Articles by "promet"

Prikazani su postovi s oznakom promet. Prikaži sve postove

Izvor: SLOBODNA DALMACIJA - 11.9.2016.

Od 1. siječnja 2017. liberalizira se tržište pomorskog prometa u Hrvatskoj. Svim dosadašnjim koncesionarima istječu ugovori za koncesije u domaćem linijskom prometu, a u konkurenciju odsad mogu ući i strani brodari.

Svi će se moći javiti pod nacionalnim zastavama, a članovi posade će morati obvezno govoriti hrvatski jezik. Već sada ima zainteresiranih, to su očekivano Grci, Talijani, Skandinavci, a upita ima i iz Beograda, kaže Ivan Franičević Aga, ravnatelj Agencije za obalni linijski pomorski promet.

Koncesije će se dodjeljivati po principu tko ponudi više, ima prednost, a o svemu će odlučivati stručno povjerenstvo čije će odluke provesti Upravno vijeće, odnosno ravnatelj Agencije. No, obvezujući rokovi mogli bi doći u pitanje zbog političkih razloga.
– S brodarima imamo ugovore koji istječu zadnjeg dana ove godine. Nisam baš siguran da ćemo uspjeti raspisati natječaje na vrijeme zbog kratkoće rokova i parlamentarnih izbora, odnosno formiranja nove Vlade – otvoreno govori Ivan Franičević.

Pripreme za koncesijske natječaje, koji još nisu pripremljeni, već su počele jer u "Jadroliniji" ne kane olako izgubiti desetljetne pozicije, pa i nakon novih koncesijskih natječaja žele zadržati vodeću poziciju na Jadranu. Zato su baš sad najavili gradnju broda za udaljene otoke poput Korčule, Visa i Lastova, vrijedan čak 50 milijuna eura. Izrada projektne dokumentacije povjerena je poljskom "Remontowu".

Propast malih brodara

Riječ je očito o taktičkom potezu nacionalnog brodara. Natječaj će realizirati u dvije faze, a isporuka broda trebala bi biti u roku od najmanje 24 mjeseca nakon potpisivanja ugovora o gradnji. Brod će se, opet, naručiti u poslovno najpovoljnijem trenutku, a on svakako ovisi o uvjetima koji će vladati tijekom idućeg koncesijskog ciklusa. Tajna je u tome da se koncesije koje će se u pravilu raspisivati na pet ili šest godina produžuju na deset pa i više godina u slučaju da se na natječaju pojavi brodar s novogradnjom posebno namjenski građenom za određenu liniju.

Princip da jedan brodar drži liniju vrijedit će i dalje, a iz "Jadrolinije" su već najavili nabavu ukupno 26 brodova do 2027., od čega 23 nova. Obnova flote, kao osnova konkurentnosti, počela je još 2005., pa je do danas flota riječkoga brodara jača za 18 brodova, od čega 12 novogradnji.

Iako najveća, državna "Jadrolinija" nije, naravno, jedini koncesionar linijskog pomorskog prometa. Tim se poslom bavi i nekoliko manjih, privatnih tvrtki, koje se uglavnom žale na povlašteni status velike kompanije u državnom vlasništvu, ali i na druge probleme kao što su dampinške cijene "Jadrolinije", pogubno natjecanje države s privatnicima, Vladina pomoć u financiranju nabave novih brodova. Obvezujuću liberalizaciju pomorskog prometa smatraju političkom floskulom.

Neki od malih brodara gotovo su propali, a za svoje probleme optužuju "Jadroliniju". Upozorava se na pogodovanje državnom brodaru na javnim natječajima i diskriminaciju malih. Malim brodarima nisu po mjeri ni restriktivni obračuni Agencije, u kojoj pak tvrde da nema privilegiranih.

Ne vole nas, politika pritišće

– Svake godine se rade obračuni, sve pratimo i kontroliramo. Upozoravali smo ranije na nezakonito prelijevanje sredstava iz linijskog prijevoza na međunarodne linije unutar iste kompanije. Principijelni smo, ali nas često prozivaju i omalovažavaju. Zašto? Zato jer moraju polagati račune. Što mnogi ni danas ne žele – kaže ravnatelj Franičević Aga, koji naglašava kako Agenciji treba samostalnosti umjesto prevelikoga političkog utjecaja na nju.

