Sabatina u Podšpilju - plakat
listopada 2015
GRAD VIS - Strategija razvoja 2015-2020 (radna verzija za javnu raspravu)
Viški portali i blogovi: Kroz Samariju
U lijevoj koloni (left sidebar) "povlačim" novoobjavljene sadržaje sa viških portala i blogova. Na vrhu su najnovije objave. Danas sam na popis dodao i blog kojeg piše don Ivica Huljev, komiški župnik. Evo njegovog posljednjeg posta:
U listopadu 1947. godine don Ante (Tone) Giaconi (Komiža, 1913. – Split, 1969.) sastavio je kratki povijesni pregled vjerskog stanja u Podšpilju. Izvještaj je vrijedan zbog zavičajne prošlosti, ali i kao dokument koji daje naslutiti onodobna strujanja koja su nužna za razumijevanje sadašnjeg trenutka. U prijepisu donosimo cijeli izvještaj potpisan u Komiži 21. listopada 1947. godine. Naime, 1947. god. je Giaconi bio župni pomoćnik (“kapelan”) u Komiži, a posluživao je i Podšpilje u kojem je od 1939. do 1946. bio nastanjen kao dušobrižnik. Iduće godine, tj. 1948. započinje njegovo utamničenje, što predstavlja zasebnu temu iz protuvjerske prošlosti Visa.
Trag vjerskih kretanja na Visu
U listopadu 1947. godine don Ante (Tone) Giaconi (Komiža, 1913. – Split, 1969.) sastavio je kratki povijesni pregled vjerskog stanja u Podšpilju. Izvještaj je vrijedan zbog zavičajne prošlosti, ali i kao dokument koji daje naslutiti onodobna strujanja koja su nužna za razumijevanje sadašnjeg trenutka. U prijepisu donosimo cijeli izvještaj potpisan u Komiži 21. listopada 1947. godine. Naime, 1947. god. je Giaconi bio župni pomoćnik (“kapelan”) u Komiži, a posluživao je i Podšpilje u kojem je od 1939. do 1946. bio nastanjen kao dušobrižnik. Iduće godine, tj. 1948. započinje njegovo utamničenje, što predstavlja zasebnu temu iz protuvjerske prošlosti Visa.
Izvor: http://kroz-samariju.net/
Rozmarija Karuza prvakinja Hrvatske u boćanju - disciplina brzinsko izbijanje
Na netom završenom prvenstvu Hrvatske, koje je u disciplinama
brzinsko izbijanje i pojedinac klasično, održano u Poreču 24. i 25. listopada
Rozmarija Karuza iz BK Komiža ostvarila je još jedan uspjeh okitivši se
titulom prvakinje Hrvatske u brzinskom izbijanju.
U disciplini pojedinac klasično Nives Jelovica (BK Marinići) još jedan put je
bila najbolja, a članice Komiže zauzele su slijedeća mjesta.
Katarina Martinis šesto, Rozmarija Karuza sedmo, Dinka Valentić deseto i
Gaja Vitaljić 15.
Z.Rančić
CAROLINA
BAJRIĆ, VIRGINIA BAJRIĆ,
ELONA ĆORI I
ROZMARIJA KARUZA
9. izlučno vatrogasno natjecanje VZ Splitsko – dalmatinske županije
Jučer 24.10 2015 godine održano je 9. izlučno vatrogasno natjecanje VZ Splitsko – dalmatinske županije, u Splitu na športskim terenima HRM-a u Lori. Na ovom natjecanju ostvarili smo sljedeće rezultate:
– djeca (Ž) – 4 mjesto
– djeca (M-Komiža 1) – 2 mjesto
– djeca (M-Komiža 2) – 5 mjesto
– mladež (Ž) – 3 mjesto
– mladež (M) – 4 mjesto
– članovi A – (Ž) – 3 mjesto
– članovi B – (M) – 4 mjesto
– djeca (M-Komiža 1) – 2 mjesto
– djeca (M-Komiža 2) – 5 mjesto
– mladež (Ž) – 3 mjesto
– mladež (M) – 4 mjesto
– članovi A – (Ž) – 3 mjesto
– članovi B – (M) – 4 mjesto
Ovom prilikom čestitali bi akterima i njihovim voditeljima na ostvarenim rezultatima te zaželjeli uspjeh ekipama “mladež žene” te “članovi B” na nadolazećem državnom natjecanju koje će se održati u Puli (nažalost državno natjecanje za djecu ne održava se).
Jakša Fiamengo: Maslina, blagoslov djetinjstva
Izvor: SLOBODNA DALMACIJA - Maslina /24.10.2015.
Po mnogim svojim odlikama maslina neprestano pokazuje osobine ljudi. Da je nešto mlađa bila bi zacijelo princeza našeg djetinjstva. Pa ipak, što sve u to doba našeg ranog djetinjstva nismo imali prilike doživjeti nemarno se izležavajući u njezinu gustom hladu i igrajući se i penjući po njezinim čvrstim starački kvrgavim granama.
Gotovo bi se moglo reći da nam je bila poput šuškalice i štapa, zvona i osmjeha, najboljeg prijatelja, dragog suigrača u dječjim nestašlucima. Zar nismo uz nju i u njezinoj bogatoj sjeni znali doživjeti igre skrivača i prve nježne ljubavi.
U njezinim smo šupljinama pohranjivali svakojako “blago“, dragocjene igračke, za našu mlađahnu dob važne predmete ili pak stidljiva pisamca, urezivati prve ljubavne poruke s nevješto uparanim crtežima prostrijeljenih srdaca.
