OTOK VIS - total portal

Na popisu će se naći možda još nekoliko vila, ako se uspije obaviti sve potrebne radnje prije nego što se natječaj raspiše.

Za vile Lovor u Opatiji i Bianca u Trogiru, Češku vilu na Visu, dubrovačku Čigriju, Izvor na Plitvičkim jezerima, vilu Slavujevac i onu u Nazorovoj ulici u Zagrebu uskoro će Ministarstvo državne imovine raspisati natječaj za prodaju. Za razliku od prijašnjih natječaja, sada će natječaj objediniti više vila, od kojih se neke već pokušalo prodati, ali zbog cijene ili pravnih prepreka nije bilo uspjeha.

Na popisu će se naći možda još nekoliko vila, ako se uspije obaviti sve potrebne radnje prije nego što se natječaj raspiše, a možda se nađu i vile koje još nisu prenesene u Ministarstvo iz pojedinih državnih tvrtki, kao što je, primjerice, slučaj s vilom Toplice u Opatiji, koju HŽ još nije prenio u registar državne imovine. Za vilu Čingriju pravo prvokupa ima Grad Dubrovnik, no navodno Grad nudi premali iznos.

Upravo je cijena često razlog zbog kojeg se vile nisu prodale i prije, piše Večernji list.

Književni krug Split i Zavod za znanstveni i umjetnički rad HAZU Split, predstavit će ove subote novu zbirku pjesama Jakše Fiamenga 'Pčela u jantaru' i obilježiti 70 godina života i 50 godina od objavljivanja prve knjige.

Svečanost će se održati 26. studenog (subota) 2016. u 18,00 sati, u Zavodu za znanstveni i umjetnički rad HAZU Split, Trg braće Radića 7.Uvodna riječ: Nenad Cambj. O novoj knjizi i autoru govorit će Tonko Maroević i Bratislav Lučin. Odabrane stihove kazivat će Trpimir Jurkić, prvak Drame HNK u Splitu, a uglazbljene pjesme izvodit će muška klapa »Filip Dević« i Dean Dvornik.



Goran Pelaić:

Nakon što su neka uvažena imena rekla svoje, teško je napisati nešto novo o Jakši Fiamengu a ne ponoviti već rečeno. Ali, eto dopustih sebi tu mogućnost. Dapače i zadovoljstvo! O pjesniku sam zborio niz puta, ponajviše na radio valovima. Ponešto i u tiskanom obliku. No "prokletstvo" crvene lampice u studiju često se doslovno i površno shvaća, premda katkada ima snažnije značenje od onoga što ostane nakon pokretanja rotacijskoga stroja. Pogotovo kad je u pitanju pjesnička riječ. A govor bismo mogli svrstati u one novinarske iskaze koji isto tako nosi autorski pečat. Ovisi o jačini pera…Dakle, nije da nisam i nije da je sve otišlo u zrak! Ostalo je još nešto i u rukopisu, a nešto ćemo i dopisati. Ono što je nesporno. Akademik Jakša Fiamengo rođen je u Komiži na otoku Visu, 26. studenog 1946. godine. U Splitu je od 1962. godine a od 1965. piše i objavljuje poeziju, eseje, kritike, scenarije. Član je Društva hrvatskih književnika od 1969. Zastupljen je u antologijama hrvatske poezije. Pjesme su mu prevođene na engleski, francuski, talijanski, njemački, portugalski, ruski, ukrajinski, češki, slovački, mađarski, slovenski, makedonski i albanski jezik. Fiamengo pripada krugu najistaknutijih recentnih hrvatskih pjesnika. Njegovu poeziju bitno određuje pripadnost mediteranskom prostornom i duhovnom ozračju. Za njegovo pjesništvo kritika ističe da se gotovo u cijelosti organizira u iščitavanju arhetipskih signala podneblja. U neprestanom kontaktu s krajolikom, u kojem je bitni znak more i njegovo mnogoznačje. Pjesnik se iskazuje kao pažljivi motritelj njegovih vibracija, osobito onih duhovnih, temeljenih na nepresušnim tradicijskim izvorištima, trajnim inspiratorima Fiamengova poetskog iskaza. Objavio je niz knjiga pjesama, kojima je dokazao svoju jedinstvenu pjesničku misao. Autor je scenarija zapaženog filma (video i DVD) “I Palača rodi Grad”, I. i II., dobitnika osam međunarodnih nagrada. Osobito je zapažen njegov angažman na Međunarodnom dječjem festivalu u Šibeniku, gdje je dugogodišnji selektor-urednik lutkarskog programa te višestruki scenarist svečanog otvaranja manifestacije, među ostalim i dječjeg mjuzikla “Morsko more” (praizvedba u Šibeniku 1978., režija Marin Carić). Također, autor je niz scenarija za TV i javne koncerte/nastupe. Kao učenik splitske klasične gimnazije bio je glavni urednik školskog lista “Mladi klasičar”, potom urednik časopisa i biblioteke “Vidik” te lista “Gdje” u Splitu. Isto tako, bio je inicijator, utemeljitelj i umjetnički voditelj ljetne kulturne manifestacije “Ljeto u Komiži”. Uz to, autor je niza esejističkih zapisa i predgovora autorskim izdanjima, monografijama i prigodnim izdanjima, član raznih žirija, pokretač i voditelj manifestacija, izbornik, antologičar. Njegovi su stihovi uklesani u kamene ploče na Pjaci Krista Kralja u Selcima na Braču i kraj ermitaže sv Jere na Marjanu u Splitu. Također, niz njegovih pjesama skladano je i pjeva se u izvedbi najistaknutijih hrvatskih pjevača te klapa, zborova i dječjih ansambala. Od skladatelja najčešće surađuje sa Zdenkom Runjićem, a u klapskoj konkurenciji s Krešimirom Magdićem. Godine 1995. objavljen mu je CD i audio kaseta “Svjetiljka djetinjstva” s izabranim pjevanim pjesmama (isti je CD 2004. godine doživio drugo izdanje), godine 2006. “Croatia Records” mu objavljuje autorski CD “Karoca gre”, a iste godine Glazbena mladež Split producira CD “Kroz đardine, kroz pjacete”, snimku s autorskog koncerta u HNK Split održanog pod nazivom “Karoca gre”. Za svoje pjesme dobio je niz nagrada na festivalima, a 2002. i 2007. dodijeljene su mu prestižne diskografske nagrade Porin za autorstvo klapskih pjesama “Neću ja u švore” (skladatelj Branko Starc) i “U zemju latinsku” (Krešimir Magdić) te 2000. “tiražna” Zlatna ptica Croatia Recordsa, itd. Za sveukupni rad Fiamengo je 1999. godine odlikovan Ordenom Danice hrvatske s likom Marka Marulića. K tomu, dobitnik je državne nagrade “Vladimir Nazor” za književnost (1998.) te Nagrade Županije splitsko-dalmatinske (2005.), Nagrade grada Splita (1997.), Nagrade grada Komiže (1997.), Medalje grada Splita, u povodu 40. obljetnice umjetničkog djelovanja (2006.), Maslinovog vijenca na manifestaciji Croatia rediviva u Selcima na Braču (1993.), Plakete “Hanibal Lucić” na Sonetnim danima u Hvaru (2001.–prvi dobitnik!), Plakete Festivala dalmatinskih klapa u Omišu (najviše festivalsko odlikovanje, 2005.), Statue “Mila Gojsalić” za očuvanje baštine radi opstojnosti identiteta na Danima Mile Gojsalić u Kostanju (2005.), Plakete “Dobro jutro more” za unapređenje hrvatske književnosti u Podstrani kraj Splita (2007.), Plakete “Vladimir Nazor” u Postirama na Braču (1999.) i mnogih drugih. O Jakši Fiamengu je 2004. godine HTV snimila zapaženi dokumentarni film “Čovik od riči” (režija V. Fulgosi). Naposljetku, 2007. godine proglašen je počasnim građaninom općine Podstrana. Eto, posve dostatno za impresionirati svekoliko pučanstvo faktografijom. Ali, ni pjesniku pa ni književnoj kritici, ne bi bilo drago a da se ne kaže koja riječ o pjesnikovu iskazu. Iskaz je bitan u svemu što se krije iza imena Jakša Fiamengo. Uspoređivati velikog pjesnika s nekim drugim velikim pjesnikom, na najboljem ste putu da napravite fatalnu grešku. Jakšu se najbolje može doživjeti čitajući njegove stihove. Još bolje rečeno i slušajući ! Mislim da neću pogriješiti ako ustvrdim da njegova poezija utkana u hrvatsku glazbenu riječ nije primijenjena poezija. Jer radeći (katkada i nerado) za mnoge skladatelje – on ni jednog trenutka nije izgubio vrhunsku poetsku nit, u kojoj su počesto metrika i druge glazbene „zakonitosti“, obvezujuće za pjesnika. Ne, on je svojim radovima obogatio hrvatsku glazbenu zbilju, pridruživši se tako plejadi velikih pjesnika koji su festivalskim i inim estradnim manifestacijama podigli rejting do neslućenih visina. I da hrvatska glazbena scena kojim slučajem nije imala „na lageru“ nekoliko pjesnika od formata, bismo li danas uopće mogli govoriti o slavnoj glazbenoj prošlosti? Fiamengo je napisao preko 350 pjesama koje su snimljene i uglazbljene! Mnoge i nagrađene , a neke od najljepših prošle su „nezapaženo“ (Ništa nova, ništa nova, Karoca gre). Njegova karoca, prepuna boja i mediteranskih mirisa gre dalje. Nepresušno je pjesničko vrelo. Da je moguće napiti se iz tog čarobnog i podatnog bunara iz kojeg se napajao Fiamengo, mogli bismo stati uz bok pjesnicima Pariza i Lisabona… I Komiže! Dobitnik nagrade za izuzetan doprinos hrvatskoj glazbenoj kulturi.