Politika pritišće, ali tendencija je ipak sve manje i manje, kaže kapetan Aga, koji ne odustaje od čvrstog stava da Agencija za obalni linijski pomorski promet mora opravdati svrhu svog postojanja – transparentnost isplata i kontrolu trošenja državne potpore. Desetak zaposlenih s godišnjim budžetom od dva milijuna kuna kontrolira 300 milijuna kuna državnog novca (prije čak i do 400 milijuna), od čega većinu potroši "Jadrolinija". Gledanja kroz prste nema.

Tako je naloženo "Jadroliniji" da u proračun mora vratiti 68,7 milijuna kuna preplaćene državne potpore. Agencija za obalni linijski pomorski promet račun je isporučila na temelju razlike između planirane i ostvarene potrošnje goriva za 2015. godinu. U trogodišnjim ugovorima o davanju koncesije, koji su potpisani sredinom 2013., polazna točka varijabilne cijene goriva bila je 5,5 kuna. Stvarna cijena, prosječno, u prošloj godini je iznosila 3,5 kune, što daje razliku od dvije kune po litri.

U ovoj godini će razlika biti i veća jer se cijena goriva kreće ispod tri kune, što znači da se može dogoditi razlika od preko sto milijuna kuna jer će ukupna potrošnja goriva biti veća od 37 milijuna litara. Sa sadašnjim dugovanjem, ako se preplaćena sredstva ne bi vratila, državni proračun bio bi oštećen za više od 160 milijuna kuna. Nema popusta ni za male brodare.

– Isključivo želimo zaštititi interese Republike Hrvatske i državnog proračuna, zbog čega je ova Agencija i osnovana. Ne može brodar samovoljno uskratiti vraćanje u proračun sredstava s osnova niže cijene goriva bez obzira radi li se o državnom ili privatnom brodaru. Ne može se razliku sredstava usmjeriti u razvoj ili bilo koju drugu namjenu jer se radi o proračunskim sredstvima dobivenih temeljem ugovora brodara i Agencije. Postupanje suprotno iznesenom bilo bi predmet iz nadležnosti DORH-a – kaže kapetan Franičević.

Sad se čeka nalaz revizije koja je povjerena eminentnoj kući "Deloitte". Do kraja idućeg tjedna, taman nakon izbora, trebala bi se, dakle, podvući crta ispod dugovanja brodara koja se mjere u desecima milijuna kuna. Tada bi se, naravno, u sve mogla umiješati i nova politika.

Politika se miješa u sve

Kapetan Franičević Aga pomorski je stručnjak s rijetko plodnom karijerom. Plovio je na brodovima stranih kompanija, deset godina bio zapovjednik hidroglisera "Atlas" s prevaljenih 300.000 milja, i kao takav probijao blokadu Dubrovnika i bio kandidiran za Plavu vrpcu, još deset godina bio ključni čovjek u Lučkoj upravi Split i sad deset godina uspješno vodi državnu Agenciju, no nije preveliki optimist.

– Razočaran sam sustavom i odlukama o razvoju pomorstva. Stranci nam pišu studije o prometu, životu i budućnosti ovih prostora. Sami sebi ne vjerujemo. Nema vizije, nema sastanaka, stručnih rasprava, dogovora, seminara, tribina. Ne mogu zamisliti da ne možemo sagraditi još desetak marina, da u Orebiću nema trajektne luke, da se u Sućurju čeka po pet-šest sati, Vela Luka nije uređena... Ne treba puno uložiti, a puno se može dobiti. U zadarsku Gaženicu ide više od milijardu kuna. Neka se gradi, ali malo skromnije i onda tu razliku valja usmjeriti u spomenute i neke druge luke. Sve to me smeta kao stručnjaka i kapetana – rezigniran je Ivan Franičević Aga.