Maslina je, sve u svemu, znala biti blago naših djetinjstava, radost najmlađih dana, dragocjeni kovčeg u kojem su pohranjeni snovi, izmaštane zemlje i događaji. Bila nam je jasno središte zemlje i maglovita terraferma. A znali smo je zamišljati i kao prekaljenog srednjovjekovnog viteza koji nas brani od zlih napadača.
Ono što je Don Quihote, Cervantesov vitez tužna lica, vidio u vjetrenjačama, kojih u doba našeg djetinjstva nije bilo na našim otocima i u priobalju, zamišljali smo u šumama poput one Striborove Ivane Brlić Mažuranić, hrvatskog Andersena, u kojima su se samo za nas rojili izmaštani antropomorfni divovi i druge prispodobe. Maslina je uistinu bila tisuću i jedna priča naših najmlađih dana, blagoslov djetinjstva, čuvar naših snova.
Isto tako, pomoću nje smo mogli isploviti u sve krajeve svijeta i mašte, znali smo je zamišljati poput broda, kakve razjedrene karavele iz bajki, poput one o Petru Panu i izgubljenim dječacima, koja – eno, upravo je uhitila vjetar za nepoznato! - plovi u zemlju Nigdjezemsku, a mi na krilima sretnih misli letimo iznad nje ili pak u njoj plovimo do otoka s blagom iz neke druge mladenačke priče, one Stevensonove, koja nam je jednakim žarom palila maštu. S primišlju na maslinu i sami smo se osjećali junacima tih izmaštanih svjetova, koji mogu sve i koji se ničega ne boje.
U maslininim gustim zimzelenim krošnjama zamišljali smo prave male “laboratorije“ za svakakvu alkemiju fabricirajući iluzije i “komandirajući“ nepostojećim tastaturama strojeva, a da bi ih se vizualiziralo potrebno je bilo skupiti odnekle kakav odbačeni kućanski aparat i umišljati koješta – to su bili naši prvi kompjuteri, priručni računalni servisi, a o pustom tehničkim nazivlju i “identifikaciji“ njihove uporabe tada još nismo ni mogli odviše znati, a ni pročitati u literaturi koja nam tada i nije bila dostižna a, ako i jest, izgledala nam je isuviše strana i “preteška“ za našu tek rođenu imaginaciju u sjeni taba usamljenih maslininih stabala.
Masline su na mom otoku u to doba doista bile rijetkost, što se obzirom na klimu možda ne bi moglo reći. Ako je vjerovati starim i mudrim ljudima, ta je nestašica uslijedila iz ekonomskih razloga.
Naime, kad su prije više od jednog stoljeća žilozdera, filoksera i druge opake ostale bolesti napale i opustošile vinograde u francuskoj Provansi, Eldoradu za najodabranije sorte vinove loze i vina, dalmatinski su se vinogradari latili “čupanja“ maslina i sadnje vinove loze za koju su smatrali da će biti kurentna na poljuljanom tržištu.
No, da pojednostavimo, bolesti su napredovale prema jugu pa su ugrozile i naše vinograde, a onda težak nije imao kud nego - skupi ono malo što imaš i kreni preko Atlantika trbuhom za kruhom u bijeli svijet.
I tako je u zavičaju maslinarstvo ostalo na ničemu - dok se loza s vremenom ipak obnovila, maslina se pomalo i “zaboravila“. Doduše, obnovila se i maslina, intezivnije tek prije kojih tridesetak godina, ali još uvijek ju je moguće dodatno poboljšati.
Kad smo bili djeca nismo odviše razmišljali o dobroti njezinih plodova i ulja. Turbulentni i Domovinskim ratom prožeti prošlostoljetni fin de siecle nagnao je mnoge da ovu kulturu obnove, pa je tako i potpisnik ovih redaka u zemlju poviše rodne Komiže posadio nešto mladica.
Tog predvečerja koncem listopada 1991., kad je konvoj brodova Libertas krenuo u Dubrovnik, dok smo u zemlju stavljali pet mladica jako se intezivno u pročišćenome zraku vidjela prekomorska Italija.
Kao da je netko od predaka, koji su se prije više od tri stoljeća doselili na Vis, pozdravljao potomke nekadašnjih predaka Flamanaca, čiji se talijanski prijevod u Fiamenghi na Apenininas vremenom pretvorio u Fiamengo kad je Bartolomeus, prvi od njih, preplovši Jadran ušao u komišku uvalu i tu, u potomcima, ostao do dana današnjega.
A onda je neki mladac, ne znam kako da ga nazovem, nekontrolirano paleći korov i travu, onako usput “potpalio“ i spomenutih pet krošnji maslina što je moglo imati i zlosretnije posljedice.
Vlasnik, potpisnik ovih redaka, ne bi to ni zamjerio da se dotični odmah oglasio i priznao ono što su vidjeli svi, pa i vatrogasci koji su ugasili požar, te se lijepo ispričao za palež. No, ništa od toga već su pale čak i riječi kao “A tko zna tko je to zapalio!“
Srećom, masline su se s vremenom od ognjenog “šoka“ ipak nekako vratile k sebi. No, ostaje nam zaključiti kako je doista točno da smo tu zdravu uljiku vratili na otok, ali ne i kulturu tretiranja te kulture, ponašanje spram njoj.
O tempora, o mores!, rekli bi Latini u onoj čuvenoj Ciceronovoj rečenici.
