatnici.
Nisu stigli organizirati akcije za prvi dan, ali bit će ih narednih dana. I klime će doći na red, posebno vanjske jedinice, prebučne su.

Život se tako na Kutu polako normalizira i humanizira. Građevinska sezona ide kraju, turisti naviru... (n.k.)