OTOK VIS - total portal

Foto: Nikola Kežić

Likor na škoju (Liječnik na otoku) naslov je pjesme koju je Ante Božanić Pepe - kalafot iz Komiže napisao prije mjeec dana i koja vrlo dobro opisuje specifičnost ovog plemenitog zvanja u otočkim uvjetima. Posvetio ju je svim likorima sa škoja.

Pjesma je objavljena u 70. broju Hrvatske zore, glasila viškog ogranka Matice hrvatske, a Pepe, vrsni performer, pročitao ju je u prigodi promocije glasila. (n.k.)

Odavno je poznato da se najstarije očuvane jaslice u Hrvatskoj nalaze u kapeli Porođenja na otočiću Košljunu. Riječ je o pet baroknih figura koje potječu iz 17. st., a prvi put se spominju 1651. g. Za Košljun je to i razumljivo, jer je kapela Porođenja sastavnim dijelom kompleksa franjevačkog samostana, a franjevačka duhovnost je uvelike doprinijela širenju i popularizaciji jaslica. Iz istog stoljeća potječe jedinstveni figuralni prikaz Kristova rođenja na oltaru Betlehema u župnoj crkvi sv. Nikole u Komiži. Prema stilskim obilježjima rad je potekao iz ruku nekog pučkog umjetnika i sastoji se od dva dijela: niše s jaslicama i prikaza grada nad nišom.

Sinoć je u Visu, u gradskoj vijećnici, predstavljen 70. (božićni) broj Hrvatske zore, lista viškog ogranka Matice hrvatske.

U blagdanskom raspolozenju i opustenoj atmosferi osmisljen je turnir mjesovitih parova,brakova i veza,ili onih koji ce to tek postati!

Majke i sinovi,zene i muzevi,cure i njihovi momci,sutra ce na terenima bocarskog kluba Komiza odmjeriti snage u susretima bez imperativa gdje je bitno samo jedno - da se svi dobro zabave!

Prijavljeno je 16 parova,igra se na ispadanje,pocetak je u 14:30. Dodite,podrzite ovaj turnir,za koji se nadamo da ce postati tradicionalni.

Parovi osmine finala:

Susreti s pocetkom u 14:45 sati

Rozmarija Karuza & Tasvi Trnjan - Katarina Svilicic & Vinko Svilicic-Svile
Jelena Vitaljic & Jakša Vitaljić - Bepo Ivčević & Petra Martinis
Julija Cimic & Viktor Kuljiš - Maria Kamenjarin & Ivo Ivić Kamenjarin
Ivana Karuza & Joško Karuza - Andrea Fiamengo Basić & Bepi Basić

Susreti s pocetkom u 16:15 sati

Dinka Valentić & Tonko Kuljis - Gaja Vitaljic & Ivan Petric
Katarina Martinis & Ivo Zamberlin - Petra Petric & Maurizio Fiorentino
Tea Bunčić & Eldin Fiorentino - Ferida Fiorentino & Fabrizio Fiorentino
Gita Marinkovic & Jerko Marinković - Margarita Kustera & Antonio Rogošić

Izvor: kroz-samariju.net

U priloženom izvješću kojeg je na Svetog Stjepana 1922. g. poslao komiški župnik don Juraj Braičin Kotarskom poglavarstvu u Hvaru, nalazi se opis stanja u Komiži iz 1922. g. Te su godine u Komiži radile samo četiri tvornice za preradu ribe, a teško ekonomsko stanje bilo je posljedica nekoliko čimbenika: zloglasne filoksere (žiloždere), Prvog svjetskog rata te prve talijanske okupacije (1918. – 1921.). Iz današnjeg vidika tekst izgleda nestvaran, a upravo mu to daje posebnu važnost.