JAKŠA FIAMENGO
Dodjela priznanja: "Hrvatski otočni proizvod" za 68 proizvođača i 111 proizvoda
"Tko kupi vaše proizvode je sretnik jer dobiva nešto originalno, izvorno, kvalitetno. Mi ćemo i dalje čvrsto stajati iza vas i pomagati vam. Neka vam ova oznaka 'Hrvatski otočni proizvod' bude poticaj za daljnji rad", rekao je Grčić čestitajući dobitnicima
Oznaku “Hrvatski otočni proizvod” u 2015. godini dobilo je 68 otočnih proizvođača za 111 proizvoda i proizvodnih linija, a na svečanosti održanoj u petak navečer u Bolu na otoku Braču oznaku im je uručio potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić.
"Tko kupi vaše proizvode je sretnik jer dobiva nešto originalno, izvorno, kvalitetno. Mi ćemo i dalje čvrsto stajati iza vas i pomagati vam. Neka vam ova oznaka 'Hrvatski otočni proizvod' bude poticaj za daljnji rad", rekao je Grčić čestitajući dobitnicima.
Od 2007. otkad se ovaj projekt provodi oznaku je dobilo 219 otočnih proizvođača, od kojih je 18 ekoproizvođača i 25 proizvođača s oznakom zamljopisnog podrijetla, za 628 proizvoda i proizvodnih linija sa 23 otoka (Brač, Hvar, Vis, Korčula, Pag, Krk, Lastovo, Dugi Otok, Rab, Cres, Lošinj, Prvić, Ugljan, Mljet, Šolta, Žirje, Pašman, Iž, Murter, Olib, Kornat, Rava, Silba) i poluotoka Pelješca.
Potpredsjednik Vlade Grčić istaknuo je i da država godišnje ulaže u otoke oko 1,5 milijardu kuna.
"Ulagali smo u otoke i u proteklim godinama krize i recesije, godišnja ulaganja najveća su kad se gleda jedan kraj, jedno područje koje ima svoje specifičnost“, kazao je Grčić, koji je istaknuo i da je jedan od ciljeva projekta "Hrvatski otočni proizvod" ostanak ljudi na otocima i zapošljavanje. (Hina)
Potpredsjednik Vlade Grčić istaknuo je i da država godišnje ulaže u otoke oko 1,5 milijardu kuna.
"Ulagali smo u otoke i u proteklim godinama krize i recesije, godišnja ulaganja najveća su kad se gleda jedan kraj, jedno područje koje ima svoje specifičnost“, kazao je Grčić, koji je istaknuo i da je jedan od ciljeva projekta "Hrvatski otočni proizvod" ostanak ljudi na otocima i zapošljavanje. (Hina)
Od 2018. godine na otoke ćemo i trajektom sa Stinica!
U pripremi je projekt izgradnje putničke luke na Stinicama na dužobalnom potezu od oko 500 metara, smještenom zapadno od Sjeverne luke, a idejno rješenje predviđa pet rampi za prihvat trajekata i brodova na kružnim putovanjima.
Novi kapaciteti djelomično bi rasteretili promet u Gradskoj luci, kroz koju je tijekom prvih devet mjeseci ove godine prošlo gotovo 4,1 milijun putnika i 600.000 vozila, što je povećanje za šest, odnosno pet posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
– Realno je očekivati da ćemo 2018. godine ostvarivati godišnji promet veći od pet milijuna putnika i 750 tisuća vozila – kaže Milan Blaževski, ravnatelj Lučke uprave Split.
Prema njegovim riječima, očekuje se i proširenje Gata sv. Petra u Gradskoj luci, odakle isplovljavaju trajekti na linijama za Stari Grad i Vis, za koji je tijeku izrada maritimne studije.
DETALJE OVIH PLANOVA PRONAĐITE U TISKANOM IZDANJU SLOBODNE DALMACIJE
Sjednica Otočnog vijeća u Bolu: u škoje uloženo 1,8 milijarda kuna
Izvor: SLOBODNA DALMACIJA - 23.10.2015.
U Bolu se ovog petka održala petnaesta sjednica Otočnog vijeća, poklopivši se tako s i održavanjem svečane dodjele oznake "Hrvatski otočni proizvod".
Tijekom sjednice se razmatralo izvješće o učincima provedbe zakona o otocima za 2014. godinu.
Ulaganja u otoke iznose oko 1,5 milijardi kuna godišnje, a u 2014. godini su povećana na 1,8 milijardi kuna od čega je glavnina uložena u bolju prometnu povezanost.
Odnosi se to prije svega na razvoj prometne i komunalne infrastrukture na otocima, ali i nabavku četiriju novih trajekata od Jadrolinije.
Uz razmatranje Izvješća o učincima provedbe Zakona o otocima za 2014. godinu, Jakša Puljiz, zamjenik ministra regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, i Davorka Hajduković, pomoćnica ministra poljoprivrede, predstavili su mogućnosti ulaganja iz EU fondova kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., te Program ruralnog razvoja. Poseban se naglasak pritom, dakako, stavio na same otoke.
Trenutno je otvoreno više natječaja koji su prihvatljivi i za ulaganja na otocima, a uz one za ulaganja u proizvodnju, sredinom listopada objavljen je i poziv u vrijednosti 304 milijuna kuna namijenjenih podršci razvoja malih i srednjih poduzetnika u turizmu.
Predstavljeni su i natječaji koji se očekuje do kraja ove godine. Najavljena je objava više poziva za dodjelu nepovratnih sredstava, a među njima onih za jačanje djelatnosti istraživanja, razvoja i inovacija poslovnog sektora.
