srpnja 2016

nedjelja, srpnja 24, 2016

Talijanska posada "Rap tuna" kapetana Davidea Serafinija pobjednik je 6. izlučnog međunarodnog nadmetanja u ribolovu na velike trofeje "Big game Komiža 2016." Tako su osim pokala, medalja i nagrada, dobili i prijelazni pokal te pozivnicu za Kostaricu, svjetsku smotru ribolovaca u svibnju 2017. godine i to sve zahvaljući 1492, 4 osvojena boda nakon tri ribolovna dana u konkurenciji 40 posada iz deset zemalja. Gosti iz Italije: kapetan Serafini te braća Antonio i Giampietro Cariglia, te Lilo Spalacino imali su 4 tune na štapu po sistemu ulovi i pusti, te jednu na krmi broda - onu od 85,4 kg što je i trofejni primjerak nadmetanja.


Pročitajte više »

nedjelja, srpnja 24, 2016 ,
Izvor: punkufer.hr   Autor: Maja Nikolić
Ovakva brza i ukusna jela rado pripremamo ljeti, kada ribu možemo nabaviti ravno iz ribarske mreže, pripremiti je za svega dvije minute, te za desetak minuta već uživati u njoj s veselim društvom i čašom vrhunskog vina

Ljeti uz velike vrućine, nikome se ne stoji pored štednjaka satima i kuha, pa čak i ako pripremamo hranu na otvorenom. U našim južnijim mjestima na Jadranu ljudi znaju kako ljeti kuhati i hraniti se bez puno muke ili prolivenog znoja. Tako smo recept za jedno od najjednostavnijih jela, inćune na bijelo koje rado pripremamo baš ljeti, dobili od tete Ane iz Komiže, s otoka Visa.
Gotovo da nema onoga tko nije čuo za ovo malo ribarsko mjesto i njegovu veliku gastronomsku ponudu, od komiške pogače, hiba ili slastica s rogačem. Nama subrzi domaći recepti koji se pripremaju baš u domovima mještana najdraži, pa vam donosimo upravo jedan takav.
RECEPT – Inćuni na bijelo
Sastojci:
500g inćuna
4 žlice maslinovog ulja
1,5 dcl bijelog vina
Sol i papar
žlica sitno nasjeckanog peršina
1 režanj češnjaka
Priprema:
1. Inćune očistite (odstranite glave i utrobu) i poslažite ih u jednom redu u dublju tavu ili plitki lonac u koju ste stavili maslinovo ulje.
2. Posolite, popaprite i zalijte ih vinom tek toliko da ih prekrijete.
3. Stavite ih na srednju vatru i pirjajte ih oko 2 minute. Inćuni bi se tada već trebali lagano odvajati od kosti.
4. Maknite ih s vatre, posipajte usitnjenim peršinom i češnjakom i poklopite poklopcem. Ostavite tako 15-tak minuta i uživajte u jednostavnom, brzom i prefinom ljetnom obroku. Dobar tek!

Pročitajte više »

petak, srpnja 22, 2016 ,

Limun je voćka nevjerojatnih svojstava. Svjetska zdravstvena organizacija preporuča limun u prevenciji brojnih potencijalno smrtonosnih bolesti. No, nije svaki limun dobar. Svjedoci smo kako se na policama naših dućana nude uvozni limuni čija je kora preparirana kemikalijama i nije jestiva. Zahvaljujući bogom danoj klimi, Dalmatinci bi mogi proizvoditi i zadovoljavati sve hrvatske potrebe za limunom, a jedan Višanin se tim poslom uspješno bavi već tri desetljeća.

Vis nije samo otok turizma. Otok je to koji mnogo toga može ponuditi i u poljoprivredi, a posebno u uzgoju limuna. Na tom udaljenom pučinskom škoju godišnje se ubere između 150 i 200 tona limuna. No, Višai bi mogli uzgojiti i do šest puta više. To je prije 30 godina zaključio i danas najveći proizvođač ovog vrijednog voća na Visu, Slavomir Rafanelli.