Izvor: e-zadar.hr

Otok Lošinj ovaj vikend domaćin je brojnim otočnim proizvođačima povodom obilježavanja projekta „Hrvatski otočni proizvod" koji ove godine slavi 10. godišnjicu postojanja. U petak 25. studenoga u okviru ovog projekta svečano je dodijeljena oznaka „Hrvatski otočni proizvod" za 2016. godinu, koju je dobilo 68 otočnih proizvođača za 111 proizvoda.

Svečanom događanju prisustvovali su predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac, ministar turizma Gari Cappeli, predstavnici ministarstava, županija, gradova, općina i agencija te brojni drugi uvaženi gosti.

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u okviru ovog projekta otočnim proizvođačima dodjeljuje oznaku „Hrvatski otočni proizvod" kojom potiče sve otočne proizvođače u proizvodnji izvornih i kvalitetnih proizvoda. Oznaka se dodjeljuje proizvodima koji su uspješno objedinili tradiciju, istraživački rad, inovaciju i natprosječnu kvalitetu, a pritom udovoljili i brojnim kriterijima izvrsnosti, izvornosti i tradicije. Osim što ima značajnu turističku, tradicionalnu i gospodarsku vrijednost ovaj projekt pozitivno utječe na razvoj hrvatskih otoka.

„Jako mi je drago što ovaj izvrstan projekt obilježava već 10. godišnjicu. Čestitam svim proizvođačima čiji su proizvodi uspjeli udovoljiti nizu propisanih uvjeta i zavrijediti oznaku kvalitete. Ovaj projekt već 10 godina potiče razvoj poduzetništva, a vjerujem da će u budućnosti poslužiti kao model za druge hrvatske krajeve i tako doprinijeti i provođenju učinkovite regionalne politike", izjavila je ministrica Gabrijela Žalac.