Za otoke su zanimljiva ulaganja u zdravstvenu infrastrukturu, kulturnu baštinu te e-škole.
Nagalasak se dao na mjeru 7. iz Programa ruralnog razvoja usmjerenu na jedinice lokalne samouprave, to jest za financiranje osnovne komunalne infrastrukture pa sve do usluga usmjerenih na povećanje kvalitete života.
Članovi Otočnog vijeća informirani su i o razvoju "Projekta Otoci" koji je pokrenulo Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije s ciljem stvaranja baze projektnih prijedloga prihvatljivih za financiranje iz EU fondova.
PIŠE: I. GOSPODNETIĆ,
FOTO: Ilustracija/CROPIX
Kazalište Besa: Hip hop radionica na Visu
Dragi sugrađani,
molim Vas da u skladu s mogućnostima popratite ovaj događaj.
U subotu 31.10.2015. u Kulturnom centru Vis održat će se intenzivna plesna radionica „Hip hopa uz elemente bbyojinga“. Namijenjena je djeci starijoj od 11g, mladima i odraslima. Voditeljica radionice je mlada Sara Pavić, svestrana i talentirana plesačica u usponu. Po promotivnoj cijeni od 50kn plesači će imati priliku proći osnove hip hopa, bbojinga, slušati dobru glazbu, dobro se iznojiti i zabaviti, a tko zna – možda se jednokratno druženje pretvori u kontinuirane treninge tijekom zimskih mjeseci. Sigurno smo da na Visu ima onih koji bi to svakako željeli. Prijave se vrše do petka 30.10., a više informacija o radionici se može dobiti na tel 095 5177 577.
više o događaju na facebook eventu
Marica Grgurinović
Umjetnička voditeljica / Artistic director
Kazalište BESA / Theatre BESA
Šetalište stare Isse 25
21480 Vis
OIB 27872315016
gsm: (00)385 95 5177 577
JAVNA BESIDA ŽALOVANJA u povodu smrti pok. maestra Đina Mladinea
U
Visu 19. Listopada, 2015 g.
Josip Joško Repanić – Sardenjež
Pod kulom 1, 21480 Vis
U ime pjevača bivše klape "Brodosplit" i "Isse" iz Splita
U ime pjevača bivše klape "Brodosplit" i "Isse" iz Splita
JAVNA
BESIDA ŽALOVANJA
u povodu smrti pok. maestra Đina Mladinea
u povodu smrti pok. maestra Đina Mladinea
Foto: Pina Lipanović (Facebook)
Običaj je dragi meštre moj u ovakvim prigodama sumirati životno djelo čovjeka.
Da. To je ono konvencionalno, ali ti, pa ni ja nismo živjeli baš konvencionalno, pa ću pokušati da bi zadovoljio formu, te moju taštinu i ego svoj ovdje pored odra tvoga pokušati kazati samo nekoliko neizbježnih tragova moje uspomene na tebe i naš zajednički život i rad.
U nekom vremenu banu u Split već odrasli dječak Domine i Sibeta, Đino.
E, pok co?
A, ništa.
A, ništa.
Ti si 'no ništo u glazbi, je?
E, ali tukon još puno tega ucit i
naucit.
Ucit ćeš ti kroz život i uz
lavur, kako i puno drugih (Zlatko Šijak).
I onda: pri Društvu Višana i
prijatelja Visa u Splitu najprije klapa" Issa-Jest", a onda i klapa "Issa".
Nakon toga u klapi "Brodosplit"
pa onda: "Đino vele škule od muzike finil. Veliki talent cili
glazbeni Split žužnji“ pa traže ga: „'v vamo i 'n namo“, a on kod maestra prof.
Veršića i uz Veršića u zbog Brodosplita. Ali hoće ga i KUD "Jedinstvo"
iz Splita za Ameriku.
Nakon toga napunjen znanjem i iskustvom ovo našega maestra Đinota kod svojih, na Visu, u Komižu.
Gdje, uz pokojnog Bađalita i druge probuđuje glazbeno pjevačku, već zamrlu Komižu putem uspješno vođenog zbora i klape "Komiža".
Iz tih dana koji me vezuju uz tebe moj meštre Đino je MEDVIDINA (koncert i tvoj aražman Palagruže)
Pa Omiš i radosno noćno kupanje pored ušća rijeke Cetine.
Pa kade je ono bilo: „traži se zborovođa i umjetnički voditelj cijele "Moreške" iz Korčule“.
Najbolje reference u to vrijeme, za to mjesto imao si ti meštre, čak i uz moj blagoslov.
I zaista: Đino sa svima svojima ode za Korčulu, a u meni nabuja neka tuga zbog toga, jer si tada nestao iz mog svakodnevnog životnog i glazbenog zanimanja.
Pojavio si se tek iza Domovinskog rata našeg. Nismo se odmah u potpunosti razumjeli ("Ježina") tih godina, pa sam i ja tada napravio jednu veliku pogrešku ne samo prema tebi, već prema sebi i općenito prema viškom otočnom klapskom pjevanju (glazbenom kulturnom baštinom našom).
Molim Te oprosti mi Đino zbog toga.
A ono na tvoj nagovor započeto("Viški otočni napjevi i pjesme") bit će mi teško bez tebe, ali ako Bog da nastavit ću, pa da bar nekome iza mene bude lakše.
