Latest Post

Skrivena i u okoliš otoka Visa uklopljena energetski učinkovita kuća zagrebačkog PROARH studija najbolji je ovogodišnji arhitektonski projekt na svijetu u kategoriji "House – Future Projects". Issa Grotto Hill House arhitekta Davora Matekovića je među 27 pobjednika World Architecture Festivala, najvećeg i najprestižnijeg festivala arhitekture, koji se ove godine održao u Singapuru.



Svjetski festival arhitekture, koji se ove godine održao osmi put, godišnje je slavlje inovativnosti i kreativnosti u arhitekturi i za arhitekte cijelog svijeta najvažniji godišnji događaj.

Izvor: lokal.hr


X. izborna jedinica - provjerite kome u X. izbornoj jedinici možete dati svoj glas

X. izborna jedinica obuhvaća južni dio Splitsko-dalmatinske županije i Dubrovačko-neretvansku županiju i to:

- južni dio Splitsko-dalmatinske županije - gradovi i općine: Baška Voda, Bol, Brela, Cista Provo, Dugi Rat, Gradac, Hvar, Imotski, Jelsa, Komiža, Lokvičići, Lovreč, Makarska, Milna, Nerežišća, Omiš, Podbablje, Podgora, Podstrana, Postira, Proložac, Pučišća, Runovići, Selca, Solin, Split, Stari Grad, Sućuraj, Supetar, Sutivan, Šestanovac, Šolta, Tučepi, Vis, Vrgorac, Zadvarje, Zagvozd, Zmijavci
- područje Dubrovačko-neretvanske županije u cijelosti.

Članak je objavljen na kalifornijskom portalu SF GATE. Evo dio koji se odnosi na Vis:
...

... Calm morning seas mean we’re lucky enough to reach Vis Island, a rugged rock rising dramatically from the water. The strategically located westernmost of Croatia’s islands — and the closest to Italy — has experienced a complex history of being at the center of many conflicts, including World War II, when it was the wartime base of future Yugoslavian President Josip Broz Tito. The island was closed to tourists until 1989 and retains a wild, remote mountain feel. Hills are plentiful, and while they require pushing your quads, they also present great views of distant bays, islands and small crescent pebble beaches far below.
We roller-coaster the length of Vis Island toward the idyllic port of Komiza, where we refuel on Italian-caliber gourmet pizza and Croatian lager at a lively foreshore spot. After lunch, a brutally steep climb — or perhaps it was lunch that made it feel that way — and a long downhill take us back to Vis Town, where we started out that morning. Along the way, our guide, Sakis Mits, points out wartime caves used for everything from military hospitals to barracks. One of the tunnels, on the shoreline of Rogacic Bay, hid ships and submarines and was featured in the James Bond movie “The World Is Not Enough.”
That evening, just outside Vis Town, we sample Antonio Lipanovic’s full-bodied reds and award-winning whites, which the towering winemaker, clad in a Dr. House T-shirt, creates in one of those tunnels. Lipanovic converted the site, a former military installation, into a modern winery and naturally cooled cellar with a tasting room, complete with a portrait of local hero Tito...
... Izvorni članak - OVDJE