Limun se može pronaći gotovo u svakom viškom vrtu, no ozbiljnim uzgojem do prije par godina gotovo da se nitko nije bavio. Razloga za to je mnogo, a jedan od najvećih je bio taj što su trgovine bile preplavljene jeftnim uvoznim limunom. Danas je situacija dijametralno suprotna. Limuni u supermarketima dosežu astronomske cijene pa se za kilograma ovog voća mora izdvojiti i do 50 kuna. Da stvar bude još gora, taj uvozni limun je prepariran kemikalijama zbog kojih mu kora nije jestiva, a kemikalije kroz koru ulaze i u limunov sok, čime ta zdrava hrana praktično postaje otrovna. Zbog svega toga danas se traži domaći limun, a Rafenelli ga ne može uzgojiti onoliko koliko kupci od njega traže.

Studiozno radeći na projektu uzgoja svoga limuna Rafanelli se odvažio napraviti plantažu kakve nema u ovom dijelu Europe. Otkupio je zemljište za koje je znao da je pogodno za uzgoj te na njemu podigao kaskadne nasade sa sustavom navodnjavanja.

Na svojim plantažama Rafanelli uzgaja nekoliko različitih sorti limuna ali jedan je poseban, budući u punoj rodnosti godišnje može dati i do 250 kilograma ploda po stablu.

Rafanelli bi uzgoj limuna preporučio svima koji se žele baviti poljoprivrednom. Tvrdi kako je limun isplativ i ne traži previše pažnje.

Iako se na njoj radi desetljećima, priča o viškom limunu tek se treba ispričati. Potencijali su golemi, tlo i klima pogodni, tržište osigurano. Limun je, bez ikakve dvojbe, dalmatisnki proizvod za 22. stoljeće.



Pročitajte više »

petak, srpnja 15, 2016
Bogatu glazbenu  tradiciju ovog na oko malog otoka, upotpunjuju i povijesni instrumenti u našim crkvama. Svi instrumenti su građeni i postavljani na pjevališta naših crkava upravo zbog unapređenja liturgijskog pjevanja, te nam  puno govore o kulturi življenja  na otoku.  Na otoku se nalaze četvero  povijesno vrijednih orgulja, dvoje u Visu, a dvoje u Komiži, kao glavnim središtima otoka. Potrebno je istaknuti da ono što je za sjevernu Hrvatsku  Lepoglava sa svojim povijesnim orguljama, to je Komiža za Dalmaciju i primorsku Hrvatsku. Posebnu pažnju zavrjeđuju orgulje u crkvi sv. Marije (Gusarica) u Komiži, jer su najstarije na ovom području Dalmacije. Datiraju iz 1670. godine koje je sagradio poljski redovnik i orguljar Kilarević, a  početkom 19. stoljeća ih proširuje orguljar iz Bassana, Josip Giradi. U Komiži se još nalaze dvomanulane orgulje češkog graditelja  sa početka 19. stoljeća sa romantičnom dispozicijom registara, a smještene su crkvi sv. Nikole nekadašnjeg benediktinskog samostana (Muster). Ista simbioza venecijanske škole i čeških graditelja je i u Visu. Naime u župnoj crkvi Uznesenja BDM na Špilicama  nalaze se ogrulje koje datiraju iz 1813 godine, te imaju venecijansku dispoziciju registara. (danas na obnovi u radionici Heferer). Po natpisu na škrinji orgulja pretpostavlja se da ih je sagradio franjevac o. Bernardin iz Dubrovnika.
U crkvi franjevačkog samostana sv. Jerolima, smještene su orgulje sa početka 19 stoljeća istog češkog graditelja kao u Musteru .Oruguljaška baština na otoku Visu je nevjerojatan spoj venecijanske i češke graditeljske škole na jednom za kontinentalne graditelje prilično udaljenom jadranskom otoku. Udruga Ars Issae tijekom ljetnih mjeseci priređuje koncerte na ovim instrumentima  u sklopu manifestacije Festival orguljaške baštine otoka Visa, kako bi viškoj, hrvatskoj i inozemnoj publici skrenula pažnju na vrijednost orguljaške baštine na otoku.Festival se održava od 15.srpnja, do 8.kolovoza 2016. pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva kulture RH.