Do sada je oznaku dobilo ukupno 249 otočnih proizvođača za 739 proizvoda i proizvodnih linija s 24 otoka (Brač, Hvar, Vis, Korčula, Pag, Krk, Lastovo, Dugi Otok, Rab, Cres, Lošinj, Prvić, Ugljan, Mljet, Šolta, Žirje, Pašman, Iž, Murter, Olib, Kornat, Rava, Silba, Zlarin) i poluotoka Pelješca. Radi se o prehrambenim (vina, rakije, likeri, maslinova ulja, sirevi, slastice, ribe, salatne marinade, džemovi, med), kozmetičkim i odjevnim proizvodima te suvenirima i nematerijalnoj baštini.

Brojna su dodatna priznanja za kvalitetu i inovativnost hrvatskih otočnih proizvođača ostvarena i u inozemstvu. Neki od proizvoda obuhvaćenih projektom postali su europski i svjetski brend, a primali su nagrade na velikim međunarodnim manifestacijama u Londonu, Birminghamu, Bruxellesu i drugim svjetskim metropolama.

U nedjelju 27. 11. boćarice ŽBK "Komiža" u Italiji imaju premijeru na međunarodnoj sceni. Naime od ove godine Komižanke nastupaju u Europskoj ženskoj boćarskoj lizi "LIBL" u kojoj se pored njih još natječu "Čavle ŠB" iz Rijeke, 2 talijanske, 3 slovenske i 1 srbijanska ekipa. Liga se igra turnirski, prvi krug je u Italiji, a Komižanke su domaćin drugog kruga 28. 01. 2017. god. Zadnju utakmicu "Komiža" će odigrati 12. 03. u Sloveniji.

Protekli vikend u Komiži su održana 2 prvenstva Hrvatske za žene na kojima su boćarice "Komiže" ostvarile veliki uspjeh.

U disciplini pojedinačno klasično Andrea Fiamengo Basić, izvanrednom igrom tijekom cijelog prvenstva, popela se na pobjedničko postolje pobjedivši u finalu članicu BK "Marinići" iz Rijeke Martu Marčelja 13:6.

Slavlje domaćih boćarica uveličale su Julija Cimić trećim i Ines Restović Kinčeš četvrtim mjestom.

U drugoj disciplini prvenstva brzinskom izbijanju četrnaestogodišnja članica "Komiže" Ria Vojković ispustila je titulu prvakinje za 1 poen. Nakon što je u kvalifikacijama imala najbolji rezultat, a u finalu izbijala jednako kao i članica BK "Čavle ŠB" iz Rijeke reprezentativka Hrvatske Virginia Bajrić, u dodatna 2,5 minuta bila je slabija samo za jedan poen i zauzela 2. mjesto.

Pridodamo li ovom uspjehu srebro Rie Vojković i Petre Martinis od prije 7 dana na PH u štavetnom izbijanju, 2 srebra i broncu Rie i Petre na juniorskim PH, te broncu Rozmarije Karuza sa prvenstva Europe prošle godine, onda možemo reći da su ovo nezamislivi uspjesi za klub koji je osnovan 2014. godine.

Čestitke svim članicama kluba i treneru Vinku Sviličiću.

Divlja svinja postala najgori narodni neprijatelj: 'Jedan lovac je nedavno mora do ujutro visit na stablu! Uskoro će razjareni veprovi doć i na splitsku Rivu!' 

- piše SLOBODNA DALMACIJA, a Višani su dobili nepobitan dokaz da su divlje svinje stigle i na Vis

U Rijeci su protekli vikend održana seniorska prvenstva Hrvatske za žene u disciplinama par klasično i štafetno izbijanje na kojem su nastupile i boćarice iz Komiže.

Juniorke "Komiže" Ria Vojković i Petra Martinis ostvarile su ogroman uspjeh osvojivši srebrenu seniorsku medalju u disciplini štafetno izbijanje. Prvo mjesto osvojile su reprezentativke Hrvatske, sestre Carrolina i Virginia Bajrić iz BK "Čavle ŠB".