Napominje da su u Italiji u godinu dana napravili 8000 vezova, a mi stojimo i čekamo dok se na otocima umire. Tko to kreira, tko zaustavlja investicije dok ima onih koji žele ulagati. Osobno je čuo o ucjenama za gradnju marina, pa i plaćanju mita u visini milijun eura. Uvjeren je da se u četiri godine može preporoditi hrvatsko pomorstvo, a time i cijela zemlja.

– Politika se umiješala i u linijski promet. Nezadovoljan sam što su izostale neke opravdane linije, a druge brzobrodske voze iako nema nikakve osnove za to. Drže se noćne linije da bi netko išao u Split u teatar, a toga u teatru nema. Stvara se ogromni trošak u tmurnim zimskim mjesecima. Bolje sva ta sredstva usmjeriti ovoj maloj koja baca koplje – kaže kapetan Aga.

Viško arčenje novca

Velika bura podigla se oko brze linije za Milnu, koju su srušili Višani nezadovoljni što im vožnja traje dvadesetak minuta duže.
– Ostajem čvrsto pri stavu da zapadni dio Brača treba spojiti na brzobrodsku liniju Vis – Split koju, u protivnom, treba ukinuti jer joj je u sezoni popunjenost oko 17 posto. Spreman sam to i objasniti. U bivšoj državi Vis je imao tri puta više ljudi i imao vezu s kopnom devet puta tjedno. Sad više nema industrije sardine, "Jugoplastike", vinara i JNA, ali zato "Hektorović", s četiri puta više kapaciteta, vozi četiri puta zimi plus katamaran. Ukupno 21 linija. To nema veze s logikom, to je čisto arčenje državnog novca. A Milna bi ticanjem dobila poticaj za povratak života. Ali ne daju Višani, politika iz kafića, zbog dvadeset minuta devijacije. Kad katamaran digne brzinu, štedi još 10 minuta. I sve to državu ne košta. Takve stvari me tjeraju na povlačenje, u mirovinu – ističe Franičević.

Ravnatelj Agencije za linijski promet uporno predlaže, ali, nažalost, nitko ga ne čuje, da se u pojedinim mjesecima u izvansezonskom razdoblju vikendom omogući putovanje do otoka po otočnim tarifama za sve putnike i vozila. To bi omogućilo otočanima nastanjenim na kopnu da češće odlaze kući, da pomognu roditeljima. Brodaru prihodi ne bi bili smanjeni, tvrdi Franičević, nego uvećani.

– Zamislite čovjeka 28, 45 ili 61 godinu života, ne radi, nema nikakvih primanja, živi na otoku i mora plaćati otočnu cijenu karte. Umirovljenici, bez obzira kolika im je mirovina, ne plaćaju kartu, oslobođeni su. Gdje to ima?! – pita se Ivan Franičević Aga i dodaje:
– Nikad nisam bio pozvan da dam svoje stručno mišljenje, a ne bih volio otići u mirovinu prije nego što nekome ne kažem barem par rečenica!


Uz malo više pravovremenog marketinga jutros bi sigurno bilo više izletnika na prvoj plovidbi Galijule na izletničkoj liniji Vis-Hvar-Vis, no ideja je, sama po sebi, toliko dobra da joj je dovoljna i usmena predaja... Jutros je to bilo, recimo tako, samo izaslanstvo otoka Visa. Krenut će to, pa mnogi gosti Visa neće ostajati na Visu 'do utorka' kako su to običavali zbog nemogućnosti da drugim danom stignu do Hvara. I obrnuto, naravno.

Iza ovog  projekta stoji komiška obitelj Ivčević, a poduzetnik Pjerino Ivčević o ovoj izletničkoj liniji kaže:


Na prvu vožnju uputila se i komiška gradonačelnica Tonka Ivčević, a na ispraćaju se našla i zamjenica gradonačelnika grada Visa Antonia Uskok , čime je očitovana podrška cijelog otoka ovoj liniji. Svi će se složiti da je ovo lijepa vijest za Višane i Hvarane, kao i goste ova dva susjedna otoka, a u svoj ovoj katamaranskoj krizi, neopravdano nametnutoj Višanima, lijepa vijest itekao dobro dođe.

Sve informacije o liniji možete pronaći - OVDJE!


Izvor: Slobodna Dalmacija - 31.5.2016.