   
15.07.2016.  Vis, crkva sv. Jerolima 21.00 (otvaranje)
17.07. 2016.  Komiža crkva sv. Marije(Gusarica) 21.00
ŽELJKO MARASOVIĆ    orgulje
GLAVNI ORGULJAŠ CRKVE SHEPHERD'S GROVE U KALIFORNIJI
24.07.2016 Vis, crkva sv. Jerolima  21.00
25.07. 2016  Komiža, crkva sv. Marije (Gusarica) 21.00
KREŠIMIR HAS     orgulje
SILVIJE RICHTER  violina
28.07. 2016 Vis,   crkva sv. Jerolima 21.00
29.07. 2016  Komiža, crkva sv. Nikole (Muster)   21.00
JAKŠA DARLIĆ          orgulje
DARIJA AUGUŠTAN, sopran
MAJA SREMEC, sopran
7.08. 2016. Vis, crkva sv. Jerolima 21.00
8.08. 2016 (ponedjeljak) crkva sv. Nikole (Muster)  21.00
EDMUND ANDLER BORIĆ  orgulje
DARIJA ZOKIĆ                       flauta


Pročitajte više »

petak, srpnja 15, 2016

Poštovani,

u prilogu Vam dostavljam fotografije prigodne poštanske marke u bloku "150. obljetnica bitke kod Visa", zajedničkog izdanja Hrvatske pošte d.d. i Pošte Slovenije.

Nominalna vrijednost na Hrvatskoj marci je 7,60 kuna, a na slovenskoj 0,60 Eura.

Marke su realizirane na prijedlog Dalmatinskog kolekcionarskog društva "Diokles" iz Splita, a temeljem inicijative Arheološkog muzeja Split i Grada Visa.

Predstavljanja maraka će se, kako ste već obaviješteni, održati u kaštelu Komuna u  Komiži 18.7.2016.g. s početkom u 20,30 sati te u tvrđavi Batarija u Visu 19.7.2016.g. s početkom u 20,30 sati

S poštovanjem, Pjero Baranović


Pročitajte više »

četvrtak, srpnja 14, 2016 , ,
U vodama oko otoka Visa, 20. srpnja 1866. odigrala se jedna od najvećih pomorskih bitaka,  glasoviti Viški boj, između Austro-ugarske monarhije i Kraljevine Italije. Na strani Austro-ugarske mornarice sudjelovali su Austrija, Mađarska, Slovenija i Hrvatska, a pod vodstvom admirala Tegethoffa bitku su završili pobjedom. Ovo je bila prva velika pomorska bitka u kojoj se sudjelovali oklopljeni brodovi i brodovi na parni pogon. Također, to je i prva bitka u svjetskoj povijesti u kojoj su se dvije oklopljene flote sukobile na otvorenom moru. Ova je bitka u mnogočemu promijenila tijek povijesti na ovim područjima, rezultirala je odbacivanjem naklonosti spram Italije i buđenjem hrvatske nacionalne svijesti u Dalmaciji.

Niže se nalazi link na kojem možete pronaći cjelogodišnji program proslave 150. obljetnice Viškog boja.
http://www.gradvis.hr/slubeni-dokumenti/sluzbene-obavijesti/423-program-proslave-150-obljetnice-viskog-boja

Antonia Uskok



Pročitajte više »

srijeda, srpnja 13, 2016

Nepoznat netko, najvjerojatnije iz Komiže, na surov se način obračunao s dvoje pasa, utopivši ih u moru s kamenom oko vrata, u blizini nekadašnje tvornice za preradu ribe "Neptun“. Prethodno ih je dobro vezao, zaboravivši im skinuti ogrlice.

