Izvor: hrturizam.hr /
Napokon je ispravljena nepravda i veliki apsurd te je vraćen dio našeg identiteta i tradicije.
Kako javljaju iz Otočkog sabora, mali tradicijski ribolov proglašen je nematerijalnim kulturnim dobrom te se stanovnici otoka i priobalja opet mogu baviti ribolovom kao što su to radili i stoljećima prije.
Odlučeno je to jučer na 113. sjednici Stručnog povjerenstva za utvrđivanje svojstva kulturnoga dobra pri Ministarstvu kulture, na prijedlog Otočnog sabora i Konzervatorskog odjela u Zadru. Tradicijske ribolovne vještine, vjerovanja i običaji na Jadranu proglašeni su nematerijalnim kulturnim dobrom u smislu članka 9. stavka 1. alineja 3. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Za Tradicijske ribolovne vještine, vjerovanja i običaji na Jadranu, kao nematerijalnog kulturnog dobra, propisuju se sljedeće mjere zaštite:
osigurati dostupnost dobra javnosti;
poticati prenošenje i njegovanje kulturnoga dobra;
poticati sudjelovanje pojedinaca, grupa i zajednice koje baštine dobro u identificiranju, definiranju, izvođenju i prenošenju dobra;
popularizirati i promovirati kulturno dobro održavanjem stručnih skupova, putem elektroničkih medija, audio i video zapisa i na drugi način;
osigurati održivost dobra kroz edukaciju, identificiranje, dokumentiranje, znanstveno istraživanje, očuvanje, zaštitu, promicanje, povećanje vrijednosti, mogućnost prenošenja tradicije nasljednicima putem formalnog i neformalnog obrazovanja, te revitalizaciju napuštenih segmenata dobra;
educirati stručni kadar za prenošenje znanja i vještina putem seminara, radionica, formalnog i neformalnog obrazovanja;
nastaviti sa istraživanjem dobra, primjerenim dokumentiranjem u svim vidovima i načinima suvremenog bilježenja te stručnim i znanstvenim vrednovanjem;
promicati funkciju i značaj dobra u društvu, te uključiti zaštitu dobra u planirane razvojne programe;
popularizirati i promovirati nematerijalno kulturno dobro te time nastojati ojačati svijest da su Tradicijske ribolovne vještine, vjerovanja i običaji na Jadranu jedinstveno blago koje na lokalnoj i nacionalnoj razini osiguravaju kulturnu raznolikost te provoditi mjere zaštite kako bi se izbjegla opasnost od nestajanja, uništenja ili pretjerane komercijalizacije kulturnoga dobra;
nositelji dobra dužni su provoditi mjere zaštite radi njegova očuvanja, sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i svim propisima koji se odnose na kulturna dobra, pridržavajući se njegove povijesno-tradicijske matrice i pojavnosti
Cilj osnivanja i rada Udruge Otočni Sabor je okupljanje i povezivanje svih otočana i prijatelja mora i otoka kako bi svojim zajedničkim djelovanjem: ubrzali razvitak hrvatskih otoka, izjednačili uvjete života na otoku i kopnu, sudjelovali u promicanju interesa za razvoj otoka, štitili prirodu i kulturnu baštinu otoka, razvijali ekološku svijest otočana, sprječavali ugrožavanje drugih mjesta na otoku i drugih otoka, pomagali legalnoj vlasti primjenom toleratnog dijaloga, djelujući „ ni pri ni protiv vlasti“. Svoje osnivanje već su ispunili vraćanjem dozvole za mali ribolov lokalnom stanovništu koje je zadnje dvije godine bilo zabranjeno.
Nakon proglašenja nematerijalnim kulturnim dobrom i donošenja konačnog rješenja o „Tradicijskim ribolovnim vještinama, vjerovanja i običajima na Jadranu“ Ministarstvo poljoprivrede i Uprava za ribarstvo bi trebali upoznati Europsku komisiju o donošenoj odluci i donijeti zakonske akte di bi se navedena odluka o nematerijalnim kulturnim dobrom mogla provoditi.
Autor: Goran Rihelj
Objavi komentar