Sastanak je bio vrlo konstruktivan, odluku očekujemo tijekom ovoga tjedna. Nismo odstupili od svojih stavova. Kazao je to viški gradonačelnik Ivo Radica u ponedjeljak, nakon netom završenog sastanka u Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture, na kojemu su on i gradonačelnica Milne Anamaria Rošin, zajedno s resornim ministrom Olegom Butkovićem, pomoćnicom ministra Jadrankom Fržop i ravnateljem Agencije za obalni linijski pomorski promet, kapetanom Ivanom Franičevićem, pokušali iznaći rješenje za spornu katamaransku liniju Split – Milna – Vis – Split.

– Dvije su moguće odluke koje može donijeti Ministarstvo: da se katamaranska linija vrati na ono što je određeno uvjetima iz natječaja za koncesiju, a to znači da katamaran vozi na relaciji Split – Vis – Split s navraćanjem utorkom u Hvar, a druga je da liniju ukine. Bili smo pedeset godina u izolaciji, pa ako se to dogodi, bit ćemo i sljedećih pedeset – rezolutan je Radica.

U slučaju da se postojeća situacija ne promijeni, pa da katamaran nastavi svraćati u Milnu, Radica najavljuje nastavak blokade.

– Protiv toga ćemo se boriti svim demokratskim sredstvima – poručuje.

'Gluhi telefoni'

Ostajanje pri stavovima za gradonačelnika Radicu znači i neprihvaćanje kompromisnog rješenja što ga je ponudila Anamaria Rošin.

– Ponudila sam da katamaran koji prometuje na liniji Vis – Split – Vis u Milnu svraća barem određeni broj dana u tjednu, ako stanovnicima Visa stvara probleme to što bi svraćao svaki dan – kazala nam je načelnica Milne i obrazložila:

– Možemo prihvatiti da bude manje vožnji do Milne, ali ne možemo da Milna ne bude povezana ni s kopnom ni s drugim otocima.


Prema riječima Anamarije Rošin, na sastanku su se složili da otoci moraju biti međusobno povezani i da ovaj problem ne smije prerasti u sukob između Visa i Milne.

– Žao mi je da smo se Radica i ja morali sastajati u Zagrebu jer nije prihvaćao moje prijašnje pozive za razgovor o rješavanju ove katamaranske linije – također je kazala je Rošin.

Radica, pak, svoj beskompromisan stav ne smatra sebičnim ponašanjem u odnosu na ostale otoke.

– Naše ponašanje nije sebično. Pokušavaju od nas učiniti krivce za sve, što nije korektno bilo s koje strane da dolazi. Razumijem kolegicu Anamariju, ona se bori za Milnu i ne bih želio da se stvara negativna energija između ova dva mjesta – u tom dijelu suglasan je i Radica, te podsjeća da je linija odobrena prema uvjetima iz natječaja za koncesiju i da je naknadno mijenjana.

Ne slaže se ni da bi vožnja bila produžena samo za desetak minuta jer, kaže, iskrcaj i ukrcaj putnika traju duže.

Pobuna od 25. svibnja

Osim toga, upozorava i da bi turisti koji idu u Milnu pokupovali karte i zauzeli mjesta u katamaranu onima koji žele na Vis.

Radica je i mišljenja da se ovom linijom ne rješava međuotočna povezanost, nego tek uspostavljanjem sustava.
Pobuna na otoku Visu počela je, podsjetimo, 25. svibnja, kad je oko 400 stanovnika Visa i Komiže, na Radičin poziv, blokiralo pristajanje katamarana na državnoj liniji 9206 Vis – Split, a sve zbog suglasnosti kojom je Agencija za obalni linijski pomorski promet omogućila da isti katamaran svakodnevno svraća i u Milnu.





Hrvatski laburisti-Stranka rada
Ogranak Vis
27.05.2016

Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture 

Agencija za linijski pomorski prijevoz 

 Poštovani,

Pomorska veza otoka Visa sa kopnom je od egzistencionalne važnosti za život otočana. Sukladno navedenome neophodno je uravnoteženo pristupanje povezivanju otoka sa kopnom, ali nažalost u posljednje vrijeme svjedoci smo postupanja suprotno interesima građana i gostiju otoka Visa.