Stara kuća na otoku Visu spašena je od propadanja te se intervencijom arhitekta Davora Matekovića preobrazila u prekrasnu ljetnu oazu
Izvor: VEČERNJI LIST, autor IVA ĆURIĆ 
Uz grad Vis jedino veće naselje na otoku Visu, Komiža je po svim, pa i otočkim kriterijama, ipak - malo ribarsko mjesto, tipično po svojoj arhitekturi, u kojoj prevladavaju uske strme kale s kamenim kućama koje vode na rivu. Svatko tko je barem jednom bio u ovom mjestu, unatoč ovim činjenicama, reći će vam kako je Komiža sve samo ne tipična i obična, nego posebna i magična.
Očarava svojim neposrednim šarmom i opuštenom atmosferom koja vlada u svakom kutku, a dijelom je to i zahvaljujući činjenici da ju tijekom godina nije uspjela zahvatiti estetika zvana 'zimmer frei' – poplava betonskih konfekcijskih višekatnica s neukusnim kičastim balkonima. Zbog svoje netaknutosti, Komiža je poput dragocjenog bisera na Jadranu, a mnogi obnovljeni i nanovo uređeni interijeri potkrepljuju taj dojam.
Jedan od njih i projekt obnove stare kamene kuće od 150 četvornih metara u centru Komiže čiju adaptaciju i uređenje potpisuje zagrebački arhitekt Davor Mateković iz studija Proarh. Kuća stara nekoliko stotina godina zatečena je u ruševnom stanju, samo sa kosturom vanjskih zidova i bez krovišta. Zato je bila potrebna potpuna adaptacija koja je uključivala sve novo – od stropnih greda i podne konstrukcije preko pregradnih zidove i krovišta pa sve do rekonstrukcije svih kamenih zidova fugiranjem i pjeskarenjem.
Vanjski oblik je zadržan samo djelomično, jer je dodana natkrivena terasa od 30 četvornih metara, koja je u kućama za odmor, naročito ako su na moru, zapravo centralno mjesto gdje se odvija sav dnevni i društveni sadržaj. Terasa je ovdje produženi dnevni boravak, čemu doprinose i velili stol za blagovanje te garnitura za sjedenje. Zadatost objekta (uska kuća na nekoliko etaža tipična za ovo podneblje) diktirala je i raspored prostorija: u prizemlju su smještene dvije sobe s kupaonicom, hodnik te ostava ispod stubišta i toalet, na prvoj etaži kuhinja s blagovanjem i prostrana terasa, na drugoj etaži soba s kupaonicom i stubište, a u potkrovlju, s kojeg se pruža prekrasan pogled na more, nalazi se glavna spavaća soba s kupaonicom.
U adaptaciji arhitekt Mateković u potpunosti je poštivao želje vlasnika da kuća ima dovoljno soba da u njoj istodobno može boraviti veći broj ljudi te da centralno mjesto bude dnevna zona zajedno s terasom i da što je moguće bude prostranija i udobnija. Prilikom adaptacije poštivanje tradicionalne gradnje te njezino očuvanje ne samo u eksterijeru nego i interijeru se podrazumijevalo, te vješto kombiniralo s modernim elementima.
- Ideja je bila napraviti simbiozu autentičnog i suvremenog kako bi se stvoriojedinstven ambijent ugodne atmosfere – naglašava Davor Mateković.
Ovdje rustikalno i moderno čine estetski savršen spoj, i to na više nivoa: stalno se isprepliću preko odabira materijala, namještaja, boja i tekstura. Tradicionalni materijali – kamen i drvo sljubljuju se sa staklom, betonom i plastikom u zanimljivu priču koja povezuje stoljeća.
- Konstrukcija kuće je kamena, a drveni elementi škura su korišteni kao prirodne i autentične komponente. U kontrast s njima su stavljeni betonski bojani podovi i epoxy boja na zidovima – objašnjava arhitekt. I odabir boja prati mediteranski ugođaj – one su zapravo referenca na kontraste koje donosi ovakav krajolik. No, i tu je napravljen određeni pomak kako bi se tradicija iščitavala na novi način i tako izbjegavali tipični koloristički klišeji.
To se najviše očituje na primjeru narančaste koja nudi toplinu i živost te plave, koja unosi u prostor hladnoću i smirenost, ali usto stvara poveznicu na more koje se vidi iz nekih prostorija i koje je usto dvije-tri minute hoda udaljeno od kuće.
- Pokušali smo izbjeći one doslovne i već viđene interpretacije 'morskog ugođaja' i plavo-bijele kombinacije. Korišteni kolorit je dosljednjiji atmosferi mjesta, a istovremeno malo avangardniji u odnosu na uobičajeno interijersko rješavanje objekata kuća za odmor – objašnjava svoje kolorističke odabire Mateković.
Jedini element u uređenju koji je posve suvremen je minimalistička rasvjeta, koja je ovdje nenametljiva i jednostavna, prilagođena funkcionalnim zahtjevima. I vlasnici i arhitekt zadovoljni su onim što se postiglo prostorom koji je postao prije svega ugodna ljetna oaza. A još više su sretni zbog činjenice da nisu imali nikakvih posebnih problema ni ograničenja prilikom adaptacije i uređenja i da nisu morali pristajati na kompromise koje često diktira zadani prostor.

Foto: Stjepan Tafra i Damir Fabijanić



U caffe baru Riva večeras je, u formi domjenka, održano predizborno druženje s građanima na kojem se nazočnima kratko obratio domaćin Ivo Radica, gradonačelnik i predsjednik viškog HDZ-a.

Pozvao ih je da daju svoj glas HDZ-u i Domoljubnoj koaliciji, između ostalog i stoga što bi se veliki viški projekti, u slučaju njihove pobjede, lakše realizirali.










Određena je ženska boćarska reprezentacija Hrvatske koja će nastupiti na europskom prvenstvu u Saluzzu od 10. do 14. studenog.

Hrvatsku će predvoditi dvije majke,Nataša Jelovica (Rijeka) i Rozmari Karuza (Komiža), a još će nastupiti Iva Vlahek (Zagreb), Tanja Grubiša (Labin), te sestre Bajrić, Carrolina i Virginia koje igraju za riječki klub Čavle škola boćanja.

Izbornik je Čedo Vukelić.

Damir Mrvec

Izvor: SLOBODNA DALMACIJA - 31.10.2015.

Do 2017. godine, a plan je uoči ljetne sezone, Vis bi trebao postati otok sa svojim izvorima energije. Taj najudaljeniji hrvatski naseljeni škoj, uz prirodne izvore vode, imat će dostupnu i sunčevu energiju jer su počele pripreme za gradnju velike solarne elektrane na površini od 5,7 hektara.