Inače tvoj istančani gen i zahtjevnost tvoja za vrhunskim glazbenim stvaralaštvom rezultiralo je stvaranjem jedne respektabilne klape "Gusarica". I pored svih poteškoća sa svojom "Maretom" si reprezentirao visoke dosege viške glazbene kulture. Tvoje antologijski vrijedne skladbe inspirirane poetskim tekstovima Joška Božanića:" U Jocima, covik i medvid" (klapa" Komiža") i "Besida obo besidi" ("Brodosplit") s kojom smo ponosno i drsko nastupali po svim ondašnjim Jugoslavijama (posebno Prešernu) i Europi posebno u današnjoj prijestolnici Brisselu napravljene su za sva vremena.
Joško je u svome "Perušće besid" rekao: "Covik fini i vej ga ni“, „ Barž je i tako meštre moj“, ali ja to za tebe ne bi rekao, ti ćeš u mnogim našim srcima živjeti dugo, a tvoja umjetnička dijela vječno.
Sada ćeš skladati u Božjim rajskim dvorima za anđeoske zborove Njegove, i bit će ti ljepo s njima. Možda ljepše nego s nama, iako je bilo na zemlji lijepo živjeti s tobom u vremenu ovom.
Počivao u miru Božjem Đino naš, a kada dođemo Mičotu Dinji kantat na grobu u Muster zakantat ćemo i tebi u spomen, ako Bog do zdrovje.
"Šćeta ca si sad tote osto si nedorecen, a mogal si još svima namin puno dat". Međutim Oni Višnji je želil da budeš uz Njega, On vjerovatno smatra da ćeš tamo uz Njega biti potrebniji, a mi ćemo se pasat barž i bez tebe.
Zbogom Đino naš i puno ti fola, covice plemenite "drskosti"!
Nakon toga napunjen znanjem i iskustvom ovo našega maestra Đinota kod svojih, na Visu, u Komižu.
Gdje, uz pokojnog Bađalita i druge probuđuje glazbeno pjevačku, već zamrlu Komižu putem uspješno vođenog zbora i klape "Komiža".
Iz tih dana koji me vezuju uz tebe moj meštre Đino je MEDVIDINA (koncert i tvoj aražman Palagruže)
Pa Omiš i radosno noćno kupanje pored ušća rijeke Cetine.
Pa kade je ono bilo: „traži se zborovođa i umjetnički voditelj cijele "Moreške" iz Korčule“.
Najbolje reference u to vrijeme, za to mjesto imao si ti meštre, čak i uz moj blagoslov.
I zaista: Đino sa svima svojima ode za Korčulu, a u meni nabuja neka tuga zbog toga, jer si tada nestao iz mog svakodnevnog životnog i glazbenog zanimanja.
Pojavio si se tek iza Domovinskog rata našeg. Nismo se odmah u potpunosti razumjeli ("Ježina") tih godina, pa sam i ja tada napravio jednu veliku pogrešku ne samo prema tebi, već prema sebi i općenito prema viškom otočnom klapskom pjevanju (glazbenom kulturnom baštinom našom).
Molim Te oprosti mi Đino zbog toga.
A ono na tvoj nagovor započeto("Viški otočni napjevi i pjesme") bit će mi teško bez tebe, ali ako Bog da nastavit ću, pa da bar nekome iza mene bude lakše.
Inače tvoj istančani gen i zahtjevnost tvoja za vrhunskim glazbenim stvaralaštvom rezultiralo je stvaranjem jedne respektabilne klape "Gusarica". I pored svih poteškoća sa svojom "Maretom" si reprezentirao visoke dosege viške glazbene kulture. Tvoje antologijski vrijedne skladbe inspirirane poetskim tekstovima Joška Božanića:" U Jocima, covik i medvid" (klapa" Komiža") i "Besida obo besidi" ("Brodosplit") s kojom smo ponosno i drsko nastupali po svim ondašnjim Jugoslavijama (posebno Prešernu) i Europi posebno u današnjoj prijestolnici Brisselu napravljene su za sva vremena.
Joško je u svome "Perušće besid" rekao: "Covik fini i vej ga ni“, „ Barž je i tako meštre moj“, ali ja to za tebe ne bi rekao, ti ćeš u mnogim našim srcima živjeti dugo, a tvoja umjetnička dijela vječno.
Sada ćeš skladati u Božjim rajskim dvorima za anđeoske zborove Njegove, i bit će ti ljepo s njima. Možda ljepše nego s nama, iako je bilo na zemlji lijepo živjeti s tobom u vremenu ovom.
Počivao u miru Božjem Đino naš, a kada dođemo Mičotu Dinji kantat na grobu u Muster zakantat ćemo i tebi u spomen, ako Bog do zdrovje.
"Šćeta ca si sad tote osto si nedorecen, a mogal si još svima namin puno dat". Međutim Oni Višnji je želil da budeš uz Njega, On vjerovatno smatra da ćeš tamo uz Njega biti potrebniji, a mi ćemo se pasat barž i bez tebe.
Zbogom Đino naš i puno ti fola, covice plemenite "drskosti"!
Joško - JRS
U viškom VERN'-u predstavljen prijedlog razvojne strategije Grada Visa za razdoblje 2015 - 2020
Prijedlog strategije će svi moći pogledati od ponedjeljka na službenoj stranici Grada Visa i dati svoje primjedbe koje će doprinijeti kvaliteti konačne verzije.
Donošenjem ovog razvojnog dokumenta Grad Vis prati zahtjeve i metodologiju koja proizlazi iz Europe 2020, razvojne strategije EU do 2020, a postojanje razvojne strategije sigurno olakšava građanima praćenje učinkovitosti gradske vlasti kroz realizaciju postavljenih ciljeva. (n.k.)