1. Sezonski plovidbeni red Jadrolinije nastupio je 25. svibnja za sve osim za otok Vis. Sezonske cijene primjenjivati će se od 3. lipnja za sve uključujući otok Vis, iako će se sezonski plovidbeni red za otok Vis primjenjivati od 1. srpnja 2016. godine. Sezonska cijena prijevoza za četveročlanu obitelj jednaka je cijeni noćenja dva-tri dana u Makarskom primorju.
Predlažemo da se sezonske cijene za Vis primjenjuju od 1. srpnja, od kada se primjenjuje sezonski plovidbeni red. Također, potrebno je preispitati politiku cijena koja direktno utječe na konkurentnost turizma otoka Visa.

2. O Vašem nasilnom krojenju brzobrodske linije Split-(Hvar)-Vis, mimo uvjeta iz natječaja za koncesiju, građani Visa su svojim djelima sve rekli pa riječi nisu potrebne.
Ne mijenjate na lošije postignute standarde brzobrodske linije koja povezuje otok Vis sa Splitom.
3. Srednjodalmatinski otoci su slabo međusobno povezani.

Sukladno navedenome, predlažemo da se, uz postojeću liniju koja povezuju otok Vis sa kopnom, raspiše nova (dodatna) koncesija za brzobrodsku liniju kojom bi se povezali srednjodalmatinski otoci.

S poštovanjem,

Predsjednik ogranka laburista grada Visa 
Željko Vojković

Na znanje: građanima otoka Visa

Index, 26.5.2016. / Piše: D.M.


VIŠANI ni danas nisu pustili katamaran u svoju luku. Blokadu je postavilo 15-ak brodica, a na obali se okupilo stotinjak ljudi. Policija je pokušala nešto napraviti, ali bez uspjeha. Nije im danas stiglo pojačanje sa kopna tako da je ovo očekivani rasplet.
Katamaran je jučer vraćen u Split sa 60 putnika. Putovanje su nastavili trajektom Petar Hektorović. Umjesto sat i pol, do Visa su putovali šest sati. 

Jučer u policiji završio gradonačelnika Visa, a danas gradonačelnica Komiže
Kako smo pisali, Višani i Komižani bune se protiv odluke Agencije za obalni linijski promet da njihova jedina brzobrodska linija svraća do bračke Milne. Prosvjednike su jučer poveli gradonačelnici Visa i Komiže Ivo Radica i Tonka Ivčević, prvi iz HDZ-a, druga iz SDP-a. Kako okupljanje nije bilo prijavljeno, Radicu su jučer prijavili za prekršaj Zakona o javnom okupljanju. Danas je u policiji završila gradonačelnica Komiže, baš kao što je Radica jučer najavio za Index. I nju će prijaviti za isti prekršaj.
"Kaznili su nas sa po pet tisuća kuna kazne", kazala nam je Ivčević. Tvrdi da na katamaranu danas nije bilo putnika, već samo novinarske ekipe.
Jučer je Lučka kapetanija popisala brodice, a isto su napravili i danas. Sve to nije polučilo apsolutno nikakav učinak, Višani su najavili da katamaranu neće dozvoliti pristajanje sve dok Agencija ne povuče svoju odluku.

Ministar Butković: Razmotrit ću slučaj i donijeti odluku
Danas se po ovom pitanju oglasio i ministar prometa Oleg Butković. Najavio je kako će razmotriti ovaj slučaj i donijeti odluku. Radica i Ivčević upozorili su kako novi plovidbeni red na ovoj liniji ne odgovara koncesiji koja je raspisana.
Osim na trajanje samog putovanja, Višani negoduju jer će ograničeni kapacitet katamarana popuniti stanovnici i turisti Milne.
Lučki kapetan Davor Vidan potvrdio nam je kako je i danas onemogućeno pristajanje katamarana. Večeras će se sastati sa ravnateljem Agencije Ivanom Agom Franičevićem kako bi razmotrili što će dalje.