I glede ove općine odgovaraju na žalost istiniti glasovi o gladi i oskudici kod velike većine obitelji, i to ne od malo već od više vremena. Ovo može svatko opaziti na licu dotičnika, koji blijedi i iznemogli umiru a da ne mogu umrijeti. Ima mnogo obitelji, koje za više dana ne okuse kruha, a idu od kuće do kuće da sakupe nekoliko kruna, da kupe kukuruzne muke za puru, koja se prošlih dana prodavala po Kr 22 svaki kg. Na mjesne tvornice, koje rade slanom i svježom ribom, svagdano navaljuju hrpimice jadnici da im dadu glave od ribe, eda utaže glad pečenim ili kuhanim glavama, a slanim začine puru, ali, i ako ima dosta toga, nedostaje svakome.
Hrana je skupa, a narod nema, novaca, da je kupi. Mnogo je zemalja neobrađeno, jer siromašni težaci, kojih je većina, nijesu u stanju da gladni obradjuju svoje zemlje; nadnica je pak sasvim malo.
Ako ne dodje brza pomoć, bit će naopako, baš crna zima.
Mjesna Seoska Blagajna od nazad dva mjeseca nema više novca da ih daje u zajam članovima dužnicima, a isti – njih 430 – duguju joj preko 3.200.000 Kruna.
Da se dodje u susret pučanstvu, trebalo bi mu dati prigoda da radi i zasluži toliko, da uzmogne kupiti hrane uz sniženu cijenu, a najpotribnijim i koji ne mogu zaslužiti trebalo bi namaknuti najnužnije mukte.
Mjesna Javna Dobrotvornost može sasvim malo pomoći, a općina je zadužena, i, kako se kaže, nema novaca niti da plati činovnike i službenike.

Piše: Don Ivica Huljev, 26.12.2015.

Komiške mame vrtićke djece priredile su djeci igrokaz "Za Božić nikad nisi sam!". Snimio je to i montirao u video Marinko Zubčić, vlasnik bloga Puntina.

U ime Gradskog odbora HDZ Vis i u svoje osobno ime svim vjernicima, članovima stranke, sugrađanima i svim ljudima dobre volje od srca želim sretan i blagoslovljen Božić. 

Želim vam da provedete Božić i božićne blagdane u ozračju obiteljskog zajedništva, mira, ljubavi i razumijevanja. 

Neka ovaj dan unese radost i nadu u vaše obitelji, vaše domove i cijelu našu domovinu Hrvatsku. 

Neka vam Nova 2016. godina donese zdravlje, sreću, ljubav i osobno zadovoljstvo.

Kako je proteklo obilježavanje 40 godina srednje škole na Visu pogledajte u video prikazu, a više o ovom događanju potražite na blogu ISSA-VIS-Kut.

Gesta naše male sugrađanke Vesne Kuljiš, djevojčice plemenita srca, kojom je darovala kosu za oboljele od karcionoma već je popraćena u medijima. Sinoć je i na TV bio prilog o tome gdje je Vesnina kosa ( i kosa još dviju djevojčica) završila. Vidjeli ste, završila je na glavi djevojčice Marte koja se hrabro bori s opaklom bolešću.

Danas sam sreo Vesnu u društvu dviju prijateljica i odmah krenuo prema njoj s uključenom kamerom. Kosa je već poprilično narasla od tog nesebičnog šišanja. Upoznajte je izbliza! (n.k.)

Jučer je Gradsko vijeće grada Visa jednoglasno usvojilo proračun za 2016.g. Također, jednoglasno je usvojen Plan razvojnih programa, Program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture, Program održavanja objekata i uređaja komunalne infrastrukture i ostale programe koji se financiraju iz proračuna.

Zanimljivo je da Provislo nije glasalo za II izmjene Proračuna za 2015. s obrazloženjem da vijećnici nisu bili upoznati sa stanjem proračuna i da su stavljeni u poziciju svršenog čina. Izmjene proračuna su prošle, jer su za Izmjene osim HDZ-a glasali i vijećnici SDP-a, HNS-a i HSS-a. Naime, Izmjenom se samo utvrđuje konačna situacija sa proračunom i tu se nema što promijeniti. Inače, Izmjenama proračun je manji za cca 10.000.000 kuna, jer su izostale potpore za kapitalna ulaganja. Očito je proračun bio skroz promašen i za to snosi odgovornost gradonačelnik, koji ga je predložio, te vijećnici koji su glasali za takav proračun.

Izglasavanjem proračuna i akata za 2016., gradonačelnik je dobio glavne poluge za svoje djelovanje, a sve ostalo nije ni približno od takve važnosti.