Komiža: Novčana pomoć umirovljenicima s mirovinom manjom od 2.000,00 kuna
Komiški umirovljenici s mirovinom manjom od 2.000,00 kuna ostvaruju pravo na novčanu pomoć. Poziv - obavijest za umirovljenike objavljen je na službenoj stranici grada:
Full Pelt i Marina Kaštela pobjednici 71.Viške regate
Službenim proglašenjem pobjednika završena je prva poslije sedamdesete (71.) Viška regata.
Flota je jutros startala u 9 sati po slabom jugu koje je dizalo do desetak čvorova. Ove uvjete najbolje je iskoristila jedrilica Fult Pelt sa kormilarom Antom Antunović iz JK Split koja je 28 nautičkih milja odjedrila za 4 sata, jednu minutu i 55 sekundi. Oko devet minuta kasnije ciljnu je liniju prošla jedrilica BaRe V sa kormilarom Mirko Fatovića (4:10:34) ispred trećeplasiranih jedriličara na brodu Marina Kaštela kormilara Joška Berketa iz kluba Marina Kaštela. Četvrti je u cilj ušao Black Mystery skipera Saše Kekovića iz JK Jugole Grakalić-Herceg Novi.
Flota je jutros startala u 9 sati po slabom jugu koje je dizalo do desetak čvorova. Ove uvjete najbolje je iskoristila jedrilica Fult Pelt sa kormilarom Antom Antunović iz JK Split koja je 28 nautičkih milja odjedrila za 4 sata, jednu minutu i 55 sekundi. Oko devet minuta kasnije ciljnu je liniju prošla jedrilica BaRe V sa kormilarom Mirko Fatovića (4:10:34) ispred trećeplasiranih jedriličara na brodu Marina Kaštela kormilara Joška Berketa iz kluba Marina Kaštela. Četvrti je u cilj ušao Black Mystery skipera Saše Kekovića iz JK Jugole Grakalić-Herceg Novi.
Pogled iz Visa na start regate u 09 sati:
71. Viška regata - prvi dan
MARINA KAŠTELA prva u cilju
Etapa Split Vis 71. Viške regate odjedrena je po odličnom vremenu, sunce je sjalo cijelim putem dok je jedriličare pratilo lagano jugo sve do Visa. Prva u cilju s 3:52 sata jedrenog vremena ušla je jedrilica Marina Kaštela s kormilarom Josipom Berketom.
Pozivamo sutra jedriličare da pristupe prijavi za regatu Luka Vis koja će se odvijati na regatnom brodu - katamaran Dupla u vremenu od 09:30 - 10:15. RO napominje da će prednost dati manjim jedrilicama te isključivo Racing skupinu.
Na Višku regatu stižu i brodovi iz Italije
Čujen da nema regate idući vikend. Da je viška!, ciman Tonija Mlikotu, direktora Viške regate s velikim V.
– Dok san ja živ neće se ugasit, nema šanse – ne da se Mlikota.
Viška je regate, 71. po redu, i dalje s velikim V. Ne daju je labudaši, Mrduja je masovka, a ova Viška regata nudi više adrenalina, prava je sportska, počinje sutra etapom od Splita do Visa, u subotu se jedri u portu, a u nedilju se iz Visa vraća u Split.
– Imamo nekih novosti, podilili smo brode u racing i cruising krstaše – kaže nam Mlikota.
Možete pojasnit’?
– Ovim se daje mogućnost jedrilicama koje nemaju vrhunsko jedrilje da budu pobjednici u okviru svojih skupina. Novu podskupinu OPEN Cruising ili navigacijsku skupinu činit će jedrilice koje imaju samo jedno prednje jedro na namotavanje i samo jedan spinnaker ili gennaker, a jedra im nisu izrađena od laminata, već je kao materijal korišteno tkanje (materijali kao što je Dacron i slična) – kaže nam Mlikota.
Znači, ideja je dat’ šansu i ljudima koji nemaju nabrušene jurilice, ka ovu novu “Full Pelt” Ante Antunovića, da mogu uzet pehar.
– Sad kad čovik u grupi idri sa sličnim brodima, može dobit. Neka budu kompentitivni, neka i oni regatavaju.
Nije to jedina novost, moderniziraju se u Labudu, klubu koji organizira Višku regatu.
– Imamo i jednu zgodnu aplikaciju, može se besplatno skinit na www.raceQs.com. Vrsta trackera, može se točno pratit kako ko stoji u regati. Dovoljno je uključiti iphone...
Šta ćete radit u subotu? Neki su da se jedri još jedna etapa negdi vani, drugi ne...?
– Bila je neka ideja da se neke brode za subotu izvuče, da regatavaju. Ali mislin da to nema smisla jer tako bismo ubili regatu u Visu, isprid mista, koja je atraktivna i puno je ljudi gleda. Malo veća je gužva, bilo je lani i razbijanja. Ali mladi i nabrijani to vole.
Koliko imate prijava?
– Već je stotinjak posada prijavljeno, a ja očekujem 200 jer imamo opet puno bovi. Dica s pasarama će do ponoć vozit gori – doli. Puno posada to voli, bit usidreni dalje od obale, na miru, daleko od gužve, da na miru mogu spavat. Očekujem do 200 brodova. Zanimanje je veliko, zovu sa svih strana. I par brodova iz Italije stiže kako smo se bratimili s tršćanskon Barcolanom. Rado dolaze, a na Visu ima puno mista za dobro izist i popit...