Radica: Katamaran je danas plovio 30 milja, a inače plovi 24 milje
"Registrirali smo da je katamaran danas plovio brzinom od 30 milja, a inače plovi 24 milje, sve kako bi mogli servirati laži da putovanje nije duže pola sata, nego svega desetak minuta", kazao nam je gradonačelnik Visa.
Sve su dokumentirali pa će i to predstaviti ministru Butkoviću na sastanku u ponedjeljak.

Foto: arhiva ISSA-VIS-Kut

Danas je Gradski odbor HDZ Vis održao izvanrednu sjednicu na kojoj su svi novoizabrani članovi snažno poduprli svoga Predsjednika i Gradonačelnika grada Visa u naporima za zaštitu interesa svih građana otoka Visa.

Najoštrije osuđujemo sramotnu i nezakonitu odluku Agencije za obalni linijski promet, kojom se ugovorena brzobrodska linija Split-Vis preusmjerava preko Milne na otoku Braču. Žiteljima Milne i njihovoj načelnici želimo svako dobro, puno brodskih i brzobrodskih linija, ali nikako na štetu Visa i viških žitelja. Pozivamo nadležno Ministarstvo, Agenciju te Vladu RH da žurno ponište već spomenutu nezakonitu Odluku.

U ime GO HDZ VIS:
Nediljko Šimunović



Više od 400 stanovnika otoka Visa, Višana, Komižana, pojora, vatrogasaca i ribara s 30-ak brodica okupilo se u srijedu popodne na poziv viškog gradonačelnika Ive Radice na molu i ispred viškog pristaništa i blokiralo pristajanje katamarana na državnoj katamaranskoj liniji 9206 Vis-Split.

Prosvjed je organiziran zbog odluke Agencije za obalni linijski pomorski promet o izdavanju suglasnosti da državna katamaranska linija Vis-Hvar-Split i obrnuto, svakodnevno dotiče i Milnu na Braču.

Viške lokalne vlasti tu su odluke Agencije nazvale sramotnom i izvedenom u najgorim mogućim manirama, iza leđa četiri tisuće žitelja otoka Visa, najudaljenijeg naseljenog otoka u Hrvatskoj.

Do opoziva odluke, uz isprike putnicima, Višani će nastaviti blokadu uvale sv. Jurja u gradu Visu za katamaransku liniju Vis-Split, a o tome su obavijestili Ured predsjednice RH, resornog ministra, župana Zlatka Ževrnju, Lučku kapetaniju i policijsku postaju u Visu.

Oko sat vremena vladala je pat-pozicija u uvali sv. Jurja; katamaran sa 60 putnika koji su se odlučili na putovanje za Vis, unatoč upozorenju da će luka biti blokirana, plutao je nasred vale, između njega i obale vrtjele su se lokalne brodice, a onda je policijski gliser pokušao uvesti red i osigurati uplovljavanje katamarana, praćen glasnim negodovanjem okupljenih ljudi i bukom sirena s vatrogasnih vozila.




TKO KAŽE da HDZ i SDP ne mogu zajedno. Danas su Višani i Komižani, predvođeni svojim gradonačelnicima HDZ-ovcem Ivom Radicom i SDP-ovkom Tonkom Ivčević vratili katamaran sa 60 putnika iz Splita. Blokirali su luku jer katamaran odlukom Agencije za obalni linijski promet po novome svraća u Milnu na Braču, što je put do Visa produljilo za pola sata. Milnu inače vodi HDZ-ova načelnica Anamarija Rošin, a Agenciju HDZ-ovac Ivan Aga Franičević.

Višani i Komižani jedinstveni, neće da katamaran svraća u Milnu

"Na otoku je zavladalo veliko jedinstvo. Svi smo protiv toga da katamaran svraća u Milnu jer je to produžilo put do Visa sa sata i pol na čak dva sata. O tome nismo obaviješteni, niti pitani za suglasnost. Sve se radilo u tajnosti. Ja sam jutros putovala put Splita. Katamaran je samo skrenuo u Milnu. Zvala sam Franičevića, ne znam što će poduzeti. S druge strane nas je dočekala šutnja. Razumijem želje žitelja Milne, ali mi ne želimo da se to razbija preko nas. Osim toga, koncesija za ovu liniju je raspisana prije nekoliko godina. Odakle nekome pravo da samo tako mijenja liniju? Ni Komiža nema izravnu brodsku vezu. Nama je naša matična luka Vis i svi se do tamo vozimo autobusom. Isto tako i Milna ima Supetar koji je sa Splitom povezan 12 puta dnevno", kazala nam je Ivčević.