Nesretne beštije u ponedjeljak ujutro je u moru u blizini svoje kuće ugledao jedan Komižanin, a o svemu je obaviješten gradski komunalni redar.

Bogoljub Mitraković

Pročitajte više »

srijeda, srpnja 13, 2016
Dragi prijatelji, poznanici, posjetitelji našeg pučinskog otoka,

radosno najavljujem naš Festival orguljaške baštine otoka Visa 2016. u organizaciji ARS ISSAE.,
Ponovno smo pripremili nekoliko lijepih orguljaških večeri sa zanimljivim gostima i programima.Festival se održava uz visoko pokoroviteljstvo Ministarstva kulture RH, grada Visa i Komiže, TZ Vis, TZ Komiža. pomoć u organizaaciji su pružili PZ Vis, pizzeria "Dionis", restoran "Pojoda",konoba "Barba", konoba "Robinzon"

Posebno smo radosni da nam je ove godine u gostima naš istaknuti orguljaš Zeljko Marasovich, koji će nam se pridružiti i svojim koncertom uveličati otvaranje festivala. 15.srpnja, 2016. u crkvi sv. Jerolima u 21.00 sat.

Ulaz na sve koncerte je slobodan i veselimo se vašem dolasku.

Jakša Darlić


Pročitajte više »

ponedjeljak, srpnja 11, 2016 ,

Sretna okolnost je bila da je Kjetil Jikiun koji je tvorac pivovare Nogne O, vrhunski brew master, autor nekih od najboljih craftova u povijesti, napustio Nogne O i pokrenuo svoj posao na Kreti. Zvali smo ga da nam bude konzultant i složi recepture, međutim on je rekao kako ga ne zanima konzultantski posao već bi htio, ako nemamo ništa protiv, biti partner. Mi smo rekli, dobro nam došao Ronaldo! – prepričava producentsko pivski dvojac.
Saison pivo belgijskog stila, koje se nekad kuhalo u zimskim mjesecima da bi bilo spremno za konzumiranje u proljeće, ljeto i jesen tijekom radova u polju. Ovo je pivo idealno uživati u sjeni borova u Srebrenoj, jednoj od najljepših viških plaža, uz zvuke mora i milovanje maestrala.
Ovako piše na etiketi Prvog viška piva u kojem je prvi komercijalni saison s hrvatskom etiketom, baš kao da nije pivo u igri nego, recimo, dobra bevanda što se u vinograd nosi. Stručnjaci kažu da je saison sjajan i poseban, idealan za ovo ljetno doba, a ništa manje dobro nisu među znalcima prošla ni ostala dva stila etikete Prvo viško, Pale Ale i porter. No, ovo je manje priča o kvaliteti samog piva, a više o činjenici da su se dva čovjeka od produkcije, od televizije i filma upustili u pivsku avanturu nošeni što viškim što norveškim vjetrom u leđa.
Nebojša Taraba i Miodrag Sila, čelni ljudi produkcijske kuće »Drugi plan« imaju pivo!
– Ovaj put smo vodili računa da ne budemo, kao što nam se masu puta događalo u televizijskoj produkciji, kao onaj pijetao koji rano zakukuriče pa svi polude. Craft scena je dobro postavljena, ona se razvila, a mi smo stvarno s Prvim viškim ponudili nešto što je, rekao bih, korak dalje. Ulazimo u nišu koja ide prema nekom kvalitetnom restoranskom pivu, pivu za znalce. A priča je viška – kaže Taraba.

Dobrodošao Ronaldo!

