OTOK VIS - total portal

Hrvatsko društvo likovnih umjetnika (HDLU) priredilo je nedavno dvije zanimljive i posve različite izložbe umjetnica mlađe generacije – izložbu slika Čuvari putovanja Natalie Borčić u Galeriji Karas, te u Meštrovićevu paviljonu, u Galeriji PM izložbu Lane Stojičević Sunny Side.

Stanovnici Biševa nezadovoljni su što Komižani na njihov otok dolaze slaviti njihovog zaštitinika, ali i zbog toga što svake godine dovedu na Biševo više od sto tisuća turista koji u cjelosti okupiraju Modru špilju

Silvestrovo je najveći biševski praznik jer je sveti Silvestar zaštitnik otoka. Nekada su na taj dan Biševljani palili krijes u kojemu je izgorjelo sve staro, a u crkvi su imali jednostavno misno slavlje. Obred je vodio najstariji otočanin u mjesnoj biševskoj crkvi. No, danas je, ističu autori projekta iOtok - zimske priče s Biševa u novoj epizodi interaktivne dokumentarne serije, ovaj praznik postao turistički događaj Komiže. Otok okupiraju Komižani i mimo Biševljana pripremaju vlastitu svetkovinu kao da su došli na nenaseljeni otok. Na Biševo ih vozi rodica koju mještani zovu 'Prugom'. Vlasnik brodice je Komiža, a nosi naziv 'Sveti Silvestar', po zaštitniku Biševa. Komižani na otok donose svoje vino i pečeni odojak, sa sobom dovode svećenika i, kao porugu Biševljanima, ispred crkve zabijaju komišku zastavu.

Zbog toga se Biševljani Lada, Lucio, Nikica, Zvonko i Mićo osjećaju kao da su im Komižani preoteli praznik i organizirali ga po svojim željama. Iako su Biševljani Lada i Lucijo ukrasili mjesnu crkvu, a ostali otočani pripremili krijes, Biševljani ostaju ispred, dok su Komižani u crkvi.

- Sveti Nikola je zaštitnik grada. To je gradska zastava Komiže koja nema veze s Biševom. Oni su to donijeli otkad su počeli s ovom ceremonijom, to je sve njihova politika – priča autorima serije iOtok kuhar Lucijo, jedan od preostalih 12 stalnih stanovnika Biševa.

Nakon Tomislava Mrkonjića, Marija Cetine, Mate Šute i Marija Lovre Vojkovića novi igrači druge momčadi Hajduka, koja je trenutno lider 3. HNL jug, su postali Marin Fadić i Ardit Deliu.

Marin Fadić je bočni igrač rođen 29. srpnja 1997. godine u Splitu. U kolovozu je otišao iz Hajduka (ranije Vis i Omladinac) u Dugopolje. Tamo je u aktualnoj sezoni bio u svojevrsnoj rotaciji. Četiri puta je počeo utakmicu, 8 puta ušao s klupe, a jednom se upisao u listu strijelaca. Potpisao je ugovor do kraja aktualne sezone.

Deliu je rođen 26. listopada 1997. godine u Draču. Od 2011. je bio u mlađim kategorijama Bese Kavaje, a od 2013. je bio član U17 reprezentacije. U drugoligaškoj je konkurenciji debitirao na jesen 2014. godine, u 4 nastupa i tek 1 start zabio je čak 2 gola. Do kraja sezone ipak nije zaigrao. Međutim, albanska veza RNK Splita se više puta pokazala kvalitetnom i Ardit je tako, na preporuku Sokola Cikalleshija, došao u Split u ljeto 2015. godine.

Nije mogao potpisati ugovor dok nije postao punoljetan, te je možda i “izgubio” polusezonu, ali igrao je za albansku U19 reprezentaciju u utakmicama protiv Austrije i Gruzije. Registriran je u zimskom prijelaznom roku i ekipi se preključio te polusezone. Do kraja je nastupio 9 puta, 8 u prvih 11 za juniore i zabio četiri gola. Pojavio se prvi put i u kadru prve ekipe, na klupi protiv Rijeke, ali nije ulazio.

Ostao je u kadru juniorske ekipe početkom ove sezone (jedan od starijih) i itekako se iskazao. U 9 nastupa (8 st.) zabio je čak 8 golova, odlično za “fantazistu”, i to dva puta hat-trick. Debitirao je i u prvoj ekipi, trash time kontra Istre 1961. Iako je imao profesionalni ugovor do ljeta 2019., raskinuo ga je nedavno zbog neisplaćenih plaća. Prije par tjedana se priključio i albanskoj U21 reprezentaciji, a danas je potpisao ugovor sa splitskim klubom do lipnja 2018. godine.