Kažete 200 brodi, još malo ćete pribacit Mrduju?
– Je, je, je, ma... Mislin da bi i mogli. Neki u Labuda misle da Mrduja stalno mora bit’ najmasovnija. Ona jest ponos kluba i grada, ali stvari se minjaju. Ova Viška regata privlače sve više ljudi, ko zna...
Lani je idrija glumac Vedran Mlikota, vaš rod iz Zagvozda. Oće li ove godine?
– A neće, Vedran je sad izabra Himalaju, priprema se za penjanje sa Stipon Božićen... - reka nam je Toni Mlikota.
Viška nije viška. Ide dalje, sve veća i sve jača. Još se stignete prijavit.
PERO SMOLČIĆ / SLOBODNA DALMACIJA
FOTO: BOŽIDAR VUKIČEVIĆ / CROPIX
Opet će se sporo pušit kubanke
Subota u Visu starta “Regatom u Viškom portu”, u podne će počet 4. Otvoreno prvenstvo Visa u sporom pušenju kubanskih cigara u organizaciji cigar kluba MAREVA iz Splita.
Dan će se nastavit spizon i pićen u organizaciji Turističke zajednice Visa i grada Visa, počevši od obilježavanja manifestacije Dani kruha, dani plodova zemlje, za koje brinu učenici O.Š. VIS, (prigodna prodaja kruva i kolača), a nastavit će se dodjelom pokala pobjednicima regate u Viškom portu.
Dan će se nastavit spizon i pićen u organizaciji Turističke zajednice Visa i grada Visa, počevši od obilježavanja manifestacije Dani kruha, dani plodova zemlje, za koje brinu učenici O.Š. VIS, (prigodna prodaja kruva i kolača), a nastavit će se dodjelom pokala pobjednicima regate u Viškom portu.
'Čisti original': Falkuše skeniraju u 3D tehnologiji
Udruga “Palagruza” iz Komiže već je od svog osnutka, 2012. godine, počela s radom na projektu dokumentiranja tradicionalnih brodova u Komiži, a povod za to bila je gajeta “Jaglica”, koja je prije desetak godina pronađena u Komiži i nekad bila ofalkono gajeta, poznata javnosti kao falkuša, tradicionalna komiška gajeta s bočnim stranicama koje su se mogle skinuti, ovisno o namjeni gajete.
– Do pronalaska “Jaglice” godinama se mislilo da je “Cicibela” zadnja komiška gajeta (potonula u nevremenu kod Biševa 1986. godine), ali upravo nakon detaljnog dokumentiranja i istraživanja članova Udruge “Palagruza” utvrđeno je da, osim “Cicibele” i “Jaglice”, na Jadranu postoji još nekoliko komiških gajeta koje su nekad bile falkuše, a danas su većinom plastificirane brodice za ribolov.
Jedna od njih je “Frida” u Komiži, koju ćemo također uskoro dokumentirati, zatim tu je plastificirana gajeta Tipićevih, koju su dr. Velimir Salomon i kulturna ustanova “Ars Halieutica” iz Komiže dokumentirali i koja je, pored “Cicibele”, bila osnova za izradu replika triju falkuša – kazuje nam Miro Cvitković, predsjednik Udruge “Palagruza”.
– Nedavno je također na otoku Drveniku pronađena još jedna manja komiška gajeta koja zasad nije plastificirana, te ćemo poraditi i na njezinu dokumentiranju. Udruga “Palagruza” prepoznala je važnost gajeta “Jaglica”, “Cicibela”, “Frida” i drugih.
’Cicibela’ i ‘Jaglica’
Riječ je o iznimno značajnim brodovima kakvih je na Jadranu ostalo još samo nekolicina, a većina njih su plastificirani s uništenom drvenom formom. Kako bi se cijeli posao napravio što kvalitetnije, za dokumentiranje se koriste najmodernije 2D i 3D tehnologije i programski alati za dokumentiranje, uz pomoć kojih će se obaviti dokumentiranje tradicionalnih komiških gajeta, čime će se najbolje sačuvati vjerna i originalna forma – ističe Cvitković.Radi potrebe dokumentiranja mnogih brodova koji se u Komiži godinama spaljuju u povodu blagdana sv. Nikole, Udruga “Palagruza” je razvila i izradila 2D skener kako bi se prije uništavanja drvenog broda sačuvala forma vrijednih tradicionalnih brodova i izradila njihova baza.
– Ove godine, prigodom Festivala mora “Rota Palagruzona”, prezentiran je projekt dokumentiranja brodova. Također je potpisan sporazum između Udruge “Palagruza” i tvrtke “Geodata” iz Splita, čime je pokrenut jedinstven projekt skeniranja 3D skenerom i dokumentiranja tradicionalnih brodova na Jadranu.
Uz primjenu laserske 2D i 3D tehnologije, s preciznošću od svega nekoliko milimetara skenirane su gajete “Cicibela” i “Jaglica” te je nakon skeniranja utvrđeno da je riječ o potpuno identičnim gajetama s identičnim konstrukcijskim detaljima. U obradu skeniranih materijala uključili smo i mlade ljude koje educiramo, a dobivene podatke koristit ćemo za rekonstrukciju gajeta “Cicibela”, “Jaglica”, “Frida” i drugih – kaže Cvitković.
Zanimljivo je da su kroz projekt dokumentiranja pronađeni i mnogi originalni dijelovi komiških gajete (jedra, lantine, vesla, falke itd.).