– Riječ je o najvećem takvom pogonu u Hrvatskoj; sa dva megavata snage daleko je ispred postojećih elektrana u državi koje proizvode 0,8 megavata – u ulozi vodiča, dok nas je vozio po brdima otoka Visa, imali smo gradonačelnika Ivu Radicu i njegovu zamjenicu Antoniju Uskok, koji su nam predstavili projekt vrlo bitan za očuvanje života na otoku i povratak mladih obitelji.

Sve je počelo 2009. godine, kada su se rukovodeći ljudi iz domaće tvrtke “Končar – obnovljivi izbori energije” zainteresirali kako na Visu iskoristiti ono bogomdano – sunce.

– Trebalo je iznaći lokaciju na južnoj strani otoka, s puno sunca, a da ne narušava vizuru Visa kada ga gledate s mora. Pazili smo i na to da zemljište bude u vlasništvu Grada ili države, kako bismo preskočili dugotrajne zavrzlame s imovinsko-pravnim odnosima, koje iscrpe i nas iz jedinica lokalne samouprave, a i same investitore.

Daleko od naselja

Vodili smo računa i o smještaju solarne elektrane kako ne bi bila blizu naseljenih mjesta, da sutra ne bi bilo problema da se naselja u unutrašnjosti otoka ne bi mogla širiti zbog solara. I svi ti zahtjevi su prošli za jednu destinaciju, a riječ je o Griževoj glavici, 3,6 kilometara jugozapadno od grada Visa i 4,8 kilometara istočno od grada Komiže – izdiktirao nam je podatke poteštat Radica, pokazujući lokaciju na karti, a do koje zasad još nema puta – još uvijek je sve na papirima.

U tijeku je ishođenje potrebne dokumentacije kako bi se finalizirao ovaj projekt “težak” više od tri milijuna eura.

– Domaća oprema, domaća pamet i domaći proizvod – to vam je ono čime se diči naš gradonačelnik, a najbitnije je kako će u “Končarevim” brošurama svuda biti ime grada Visa. Što nam je, naravno, itekako bitna promidžba za turizam, i to besplatna – dodaje mlada dogradonačelnica Antonia Uskok, pojašnjavajući nam kako u svom portfelju “Končar” ima obnovljive izvore energije: vodu, plin i vjetar, a sada i sunce.

No, što se sve radi da tako bude i na otoku, kada će prvi konkretni radovi, kada će bageri na Griževoj glavici raskopati zemlju?

– Prostorni plan, i onaj gradski i Splitsko-dalmatinske županije, za ovaj projekt je prošao, u tijeku je proces prepuštanja od strane države da tim zemljištem upravlja Grad Vis. “Končar” je predao svu potrebnu dokumentaciju viškom područnom uredu kako bi dobio građevinsku dozvolu i obavlja se ishođenje ostalih papira za građenje, te sve pripremamo za izgradnju pristupne ceste – iznosi nam Radica detalje cijele procedure uoči gradnje solarne elektrane, pri čemu će sve troškove snositi jedino investitor.

– Dogovoreno je kako će se pri zapošljavanju dati prednost domaćem svitu, a i tijekom same gradnje koristit će se svi resursi tvrtki s otoka – ističe gradonačelnik.

I dok tako obilazimo vrh otoka, pregledavamo dokumentaciju i iščitavamo dobit za građane Visa koja dolazi s gradnjom solarne elektrane. Pokušali smo doznati znači li to da će Višani sutra imati i jeftiniju struju.

– U jedno sam siguran: građanima cijena struje neće biti veća, a hoće li biti manja, ipak ne ovisi o nama, nego o HEP-u. U ljetnoj sezoni nam je potrošnja oko 3,5 megavata, struju dobivamo s Hvara, često imamo i prekide, pa ova elektrana na otoku snage dva megavata znači konstantnu energiju, bez prekida zbog vremenskih nepogoda.

Njezina snaga je otoku dovoljna tijekom cijele godine, osim ljetnih mjeseci.

Solarna elektrana daje energiju bez onečišćenja prirode, što je također bitno za otok. E sad, kako je sunčeva energija ipak skuplja, a “Končar” će je prodavati HEP-u, koji mora imati određen postotak energije iz obnovljivih izvora, treba vidjeti hoće li u svemu tome biti i smanjenja obračuna za građane.

No sigurno je kako ćemo gradnjom ove elektrane imati opskrbu strujom bez prekida i nova radna mjesta – iznio je Radica i računicu dobrobiti za otok, ističući kako će i sama promidžba da upravo otok Vis ima najveću solarnu elektranu polučiti uspjeh. Ponajviše je to značajno u turističkom smislu jer nema baš previše otoka koji se mogu pohvaliti vlastitim izvorima vode i struje.

Sandra Barčot

Snimio Božo Vukičević / Cropix

Otok Vis

Obrazac za kontakt

Naziv

e-pošta *

Poruka *

Pokreće Blogger.