Naša škola slavi 40 godina postojanja te poziva sve sadašnje i bivše djelatnike, roditelje, učenike i prijatelje škole da nam se dana 18. prosinca 2015. pridruže svečanom obilježavanju ovog važnog datuma.

SŠ Antun Matijašević Karamaneo

Hvarsko-bračko-viški biskup Slobodan Štambuk uputio je smjernice svećenicima svoje trootočke biskupije za obilježavanje Godine Božjega milosrđa koja će službeno biti otvorena na Treću nedjelju došašća, 13. prosinca, simboličnim obredom otvaranja svetih vrata katedrale Sv. Stjepana I., pape i mučenika u Hvaru.

Biskup potiče svećenike da se u pojedinim župama početak Svete godine milosrđa obilježi s pjesmom Duhu Svetome, a propovijed da bude povezana s tom temom, kao i Molitva vjernih.

Biskup, nadalje, određuje da uz hvarsku katedralu hodočasničko mjesto u tijeku Svete godine milosrđa na Hvaru bude svetište Gospe od zdravlja u Jelsi, na otoku Braču crkva Sv. Fabijana i Sebastijana u Donjemu Humcu i crkva Krista Kralja u Selcima, dok je za otok Vis odredio svetište Velike Gospe u Velome Selu.

"Neka se tijekom 2016. u svim dekanatima pripremi zajedničko slavlje cijeloga dekanata, a što će posebno organizirati prečasni dekani. Ponuđena misa o Božjem milosrđu preporuča se slaviti u dane kada je to, poštujući liturgijske propise, moguće", ističe u smjernicama hvarski biskup. "Učinio Bog da slava Božjega milosrđa i ljubav prema njemu svakodnevno cvjetaju u kršćanskom puku", poručio je.

U petak je na Luci, a u subotu na Kutu organizirana Božićna fjera i zajedničko kićenje bora. Maleni iz vrtića i nižih razreda osnovne škole s radošću su dočekali Djeda Mraza i uživali penjući se u košaru dizalice i sudjelujući u kićenju velikog bora.
Udruga Provislo i viška HVIDR-a, uz logistiku Grada Visa, dali su svoj obol ovim zbivanjima ususret Božiću. (n.k.)

U petak, 11.12. 2015. godine Komiža se oprostila od 65-ogodišnjeg Mile Fiamenga, žestokog hajdukovca, poznatijeg kao Darko Cvira.

Video: Marinko Zubčić

EKOMUZEJ U KOMUNI

U smiraj blagdana sv. Mikule, Grad Komiža zajedno s konzervatorima, muzealcima, IT stručnjacima i povjesničarima umjetnosti privodi kraju projekt "Terra Marique", koji će ovome viškom gradiću osigurati titulu jedinstvene prijestolnice maritimne baštine na Mediteranu. Budu li se posložile sve karte, a sva je prilika da hoće, cijeli renesansni kaštel Komuna postat će ekomuzej čiji je sadržaj već u tančine razrađen, a zorno će svjedočiti o identitetu i kolektivnoj memoriji Komižana.
– Sva je dokumentacija kompletirana i spremna za natječaj Ministarstva regionalnog razvoja, preko kojega ćemo projekt kandidirati za novac Europske unije – informira nas komiška gradonačelnica Tonka Ivčević.

Projekt "Terra Marique", odnosno "Zemlja od mora", kojega je nositelj Grad Komiža, osmislila je nacionalna savjetnica za ekomuzeje Dragana Lucija Ratković Aydemir iz hrvatske tvrtke "Muze", jedne od vodećih za savjetovanje i upravljanje projektima u kulturi i turizmu u ovom dijelu Europe. Ratković Aydemir za svoje je umijeće prepoznavanja i interpretiranja maritimne baštine dobila i važno međunarodno priznanje – od 2009. do 2012. obnašala je dužnost predsjednice AMMM-a, što bi u slobodnom prijevodu bila Asocijacija pomorskih muzeja Mediterana.

Što su žene nosile u dotu

A što su "Muze" donijele Komiži?