Višani od blokade neće odustati, katamaran na svoju rivu neće pustiti dok god Agencija ne opozove svoju odluku da svraća u Milnu.

Izvor: index.hr

Vis, 25. svibnja 2016. godine u 11.45 sati 

Upravo mi je iz ureda gradonačelnika grada Visa javljeno da gradonačelnik Visa Ivo Radica i gradonačelnica Komiže Tonka Ivčević pozivaju građane Visa i Komiže, sve otočane,  da se pridruže akciji blokade luke u uvali sv. Jurja, danas u 16.30 sati, i spriječe pristanak katamarana linija 9602.

Reakcija je to na suglasnost Agencije za obalni linijski pomorski promet da državna linija 9602 Vis-Hvar-Split i obrnuto dotiče i luku Milna na Braču, a s čime se započelo danas. Vidi plovidbeni red!




Jutros u viškoj luci zanimljiva situacija. Trajekt "Lastovo"je već bio isplovio kad je stigla obavijest da se treba vratiti u luku po trudnicu u visokom stupnju trudnoće za koju je liječnik zatražio hitan prijevoz do Splita. Kako meteo uvjeti nisu dopuštali prijevoz helikopterom, trajekt se nudio kao jedino rješenje.

Nekoliko minuta nakom isplovljavanja trajekta (u 05:30) Ante Mrvica, koordinator Jadrolinije, dobio je obavijest od službe 112 o potrebi da se trajekt vrati u luku po trudnicu i liječnika u pratnji. Cijeli manevar trajao je petnaestak minuta. Nastalo kašnjenje, naravno, nije izazvalo nikakve negativne reakcije putnika, njih pedesetak. Znaju otočani koliko im znači brod/trajekt u ovakvim situacijama kad predstavlja jedinu moguću vezu s kopnom. (n.k.)

Još informacija? Klikni na https://www.facebook.com/groups/104073246302549/permalink/1054508974592300/




U pripremi je projekt izgradnje putničke luke na Stinicama na dužobalnom potezu od oko 500 metara, smještenom zapadno od Sjeverne luke, a idejno rješenje predviđa pet rampi za prihvat trajekata i brodova na kružnim putovanjima.

Novi kapaciteti djelomično bi rasteretili promet u Gradskoj luci, kroz koju je tijekom prvih devet mjeseci ove godine prošlo gotovo 4,1 milijun putnika i 600.000 vozila, što je povećanje za šest, odnosno pet posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

– Realno je očekivati da ćemo 2018. godine ostvarivati godišnji promet veći od pet milijuna putnika i 750 tisuća vozila – kaže Milan Blaževski, ravnatelj Lučke uprave Split.

Prema njegovim riječima, očekuje se i proširenje Gata sv. Petra u Gradskoj luci, odakle isplovljavaju trajekti na linijama za Stari Grad i Vis, za koji je tijeku izrada maritimne studije.