Sama ideja se rodila prije nekih šest godina. Za sve je 'krivo' Tarabino dugogodišnje ljetovanje na Visu i činjenicu da kuću do ima Kjell Einar Karlsen.
– On nas je uveo u svijet crafta – priznaje Taraba.
A spomenuti nije bilo tko, već je u to vrijeme bio menadžer norveške, a svjetski znane pivovare Nogne O, koja je, kako kažu Taraba i Sila, legendarna u svjetskim okvirima craft pivovara. Karlsen je već tada nanjušio da će se craft dogoditi i Hrvatima, da bi prije nekih godinu i po dan na stol pala ideja – zašto ne bi napravili pivo.
I zagrizli su, ne samo Taraba i Sila i Karlsen, već i četvrta karika – poznati viški vinar Damir Radica koji, ne dvoji Taraba, teškim radom isporučuje vrhunski viški plavac. Kako je ideja da Vis dobije i Viško pivo i pivovaru podršku daje i gradonačelnik Visa, ali onaj pravi transfer, pravo pojačanje maloj ekipi tek se trebao dogoditi.

– Sretna okolnost je bila da je Kjetil Jikiun koji je tvorac pivovare Nogne O, vrhunski brew master, autor nekih od najboljih craftova u povijesti, napustio Nogne O i pokrenuo svoj posao na Kreti. Zvali smo ga da nam bude konzultant i složi recepture, međutim on je rekao kako ga ne zanima konzultantski posao već bi htio, ako nemamo ništa protiv, biti partner. Mi smo rekli, dobro nam došao Ronaldo! – prepričava producentsko pivski dvojac.

Izvor: Novi list



Pročitajte više »

četvrtak, srpnja 07, 2016 ,

Udruga SVIMA je prošlog tjedna u sklopu svog projekta organizirala boravak mladih iz Doma iz Nazorove u trajanju od tjedan dana na Visu. Za te mlade organiziran je niz radionica, a novinarsku radionicu im je vodila Dijana Pribačić Jurić. Na radionici su napravili i jednu reportažu o njihovom boravku na Visu, a ja sam je pristao objaviti na svom blogu. 
***

U ovoj dimenziji lako se zaboravi na tehnologiju, nebo i more su dovoljni

„Osjećam se kao da sam došao u drugu dimenziju, nebo sa toliko zvijezda nikad se ne može vidjeti u Zagrebu, vidjeli smo čak i zvjezdanu prašinu“, neki su od dojmova Nikole i Kristine iz Zagreba o njihovom boravku na otoku Visu. „Otkad sam na Visu mobitel mi je u koferu, a prvi put da nemam potrebu za tehnologijom i da mi wifi nije prvo što tražim“, ispričala je Teuta i dodala da joj je to nebo i sjedenje na terasi jedan od ljepših momenata. Margareta s oduševljenjem priča o izlasku sunca kakav nikad do sad nije vidjela, a drugi Nikola dodaje da je vidio „crveni  mjesec“.

Svi oni dio su grupe mladih iz Doma u Nazorovoj koja je na Vis došla u sklopu projekta udruge SVIMA  „Osobno mentorstvo u funkciji osamostaljivanja i zapošljavanja mladih bez odgovarajuće roditeljske skrbi“ sufinanciranog sredstvima Europske unije. Njihov sedmodnevni boravak uključuje niz različitih aktivnosti, od kulinarske i novinarske radionice do snimanja dokumentarnog filma i škole engleskog jezika.  Upoznali su i lokalne prilike pa možda neki od njih upravo na Visu pronađu mjesto na kojem bi htjeli raditi i živjeti. 
U Rukavcu su smješteni, a obišli su ne samo Vis i Komižu, gdje su im bile organizirane aktivnosti već i „poje“- središnji dio otoka, a otplovili su i do otočića Ravnika gdje su vidjeli Zelenu špilju koja je stanište šišmiša.
„Bili su veliki valovi i samo smo se Kristina i ja usudile skočiti s broda“, priča Margareta i dodaje da su se popeli i do Titove špilje, a Nikola ju je zamišljao puno većom.