Klubovi iz Hrvatske "Komiža" i "Čavle ŠB" 28. i 29. siječnja bili su domaćini 3. i 4. kola Međunarodne ženske lige LIBL.

U Komiži su gostovali "Triglav" i "Kolektor" iz Slovenije i "Florida" iz Italije, "Komiža", koja je bila uzoran domaćin, ostvarila je obje pobjede i trenutno zauzima 4. mjesto na tablici sa 4 boda. Vode "Čavle" i "Buttrio" iz Italije sa po 8 bodova, a slijedeći krug, odnosno 5. i 6. kolo igraju se 18. i 19. 02. u Rumi (Srbija) i Buttriu (Italija). Komižanke će nastupiti u Rumi.

Svi rezultati 3. i 4. kola i tablica u privitku.

Ovih dana (23. i 30. siječnja) otvoreni su javni pozivi investitorima i/ili strateškim partnerima za iskazivanjem interesa za ulaganje ili dokapitalizaciju stečajnih dužnika MODRA ŠPILJA d.d. i VIS d.d. za koje pisma namjere mogu poslati u roku od 30 dana od objave.

Predmet ovih javnih poziva je ulaganje u spomenuta društva, odnosno strateško povezivanje radi održivosti nastavka poslovanja i dokapitalizacije s mogućnošću izrade stečajnog plana u skladu s odredbama Stečajnog zakona, pri čemu zainteresirani iskazuju interes radi ulaganja odnosno dokapitalizaciju koja se može provesti stečajnim planom u stečajnom postupku s ciljem nastavka poslovanja kroz pružanje usluga organiziranog hotelskog smještaja i namirenja vjerovnika.

Pismo s iskazom interesa mogu predati domaće i strane pravne i fizičke osobe, pojedinačno ili skupno kao zajednički iskaz interesa u kojemu treba opisati način ulaganja i/ili povezivanja i rokove u kojima bi se to ostvarilo te opis stručnih sposobnosti u realizaciji i/ili upravljanju sličnim projektima.

Po okončanju postupka prikupljanja iskaza interesa provest će postupak poziva za dostavu obvezujućih ponuda, a pozivi su objavljeni na web stranicama Ministarstva državne imovine, Agencije za investicije i konkurentnost, Ministarstva turizma, Hrvatske gospodarske komore, u Poslovnom dnevniku i Lideru.





Modra špilja d.d. Komiža posluje već 54 godine u hotelskom i ugostiteljskom sektoru i ima izuzetne lokacije na otoku Visu, poznatom po svojim očuvanim prirodnim ljepotama te je prepoznat kao nova destinacija, radi čega bilježi stalni rast broja noćenja.

Društvo u svom sastavu ima hotel Biševo, s tri povezana dijela: hotel Biševo C, stari dio izgrađen 1964. godine i imao je 44 ležaja nije u funkciji; hotel Biševo B, stari dio izgrađen 1968. i imao je 65 ležajeva, a potpuno je renoviran 1998. godine i od tada svake se godine ponešto u njega ulaže; centralni objekt B, novi dio izgrađen 1980 godine, s 98 soba i 3 apartmana, a danas ima 126 soba i 5 apartmana ne računajući do C koji nije u funkciji.

Uz hotelske kapacitete, Modra špilja d.d. Komiža, posjeduje: riblji restoran Komiža, na rivi u centru Komiže; turistička agencija na rivi; plažni objekt Porat na otoku Biševu; pizzerija Plaža u prizemlju hotela; zgrada ex. Mardešić; zgrada ex. Ambulanta s pripadajućim građevinskim zemljištem.

Vis d.d. za hotelijerstvo, ugostiteljstvo i turizam nastalo je iz URO VIS osnovane 1972. godine, a koja je opet nastala izdvajanjem hotelijersko-turističke djelatnosti iz tadašnjeg Borovika, organizacije osnovane odmah nakon II. svjetskog rata.

