rujna 2015

utorak, rujna 29, 2015

NA DANAŠNJI dan prije 24 godine crnogorski admiral Vladimir Barović na Visu je počinio samoubojstvo, zbog agresije JNA i crnogorskih rezervista na Hrvatsku. To je po njemu predstavljalo djelo koje je u potpunoj suprotnosti s crnogorskom časti.

Jedini metak ispaljen u ratu na koji Crna Gora može biti ponosna upravo je onaj admirala Barovića, koji nije htio izdati zapovijed floti koja je trebala bombardirati gradove i naselja u Dalmaciji, što mu je bilo naređeno.

Odbio poslušnost JNA
Barović je odbio služiti takvom zlu, pa je svoju čast vlastitom voljom platio životom. U oproštajnom je pismu kao razlog samoubojstva naveo agresiju JNA protiv Hrvatske, a kao Crnogorac nije se htio boriti i uništavati hrvatski narod, koji kako je tvrdio, njemu ništa nije skrivio.

"Jedini metak u ovom ratu ispaljen na koji Crna Gora može biti ponosna jest onaj admirala Vladimira Barovića, komandanta JRM. Njegovo crnogorsko shvaćanje časti nije mu dozvolilo da izda zapovijed floti da bombardira primorske gradove i naselja u Dalmaciji kad mu je to naređeno", napisao je 1996. godine crnogorski književnik Momir M. Marković.
"Ovdje neće biti razaranja dok sam ja zapovjednik"
Barović je kao zapovjednik garnizona u Puli koji je pregovarao oko odlaska JNA iz tog istarskog grada ostao zapamćen prema jednoj izjavi.

"Ovdje neće biti razaranja dok sam ja zapovjednik, a ako ipak budem prisiljen da naredim razaranje Pule i Istre, mene tada više neće biti."

Svoje je obećanje i ispunio kada se upucao. Sahranjen je u Herceg Novom, a u trenutku smrti imao je 52 godine.

Izvor: index.hr






Foto: Bogoljub Mitraković

Sinoć je u Spomen domu u Komiži, u sklopu 49. festivala dalmatinskih klapa Omiš, održana Večer mješovitih klapa 'Komiža 2015'. Apsolutni pobjednik je klapa Signum iz Čapljine. Osvojili su prvu nagradu žirija i prvu nagradu publike.

Evo kako su na svojoj FB stranici objavili slatku vijest:

Apsolutni pobjednici !!!! 1.nagrada zirija i 1.nagrada publike 49.festivala dalmatinskih klapa Omis, prvi put u 49.godina festivala klapa iz Hercegovine poharala u finalnoj veceri  Boze hvala Ti!!!
...
Što ovome dodati nego čestitati im. (n.k.)

*****

S pobjednicima je jutros za radio Split razgovarao Bogoljub Mitraković. Poslušajte!
 



Javnom prezentacijom studentskih radova u subotu 26.9.2015 u prostorima VERN'a završila je ovogodišnja Anatomija otoka. Preko 30 predavača na simpoziju i 32 studenta na radionici.

Studenti su predložili sedam novih ideja za intervencije na Visu. Uz 16 iz prošlih radionica, u sklopu Anatomije otoka, imamo 23 maštovita studentska prijedloga. Kakva je njihova budućnost ostaje entuzijastima koji žele Visu dodati nešto više od klasične turističke ponude.

Uvodno, pred prezentaciju studentskih radova, poznati japanski arhitekt Tetsuo Kondo održao je kraće predavanje o svojim projektima. T. Kondo je dobitnik jedne od nagrada na Venecijanskom bijenalu 2010. godine.

Boško Budisavljević












Tomislav Marcijuš je ove godine po prvi puta posjetio otok Vis i ostao oduševljen. Dolazi iz Osijeka i obzirom da se bavi fotografijom i fotografira za razne osječke događaje, te piše blog, posvetio je jedan duuugački post vezan za naš otok.

Tekst je na hrvatskom, a uskoro će ići i na engleski, radi promocije i stranaca, na Exposure stranici gdje je pridruženi član.

Zahvaljujem Tomislavu što nam je omogućio da pogledamo ovaj lijep i sadržajan post o Visu. Kliknite, dakle, dolje na link i uživajte! (n.k.)

https://tmarcijus.exposure.co/island-of-vis






Završen je natječaj za uređenje komiške rive. Radi se o preuređenju drugog, južnog dijela rive, na potezu od privezišta Sv. Salvestra pa do lukobrana. U potpunosti će se zamijeniti ispucani i oštećeni kamen. Preuredit će se gornji, betonski dio rive koji je dosta oštećen. Ujedno će se nabaviti i nova urbana oprema i javna rasvjeta.