– Cilj nam je omogućiti da se tradicionalni jadranski brodovi, poput komiške gajete, sa svim detaljima prezentiraju na bilo kojemu mjestu u svijetu preko elektroničkih medija, a elektronička dokumentacija naći će svoju primjenu u edukaciji, interaktivnim ili virtualnim muzejima i u mnogim drugim područjima – rekao nam je na kraju Cvitković.
BOGOLJUB MITRAKOVIĆ / SLOBODNA DALMACIJA
Osim skeniranja navedenih gajeta, obavljeno je i skeniranje komiškog leuta “Pruga Biševo”, a u pripremi je također skeniranje tradicionalnih brodova koje će se obaviti u suradnji s udrugama “Latinsko idro” i “Betinska gajeta 1740” te vlasnicima brodova i brodograditeljima u Betini i Murteru. U međuvremenu, Udruga “Palagruza” dobila je pozive za skeniranje i drugih tradicionalnih brodova na Jadranu, te je zbog velikog zanimanja već počela s pripremama za apliciranja na EU fondove radi financiranja projekta dokumentiranja brodova.
Olujno jugo paraliziralo Dalmaciju: u Vodicama rekordne oborine, na cestama kaos, u prekidu brojne katamaranske linije
Polovica je listopada, a Vodice su zabilježile nevjerojatan rekord od čak 386 litara kiše po metru četvornom u ovom mjesecu!
Ovom kišnom rekordu svakako je doprinijela noćašnja kiša koja je potopila Vodice jer je u kratko vrijeme palo 150 litara oborina po metru četvornom. Uz Vodičane tešku su noć imali i stanovnici obližnjeg Tribunja te Pirovca u kojem je palo 90 litara kiše, a zanimljivo je kako je u samo sat vremena u tom mjestu palo čak 40 litara po metru četvornom.
Obilna kiša pala je i u Drnišu, oko 80 litara, te u Šibeniku, više od 100 litara, na ulicama su se stvorile bujice, a pod naletom kiše nestali su dijelovi ceste. I Danilo nadomak Šibenika bilježi ekstremne koiičine oborina, do danas je u listopadu palo čak 252 litara kiše po metru četvornom.
Obilna kiša pala je i u Drnišu, oko 80 litara, te u Šibeniku, više od 100 litara, na ulicama su se stvorile bujice, a pod naletom kiše nestali su dijelovi ceste. I Danilo nadomak Šibenika bilježi ekstremne koiičine oborina, do danas je u listopadu palo čak 252 litara kiše po metru četvornom.
Veliko nevrijeme zahvatilo je i zadarsko područje, u Starigradu Paklenici palo je 64 litara, aukupna mjesečna količina u ovom mjestu popela se na čak 223 litre. u Zadru 60 litara. Kiše je bilo i u drugim mjestima zadarskog i šibenskog područja, te u splitskoj okolici s jakom grmljavinom, no znatno manje od količina u Vodicama i Pirovcu. Cijeli dan posvuda je puhalo jako i na mahove olujno jugo zbog čega je i dalje u prekidu trajekt na liniji trajektne linije: Sućuraj-Drvenik i Sumartin-Makarska te katamaranske linije: Split-Vis, Ubli-Vela Luka-Hvar-Split, Korčula-Hvar-Split, Jelsa-Bol-Split.
Ciklona je nakon srednje Dalmacija zahvatila i otoke, na moru donijela olujne valove, a u jutarnjim satima najviše kiše palo je na makarskom području jer je u Živogošću do 8 sati već palo 40 litara kiše. Što nam s vremenom donosi današnji dan? Ništa dobro,rekli bismo, ponovno se očekuju još jače oborine, lokalno i preko 100 litara kiše po metru četvornom, a smirivanje vremena očekuje se tek sutra.
Dobra vijest je da će jako i olujno jugo slabjeti i na sjevernom i dijelu srednjeg Jadrana okrenuti na sjeverozapadnjak, potom jugozapadnjak. Najviša temperatura zraka na obali je od 12 do 17, kažu iz Državnog hidrometeorološkog zavoda.
Ovoj vijesti dodajmo i kako iz HAK-a javljaju da se promet odvija otežano i uz zastoje u većini gradova, dok su duž Ličke i Jadranske magistrale mogući odroni.
Također, zbog vjetra u prekidu su trajektne linije Sućuraj-Drvenik i Sumartin-Makarska te katamaranske linije Split-Vis, Ubli-Vela Luka-Hvar-Split, Korčula-Hvar-Split, Jelsa-Bol-Split.
Za 18 minuta: Beba hitno helikopterom prevezena sa Visa u KBC Split
Uspješna akcija je, unatoč lošim vremenskim uvjetima, trajala svega 18 minuta
Jednogodišnje dijete hitno je danas prebačeno helikopterom sa otoka Visa do KBC-a Split. Akciju su uspješno odradili posada Eskadrile transportnih helikoptera (ETH) 93. zrakoplovne baze HRZ i PZO-a, a za to im je bilo potrebno svega 18 minuta.
Akcija je odrađena bez problema unatoč jakom jugu i turbulencijama prilikom slijetanja, a posadu su činili kapetan natporučnik Ante Franić, kopilot poručnik Marko Filipović-Grčić te tehničari letači nadnarednici Boris Melvan i Franko Peraga.
Od početka godine letačke posade ETH ukupno su hitnim medicinskim letovima prevezle 424 osobe.
Tonka Ćurin - Dalmacija news
Pretplati se na:
Postovi (Atom)