– Komiška utvrda iz 16. stoljeća postat će prava atrakcija. U njoj se već sada nalazi ribarska zbirka, a uskoro će se na sve tri etaže, od kojih je svaka površine stotinjak četvornih metara, unijeti preostali eksponati. Posjetitelj će kroz utvrđeni hodogram kretanja među predmetima uz upotrebu novih tehnologija biti toliko uronjen u komišku baštinu i povijest da će se "razbuditi" tek na vrhu kaštela, gdje se s opremljenog vidikovca pruža pogled na grad i pučinu s otocima. Na prvom katu bit će predstavljene teme pod vrlo zgodnim skupnim nazivom "Arhipelag komiških priča", u koji spadaju "Komiška", "Kalanko", "Fabrika", "Amerika", "Gvera", "U poje", "Rajska oaza Mediterana", "Face" i "Uskrsnuće falkuše".


Tu će se moći vidjeti što su, primjerice, komiške žene nosile u dotu, ali i doznati da je kalanko autentična komiška igračka. To je brodić koji su djeca nekada izrađivala od ribljih konzervi, a oživila ih je kroz svoje radionice za djecu Manuela Antičević. Konzerve će ujedno podsjetiti na prvu tvornicu za preradu ribe u Dalmaciji. Posjetitelji će pomoću instalacije "Skula za ribora" uz trambuk, odnosno mrežicu za ribu, moći oponašati nekadašnju dječju igru lovljenja ribe. Predstavljena je i komiška dijaspora, koja je nastala iz gotovo svake obitelji, pa obiluje brojnim svjedočanstvima i fotoalbumima. Kroz interaktivnu multimedijsku instalaciju "Komiški globus" moći ćemo se povezati s imenima Komižana koji su osnovali ribarske zajednice diljem Amerike i Australije – kaže Ratković Aydemir.



Falkuše na 'Putu pučine'

Kroz durbine će se moći vidjeti ilustrirane i kraćim tekstom popraćene sve najznačajnije bitke od antike do 20. stoljeća, a uz razgledanje mape otoka Visa i bitke iz Drugog svjetskog rata slušat ćemo vijesti koje je Radio BBC prenosio u to vrijeme. Jednim klikom izići ćemo iz rata i odabrati priču o suhozidima, vinogradima i vinu, rogaču... Nezaobilazna je, dakako, priča o falkuši, kojoj je posvećen poseban prostor unutar Komune, a bit će prezentirana na zabavan način – od gradnje do upotrebe.


– Imat ćemo, nadam se, pet falkuša za potrebe plovidbe koju ćemo nuditi turistima kao poseban doživljaj pod nazivom "Put pučine", što je također dio projekta. Predviđamo obilazak Biševa, Palagruže, Sveca, Brusnika i Jabuke. Uređujemo i tematske staze na kopnu kako bismo predstavili način života lokalne zajednice nekad i danas, a uređuje se i crkva sv. Nikole na Musteru – kaže Tonka Ivčević.

– Mislim da će Komiža zaista zasjati kao destinacija – zadovoljna je gradonačelnica, koja je uvjerena da će EU odobriti nepunih milijun eura, koliko je još, uz već potrošenih tri milijuna kuna, potrebno za dovršetak projekta. Inače, značenje i vrijednost ovog ekomuzeja prvi je prepoznao UNDP Hrvatska, te je njegova realizacija u sklopu projekta "Coast" počela još 2010., a bit će finalizirana do 2017. godine.

More je, vjerojatno jučer, na žalo plaže u uvali Grandovac na Visu izbacilo uginulu odraslu glavatu želvu dugačku oko 1 metar i tešku oko 100 kg. Burno je i valovito, pa more u plićaku valja truplo okrenuto na oklop.

Truplo će ujutro s plaže ukloniti djelatnici gradskog komunalnog poduzeća Gradina Vis d.o.o.



Evo nekih podataka o glavatoj želvi ( izvor Wikipedija )
Glavata želva ((lat.) Caretta caretta) je vrsta morske kornjače, koja kao i kopnene kornjače spada u drevni red Chelonia. Morske su kornjače jedini gmazovi koji naseljavaju Sredozemno i Jadransko more.