Nije ih oduševila samo priroda već i ljudi za koje kažu da su prijateljski raspoloženi te zanimljiva otočka povijest. Nikola je ispričao da mu je ribar govorio o povijesti komiških ribara i njihovoj plovidbi do Palagruže, a od lokalnog mladića čuo je o povijesti falkuše, autohtone ribarske brodice, a kojih danas u Hrvatskoj ima tek tri. Margareta je od kuharice Filomene, koja im je kuhala na kulinarskim radionicama,  slušala zanimljivosti o starim običajima, a osobito joj se svidjelo to što je nekoć cijelo mjesto bilo uključeno u svatove pa je svaka kuća pripremala neko jelo za mladence.
O povijesti se saznali više i u Arheološkoj zbirci u Visu gdje su vidjeli mnogo amfora. Voditelj muzeja im je ispričao da su prije dva tjedna prvi put zaronili do broda iz 19. stoljeća gdje je pronađena velika kolekcija posuđa. Margaretu je oduševilo to što tanjur s tog broda, koji je bio pod morem godinama, izgleda kao da je jučer kupljen u trgovini dok je ostalo posuđe i dalje pod morem.  Kroz Vis su imali vodstvo na engleskom jeziku kao dio radionice učenja engleskog jezika, a svidio im se više nego Komiža jer je veći.

Većina njihovog boravka zabilježena je kamerom pa su su povremeno, pričaju kroz smijeh, osjećali kao u Big brotheru.  Naime, u sklopu filmske radionice zajedno izrađuju dokumentarni film čija je tema „Živjeti na otoku“ pa su snimali radionice, ali i ostale trenutke, poput šetnje po Komiži, sastanke sa mentorima, boravak u apartmanima ili vožnju po otoku u autobusu. Snimanje dokumentarnog filma  produženi je element filmske radionice, a u sklopu koje mladi će čuti i teorijski dio o izradi filma - o pripremama snimanja, knjizi snimanja, postprodukciji i montaži.  Nakon odlaska s Visa bit će napravljen film koji će prikazati kako je izgledao njihov život na otoku tijekom sedmodnevnog boravka.

Na radionici o maslinarstvu u viškom polju, priča Nikola,  imali su priliku kušati vrhunsko maslinovo ulje i naučiti o tome što čini kvalitetnim to ulje, o vrstama maslina, da ne postoje crne i zelene, o branju koje mora biti ručno, komini koja se mora pravilno odlagati i o drugim detaljima vezanim uz uzgoj.
Riba jede plastiku, mi jedemo ribu, jedna je od zanimljivosti koju su čuli na radionici o održivom razvoju održanoj na Teplušu.  Voditelj  obje radionice, profesionalni ronioc Mladen Varenina sakupio je na plaži različite vrste otpada te demonstrirao načine zagađenja i kakav utjecaj imaju na okoliš. Također, mladima je u moru pokazao otpad od mikroplastike i upozorio da riba to jede, a onda mi to jedemo, te tako čovjek truje ne samo okoliš već i samog sebe. Također, ukazao je na neodgovorno ponašanje brojnih ribara koji često u more odlažu iskorišteni ribolovni alat.

Mladi Zagrepčani prisustvovali su i ribarskoj večeri u Komiži i tom su prilikom po prvi puta kušali razne specijalitete od srdele, poput pljeskavice od te ribe, ili srdele na podlozi od sipinog crnila. U sklopu službenog programa  kao iznenađenje večeri nastupila je i jedna od njihovih mentorica Vesna sa prigodnom pjesmom „Milost“.
Na kulinarskim radionicama mogli su vidjeti i sudjelovati u pripremi komiške pogače, ali i naučiti važnu razliku između komiške i viške pogače jer Višani u nju ne stavljaju rajčicu, a Komižani da.  Također učili su i kako se radi šalša od koje su imali slasnu zajedničku večeru u apratmanima. Sudjelovali su također i na radionici pravljenja tradicionalnih viških slastica – cvita.
   