Radovi će započeti u listopadu. U tijeku je i čišćenje plaže Jurkovice. Komiža je uputila poziv vlasnicima za uklanjanje brodova koji nemaju registracijske oznake i koji godinama leže na toj plaži zapušteni, da ih uklone. Ukoliko se ne odazovu i sami ne uklone brodice s plaže, to će o njihovom trošku učiniti komunalci.

Izvorni članak: mreza.tv

Što reći na ovo? Fantastično! Komiža očima ptice. Gotovo 100.000 pregleda do sada, 2.000 dijeljenja..., a Nikša se još uči raditi s dronom. Nije još postavio video na YouTube, pa ga evo ravno s Facebook-a. Da bi se ovdje otvorio morate bili ulogirani na FB profil. Ne zaboravite kliknuti na HD (visoka rezolucija) ispod videa. (n.k.)

Danas sam imao malo vremena, pa sam izmontirao materijal kojeg smo prošlih ljeta i u svibnju ove godine snimali...
Posted by Nikša Sviličić on 30. kolovoz 2015


Update - 30.9.2015.  Evo, postavljeno je i na YouTube...



Foto: printscreen s videa

foto: ZVIZDAN, promo materijal

Zadovoljstvo nam je najaviti otvorenje zimske sezone KINA KOMIŽA uz premijernu projekciju hrvatskog hit filma "ZVIZDAN" putem nove digitalne kino opreme.

Program započinjemo u subotu 3.10. u 20:00h projekcijom "Zvizdana" uz prigodni domjenak i druženje.

U nedjelju 4.10. u 17:00h nastavljamo uz sinkronizirani animirani film za djecu "MALCI" koji je ostvario nevjerojatne rezultate gledanosti tijekom ljeta na svjetskoj razini. 

Podsjetimo, uz potporu Ministarstva kulture i vlastite izvore sredstava, Nautički centar Komiža d.o.o. završio je projekt 
digitalizacije kina Komiža, zasigurno jednog od najdugovječnijih kina. 

Na zadovoljstvo svih ljubitelja kina, digitalna oprema pružit će jedinstvenu mogućnost praćenja najnovijih filmova uz nove audio i vizualne ugođaje.

Kino će na zadovoljstvo publike raditi tokom cijele godine, vikendom uz subotnje prikazivanje najnovijih naslova namjenjenih odrasloj publici dok će nedjelja biti rezervirana za najmlađe gledatelje.

Redovni program dostupan je na stranici Turističke zajednice Grada Komiža i na facebook stranici Kino Mediteran Komiža.

Program Kina Komiža organizira se u suradnji Nautičkog centra Komiža d.o.o. i projekta Kino Mediteran.

Kino Komiža uspješno se pridružuje grupaciji suvremeno opremljenih kina na području RH kao neizostavan dio turističke i
kulturne ponude Grada Komiže.



NAUTIČKI CENTAR KOMIŽA d.o.o.

Brigita Fiamengo, dir

PROGRAM:
SUBOTA 3.10. u 20h "ZVIZDAN"

NEDJELJA 4.10. u 17h "MALCI"



Izvor: FB stranica Kino Mediteran Komiža


Izvor: Novi list/Autor: Darko Pajić - 21.9.2015.
U idućih 12 godina planira se nabavka 26 brodova, od čega su 23 novogradnje. Planira se i otpis 32 broda, čime bi se broj brodova u bijeloj floti 2027.  smanjio na 44, ali uz povećanje ukupnog kapaciteta flote
U razdoblju do 2027. godine najveći hrvatski putnički brodar Jadrolinija planira u obnovu flote investirati 281 milijuna eura te nabaviti ukupno 26 novih brodova, od čega bi 23 bile novogradnje. Uz nabavku 26 brodova, postupno se planira i otpis 32 broda, čime bi se broj brodova u bijeloj floti 2027. godine smanjio sa sadašnjih 50 na 44, ali bi se istovremeno povećao ukupan kapacitet flote. Tako bi Jadrolinija od danas aktualnog kapaciteta za ukupno 28.020 putnika i 3.924 vozila na 50 brodova u idućih 12 godina trebala ostvariti flotu od 44 broda koji bi istovremeno mogli ukrcati 31.377 putnika i 4.710 vozila. Navedene ambiciozne brojke zapisane su u strateškom dokumentu o mogućnostima razvoja Jadrolinije u razdoblju od 2015. do 2027. godine, smjernicama koje je nedavno prihvatio Nadzorni odbor i Skupština tvrtke, što znači da je riječ o materijalu koji bi trebao bitno odrediti budućnost kompanije. Kako se između ostalog u strategiji navodi, jedan od najvažnijih ciljeva Jadrolinije bit će zadržavanje 34 koncesionirane linije u Hrvatskoj i nakon 1. siječnja 2017. godine, kada će se otvoriti tržišna konkurencija u poslu povezivanja hrvatskog kopna i otoka.