U disciplini par klasično Julija Cimić i Jelena Vitaljić iz BK "Komiža" u konkurenciji 12 parova osvojile su 4. mjesto, dok su Ria i Petra bile odmah iza njih.

Sestre Bajrić su i u ovoj disciplini osvojile prvo mjesto.

Idući vikend u Komiži će se održati PH za žene u zadnje dvije discipline, odnosno pojedinačno klasično i brzinsko izbijanje.

Napokon je ispravljena nepravda i veliki apsurd te je vraćen dio našeg identiteta i tradicije.

Kako javljaju iz Otočkog sabora, mali tradicijski ribolov proglašen je nematerijalnim kulturnim dobrom te se stanovnici otoka i priobalja opet mogu baviti ribolovom kao što su to radili i stoljećima prije.

Odlučeno je to jučer na 113. sjednici Stručnog povjerenstva za utvrđivanje svojstva kulturnoga dobra pri Ministarstvu kulture, na prijedlog Otočnog sabora i Konzervatorskog odjela u Zadru. Tradicijske ribolovne vještine, vjerovanja i običaji na Jadranu proglašeni su nematerijalnim kulturnim dobrom u smislu članka 9. stavka 1. alineja 3. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Za Tradicijske ribolovne vještine, vjerovanja i običaji na Jadranu, kao nematerijalnog kulturnog dobra, propisuju se sljedeće mjere zaštite:

osigurati dostupnost dobra javnosti;
poticati prenošenje i njegovanje kulturnoga dobra;
poticati sudjelovanje pojedinaca, grupa i zajednice koje baštine dobro u identificiranju, definiranju, izvođenju i prenošenju dobra;
popularizirati i promovirati kulturno dobro održavanjem stručnih skupova, putem elektroničkih medija, audio i video zapisa i na drugi način;
osigurati održivost dobra kroz edukaciju, identificiranje, dokumentiranje, znanstveno istraživanje, očuvanje, zaštitu, promicanje, povećanje vrijednosti, mogućnost prenošenja tradicije nasljednicima putem formalnog i neformalnog obrazovanja, te revitalizaciju napuštenih segmenata dobra;
educirati stručni kadar za prenošenje znanja i vještina putem seminara, radionica, formalnog i neformalnog obrazovanja;
nastaviti sa istraživanjem dobra, primjerenim dokumentiranjem u svim vidovima i načinima suvremenog bilježenja te stručnim i znanstvenim vrednovanjem;
promicati funkciju i značaj dobra u društvu, te uključiti zaštitu dobra u planirane razvojne programe;
popularizirati i promovirati nematerijalno kulturno dobro te time nastojati ojačati svijest da su Tradicijske ribolovne vještine, vjerovanja i običaji na Jadranu jedinstveno blago koje na lokalnoj i nacionalnoj razini osiguravaju kulturnu raznolikost te provoditi mjere zaštite kako bi se izbjegla opasnost od nestajanja, uništenja ili pretjerane komercijalizacije kulturnoga dobra;
nositelji dobra dužni su provoditi mjere zaštite radi njegova očuvanja, sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i svim propisima koji se odnose na kulturna dobra, pridržavajući se njegove povijesno-tradicijske matrice i pojavnosti
Cilj osnivanja i rada Udruge Otočni Sabor je okupljanje i povezivanje svih otočana i prijatelja mora i otoka kako bi svojim zajedničkim djelovanjem: ubrzali razvitak hrvatskih otoka, izjednačili uvjete života na otoku i kopnu, sudjelovali u promicanju interesa za razvoj otoka, štitili prirodu i kulturnu baštinu otoka, razvijali ekološku svijest otočana, sprječavali ugrožavanje drugih mjesta na otoku i drugih otoka, pomagali legalnoj vlasti primjenom toleratnog dijaloga, djelujući „ ni pri ni protiv vlasti“. Svoje osnivanje već su ispunili vraćanjem dozvole za mali ribolov lokalnom stanovništu koje je zadnje dvije godine bilo zabranjeno.