DETALJE OVIH PLANOVA PRONAĐITE U TISKANOM IZDANJU SLOBODNE DALMACIJE


Izvor: Novi list/Autor: Darko Pajić - 21.9.2015.
U idućih 12 godina planira se nabavka 26 brodova, od čega su 23 novogradnje. Planira se i otpis 32 broda, čime bi se broj brodova u bijeloj floti 2027.  smanjio na 44, ali uz povećanje ukupnog kapaciteta flote
U razdoblju do 2027. godine najveći hrvatski putnički brodar Jadrolinija planira u obnovu flote investirati 281 milijuna eura te nabaviti ukupno 26 novih brodova, od čega bi 23 bile novogradnje. Uz nabavku 26 brodova, postupno se planira i otpis 32 broda, čime bi se broj brodova u bijeloj floti 2027. godine smanjio sa sadašnjih 50 na 44, ali bi se istovremeno povećao ukupan kapacitet flote. Tako bi Jadrolinija od danas aktualnog kapaciteta za ukupno 28.020 putnika i 3.924 vozila na 50 brodova u idućih 12 godina trebala ostvariti flotu od 44 broda koji bi istovremeno mogli ukrcati 31.377 putnika i 4.710 vozila. Navedene ambiciozne brojke zapisane su u strateškom dokumentu o mogućnostima razvoja Jadrolinije u razdoblju od 2015. do 2027. godine, smjernicama koje je nedavno prihvatio Nadzorni odbor i Skupština tvrtke, što znači da je riječ o materijalu koji bi trebao bitno odrediti budućnost kompanije. Kako se između ostalog u strategiji navodi, jedan od najvažnijih ciljeva Jadrolinije bit će zadržavanje 34 koncesionirane linije u Hrvatskoj i nakon 1. siječnja 2017. godine, kada će se otvoriti tržišna konkurencija u poslu povezivanja hrvatskog kopna i otoka.

Posao škverovima

U sažetku strategije navedene su i najvažnije smjernice poslovanja, upravljanja kadrovima, nastavka razvoja internetskog sustava prodaje karata, spominju se opcije iskoraka na nova tržišta i izlaska izvan granica Jadrana, a također se navodi i izuzetno važna mogućnost provedbe dokapitalizacije Jadrolinije, poduzeća koje je trenutno u stopostotnom državnom vlasništvu. Dugoročno se predviđaju prihodi i kreditna opterećenja s analizom mogućnosti za realizaciju zahtjevnog programa obnove flote, čija prosječna starost u ovom trenutku iznosi 25,8 godina. Tako se obnova flote planira nastaviti već iduće godine i to kupnjom  nasljednika »Marka Pola«, »Dubrovnika« i »Liburnije«, te pripremom novog koncepta novogradnji, koje su podijeljene u tri grupe. Prva se odnosi na izgradnju putničkih brodova za kratke destinacije kapaciteta za 400 putnika, broda koji bi zamijenio najstarije brodove u floti, »Tijat« (izgrađen 1955.), »Postira«(1963.) i »Premuda« (1957.), te se izgradnja tog broda ocjenjuje kao prioritet u obnovi flote.  Ta novogradnja nije i jedina koja bi se trebala ugovoriti u idućem godinama, jer se drugi program novogradnji odnosi na projekt ro-ro putničkog broda za udaljene otoke, prije svega Hvara, Lastova, Korčule i Visa. Iako se strategija Jadrolinije time ne bavi, sasvim je logično zaključiti kako će ovi planovi biti izuzetno atraktivni i za hrvatska brodogradilišta, koja će se natjecati za ove poslove tijekom idućih desetak godina, kao i da će za budućnost hrvatskih navoza biti izuzetno važno dobiti što veći dio novogradnji za Jadroliniju u koje bi trebalo investirati čak 281 milijuna eura. Posljednja veća investicija u obnovu flote bila je u 2014. godini i riječ je o izgradnji četiri trajekta istih karakteristika vrijednih ukupno 32 milijuna eura. Taj posao obavio je pulski Uljanik, te manjim dijelom riječki »3. maj«.

Izgradnja katamarana


Posljednji, također važan segment obnove flote odnosi se na obnovu katamaranske flote, gdje se planira izgradnja više katamarana, dok se  izgradnja trajekata predviđa u razdoblju od 2021. do 2027. godine. Ti trajekti dugoročno su povezani i s obnovom lučke infrastrukture na državnim linijama. Financiranje obnove flote trebalo bi se osigurati dugoročnim kreditima i sredstvima iz vlastite akumulacije, pod sličnim uvjetima financiranja kao za posljednje četiri novogradnje. Jedan od važnijih kriterija za ostvarenje investicija svakako je i povećanje prihoda koji bi, kako se navodi u sažetku strategije, trebalo izaći iz trenutnih okvira poslovanja na međunarodnom tržištu s brodovima većeg kapaciteta, te bi do 2020. godine prihodi trebali narasti do 1,03 milijardi kuna godišnje. 

Otok Vis

Obrazac za kontakt

Naziv

e-pošta *

Poruka *

Pokreće Blogger.