U vrijednost društvenog kapitala poduzeća VIS ulaze nekretnine (za neke od njih još se vode postupci za uknjižbu vlasništva): hotel Issa, od centra grada 500 m, kapaciteta 258 kreveta u 128 soba, restoran, aperitiv bar; hotel Tamaris, u centru grada, kapaciteta 54 kreveta u 27 soba, posjeduje restoran i kavanu; plažni objekt Kanaria, disco klub, restoran s terasom, u neposrednoj blizini gradske plaže i hotela Issa; Hrvatski dom - restoran Tamaris u centru, poslovna zgrada u kojoj Društvo u vlasništvu ima prizemlje, drugi kat i potkrovlje; sportsko rekreacijski centar hotela ISSA; turist biro u centru grada Visa, prizemlje zgrade; Fortuna klub, u centru grada, prizemlje stambene zgrade; vila Tramontana, stambena zgrada; građevinsko zemljište u uvali Stonca sa skladištem; zemljište u uvali Stonca, položeno u nastavku hotela ISSA u zoni arheološkog nalazišta.

Izvor: Ministarstvo turizma RH

Znate ono kada se na akciji dobrovoljnog darivanja krvi dobri ljudi s iglama i cjevčicama po sebi i oko sebe udobno smjeste negdje podalje od prozora kako bi ostavili mjesta za jednog od osnivača njihovog kluba, a po zaslugama bi mogli bi kazati i počasnog člana, koji krv iz vene dolazi dati - kroz prozor?

Naravno da ne znate! Barem ne većim dijelom, jer to je neobično iskustvo rezervirano isključivo za viške darivatelje, kojima se susjed Andrija Pečarićposljednjih osam godina u ovoj plemenitoj navici pridružuje uskačući kroz prozor.

- Kada sam, nakon trideset i četiri godine rada u tom hotelu, zbog privatizacije "na hrvatski način", jedini ja, jer se nisam "uklapao", dobio otkaz; zakleo sam se da dok budem živ moja noga neće kročiti preko njihovog praga. Nema Boga koji bi me natjerao da se predomislim! - odlučno će Andrija, koji je radni vijek proveo na dužnosti direktora prodaje poduzeća "Vis", dijeleći s nama svoju priču o čuvenom dalmatinskom dišpetu.

Za darivatelja krvi koji uskače kroz prozor doznali smo naletjevši na već zaboravljenu objavu lokalnog blogera Nikole Kežića, koji je s nama podijelio i fotografije zabilježenog trenutka, uputivši nas na protagonista, čiji nam ponos, prkos, principijelnost i dosljednost moraju makar zagolicati maštu.

Na otoku Visu po drugi put ove godine, u ponedjeljak je pao snijeg.

Nakon što je 5. siječnja snijeg zabijelio tek najviši vrh na otoku Visu, brdo Hum (587 metara) i zadržao se tek dan-dva, ovoga je puta (u nižim predjelima kiša i susnježica) počeo padati rano ujutro na širem području otoka Visu, više na „komiškoj“ strani i do 13 sati na Humu ga je, zahvaljujući jakom vjetru koji je stvarao zapuhe, bilo i do pola metra.

Inače, najviše problema snijeg je stvarao vozačima na prijevoju sv. Mihovil gdje se zadržavao na cesti, pa su djelatnici tvrtke Županijske ceste cestu posipali solju, a također su uredovali i na dijelu stare ceste u blizini odlagališta otpada Šćeće.

Nešto prije 15 sati snijeg je počeo padati i na Braču te zabijelio dijelove otoka, a posebno se 'uhvatio' u Nerežišćima.

Vis, (IKA) – Svećenik Hvarske biskupije Paulin Bjažević preminuo je u nedjelju 15. siječnja u Kliničkomu bolničkom centru Split u 70. godini života i 45. godini svećeništva.

Paulin Bjažević rođen je 16. svibnja 1947. u Komiži na otoku Visu. Za svećenika je zaređen 11. srpnja 1972. godine u katedrali Sv. Stjepana I., pape i mučenika, u Hvaru po rukama tadašnjega biskupa Celestina Bezmalinovića. Od godine 1980. obnašao je službu župnika u župi Uznesenja Marijina u Visu, a prije toga bio je pomoćnik župnika u obližnjoj župi sv. Nikole biskupa u Komiži. Neko vrijeme je bio župnikom i u župi Gospe Karmelske u Nerežišćima na Braču. Odlukom hvarskoga biskupa Slobodana Štambuka 2006. godine imenovan je ravnateljem Papinskih misijskih djela u mjesnoj Crkvi, naslijedivši na toj službi dotadašnjega povjerenika Tončija Kusanovića. U više je mandata obnašao i službu dekana Viškoga dekanata. Od 2015. godine preč. Bjažević imenovan je rezidencijalnim kanonikom Stolnoga kaptola u Hvaru. Bio je član biskupijskoga Savjetodavnoga i Prezbiterijalnoga vijeća.

Termini služenja mise zadušnice i sprovodnih obreda bit će objavljeni naknadno.