Nakon proglašenja nematerijalnim kulturnim dobrom i donošenja konačnog rješenja o „Tradicijskim ribolovnim vještinama, vjerovanja i običajima na Jadranu“ Ministarstvo poljoprivrede i Uprava za ribarstvo bi trebali upoznati Europsku komisiju o donošenoj odluci i donijeti zakonske akte di bi se navedena odluka o nematerijalnim kulturnim dobrom mogla provoditi.

Poštovani,

Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce će održati promociju EkoPartner programa:

• U Visu 15.11.2016. u 18:00 sati u Gradskoj vijećnici.
• u Komiži 16.11.2016.  u 18:00 sati u kulturnom centru Ivan Vitić.

EkoPartner  je eko certifikat Udruge Sunce za male obiteljske hotele i apartmane koji promoviramo, a koji ima za cilj educirati lokalno stanovništvo i ukazati na dobrobiti održivog turizma.

Održivi turizam je jedan od 10 razvojnih načela u strategiji razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. a, ozelenjivanje turizma je među prioritetima EU politike razvoja turizma.

Na prezentaciju pozivamo sve privatne iznajmljivače sa otoka Visa kako bi:

• smanjili troškove poslovanja,
• produžili sezonu i
• izdvojili svoj objekt u moru drugih objekata
• učinili svoj objekt odgovornim prema okolišu

U sklopu prezentacije predviđen je dolazak predstavnika tvrtke PREVAL, a koja promovira reduktore za vodu koji omogućuju uštedu vode do 75%.

Dođite i zazelenite svoje poslovanje!

Na nedavno održanom splitskom izboru ljepote, na kojem su se birali The Best model of Croatia 2016. u ženskoj i muškoj kategoriji, te Lice godine Hrvatske, pobjedu su odnijele sve same dalmatinske snage.

Iza izbora koji je u Split doveo brojna poznata lica stoji Don Mateo Media. Prethodilo mu je nekoliko kvalifikacija u kojima je od stotinjak pristiglih kandidatkinja i kandidata formiran finalni krug. A onda su u njemu odabrani najbolji: za The Best model of Croatia 22-godišnja Višanka Ana Brajčić i 23-godišnji Splićanin Ivan Protić, a za Lice godine Hrvatske 2016. 20-godišnja Sinjanka Anđela Šimac.

Ana Brajčić: Voljela bih raditi u diplomaciji

Lijepa crnka studentica je treće godine zagrebačkih Fakulteta za političke znanosti i Sveučilišta Libertas na kojem se opredijelila za međunarodne odnose i diplomaciju. Posljednje četiri godine bavi se i modelingom, kao i izborima ljepote s kojih se kući uvijek vraća s barem jednom lentom. Zanimljivo je kako ju je s 18 godina na cesti zaustavila jedna naša agentica i brzo je "privela" na modne piste.

– Kada se počneš baviti manekenstvom, nekako odmah dođu i izbori ljepote. Oni postanu sastavni dio života. Tako sam i ja počela sudjelovati. Ovu pobjedu uopće nisam očekivala, tako da sam – dok su čitali imena najboljih – s ostalim curama dogovarala gdje ćemo izići van. A kada su izrekli moje ime, baš sam se iznenadila, šokirala, suze su samo potekle – kaže Ana koja je prije svega ipak posvećena studiranju. Mankenstvo joj donese džeparac, ali s raznolikim društvom oko njega i nemoralne ponude, otvoreno nam priznaje, navodeći i kako svatko najbolje znade što mu je za raditi u takvim situacijama.

– Ne postoje takve ponude samo u svijetu modelinga, gdje se god okreneš čeka te neka takva situacija. Ali, ako si čiste i pametne glave, onda ćeš lako i jasno kazati – ne. I uhvatiti se svoga posla. Svatko sam sebi određuje put. Ja svoj znam, želim završiti fakultet, voljela bih raditi u diplomaciji. A do tada, kada mi slobodno vrijeme dozvoli, a organizirati se znam i te kako dobro, volim biti sudionik modnog svijeta – kaže svestrana Ana.