Naravno, nisu preskočili ni kupanje na lijepim viškim plažama, Srebrnoj, komiškoj i viškoj gradskoj plaži, a osobito im je dobro došlo noćno kupanje na Teplušu kao utjeha nakon nogometne utakmice Hrvatska-Portugal koju su gledali u novotvorenom  baru na plaži.    
„Mislim da bi mogao živjeti na otoku jer je tu sve opuštenije, ali me strah da bi mi po zimi bilo dosadno“, odgovara Nikola na pitanje da li bi mogao tu živjeti. Teuta, iako oduševljena nebom i morem,  s druge strane kaže da nikako ne bi mogla živjeti na otoku jer bi joj nedostao način života koji ima u gradu.

Reportaža je nastala u sklopu novinarske radionice, a u njenoj izradi sudjelovali su Nikola, Nikola, Teuta, Kristina, Martina, Naim, Margareta i Ivan.

Pročitajte više »

srijeda, srpnja 06, 2016 , ,

Mlada Komižanka Lara Mitraković dobitnica je Hrvatske književne nagrade Grada Karlovca «Zdravko Pucak», a uručena joj je jučer  u karlovačkoj  Knjižnici za mlade. Podsjetimo, nagrada «Zdravko Pucak» dodjeljuje se mladim pjesnicima do 30 godina starosti, a uz prigodnu Plaketu, pobjednik dobiva tiskanje knjige. Nagradu su utemeljili Društvo Matice hrvatske u Karlovcu i Hrvatsko društvo književnika.

«Brojanje pogrešaka» naziv je zbirke pjesama 24-godišnje studentice kroatistike i sociologije, koju je ove godine Povjerenstvo za dodjelu nagrade izabralo kao najbolju. Na čelu Prosudbenog povjerenstva je Stjepan Čuić, a članice su Neda Omrčen i Draženka Polović.

– Ova nagrada ustanovljena je 1995. godine zauzimanjem tadašnjeg predsjednika Matice Ivana Jurkovića i književnika i tadašnjeg predsjednika Društva hrvatskih književnika Karlovčanina Slavka Mihalića. Nagrade se dodjeljuje već 22. godinu i u tih 22 godine zaista je iznjedrila velik broj mladih pjesnika koji su danas već doista etablirani hrvatski književnici. U tom smislu je nagrada doista opravdana i pokazala je jedan visoki kriterij izbora, podsjetila je Draženka Polović.

N.K.

Pročitajte više »

ponedjeljak, srpnja 04, 2016 1



Muško šišanje, pranje kose i brijanje - 450 kuna! Račun je to koji je nemalo iznenadio turista iz Norveške, a naplaćena mu je usluga u komiškom Zanatskom obrtu "Zoky", frizerskom salonu vlasnika Zorana Repanića.

- Nisam mogao vjerovati da je to cijena frizerske usluge. I kada sam pokazao račun mojim domaćinima, i oni su bili iznenađeni cijenom - doznajemo od Norvežanina, kojem će, eto, ljetovanje na Jadranu, pogotovo posjet frizerskom salonu u Komiži, itekako ostati u sjećanju.

A što se nudi za tu poveću cijenu, za punih 60 eura - jer cijena muškog šišanja u Splitu je od 50 do 60 kuna, a za primjer u Oslu, kaže ovaj Norvežanin, iznosi 10 eura, odnosno 75 kuna - upitali smo i samog vlasnika Zorana Repanića.

- To su cijene mojih usluga, kompletnog servisa koji dobiju moje mušterije. Uostalom, sve je vidljivo i na cjeniku, koji vrijedi i za domaće i za strance - pojasnio nam je brojke na računu Zoran Repanić.




Pročitajte više »
Pretplati se na: Postovi (Atom)

Otok Vis

Obrazac za kontakt

Naziv

e-pošta *

Poruka *

Pokreće Blogger.