Posao škverovima

U sažetku strategije navedene su i najvažnije smjernice poslovanja, upravljanja kadrovima, nastavka razvoja internetskog sustava prodaje karata, spominju se opcije iskoraka na nova tržišta i izlaska izvan granica Jadrana, a također se navodi i izuzetno važna mogućnost provedbe dokapitalizacije Jadrolinije, poduzeća koje je trenutno u stopostotnom državnom vlasništvu. Dugoročno se predviđaju prihodi i kreditna opterećenja s analizom mogućnosti za realizaciju zahtjevnog programa obnove flote, čija prosječna starost u ovom trenutku iznosi 25,8 godina. Tako se obnova flote planira nastaviti već iduće godine i to kupnjom  nasljednika »Marka Pola«, »Dubrovnika« i »Liburnije«, te pripremom novog koncepta novogradnji, koje su podijeljene u tri grupe. Prva se odnosi na izgradnju putničkih brodova za kratke destinacije kapaciteta za 400 putnika, broda koji bi zamijenio najstarije brodove u floti, »Tijat« (izgrađen 1955.), »Postira«(1963.) i »Premuda« (1957.), te se izgradnja tog broda ocjenjuje kao prioritet u obnovi flote.  Ta novogradnja nije i jedina koja bi se trebala ugovoriti u idućem godinama, jer se drugi program novogradnji odnosi na projekt ro-ro putničkog broda za udaljene otoke, prije svega Hvara, Lastova, Korčule i Visa. Iako se strategija Jadrolinije time ne bavi, sasvim je logično zaključiti kako će ovi planovi biti izuzetno atraktivni i za hrvatska brodogradilišta, koja će se natjecati za ove poslove tijekom idućih desetak godina, kao i da će za budućnost hrvatskih navoza biti izuzetno važno dobiti što veći dio novogradnji za Jadroliniju u koje bi trebalo investirati čak 281 milijuna eura. Posljednja veća investicija u obnovu flote bila je u 2014. godini i riječ je o izgradnji četiri trajekta istih karakteristika vrijednih ukupno 32 milijuna eura. Taj posao obavio je pulski Uljanik, te manjim dijelom riječki »3. maj«.

Izgradnja katamarana


Posljednji, također važan segment obnove flote odnosi se na obnovu katamaranske flote, gdje se planira izgradnja više katamarana, dok se  izgradnja trajekata predviđa u razdoblju od 2021. do 2027. godine. Ti trajekti dugoročno su povezani i s obnovom lučke infrastrukture na državnim linijama. Financiranje obnove flote trebalo bi se osigurati dugoročnim kreditima i sredstvima iz vlastite akumulacije, pod sličnim uvjetima financiranja kao za posljednje četiri novogradnje. Jedan od važnijih kriterija za ostvarenje investicija svakako je i povećanje prihoda koji bi, kako se navodi u sažetku strategije, trebalo izaći iz trenutnih okvira poslovanja na međunarodnom tržištu s brodovima većeg kapaciteta, te bi do 2020. godine prihodi trebali narasti do 1,03 milijardi kuna godišnje. 




Završio simpozij „Odgovorni turizam na otocima“
Počela radionica „Alternativni turizam“


U nedjelju 20. rujna 2015. završio je ovogodišnji simpozij 4. Anatomije otoka. Uz tridesetak izlaganja održana su i dva okrugla stola :  „Dobre prakse viškog turizma“ i „Odgovorni otočni turizam“.

Sva predavanja i okrugli stolovi mogu se već sad vidjeti na internetskoj adresi :


U ponedjeljak, 21. rujna 2015. započela je ovogodišnja radionica. Sudjeluje preko 30 studenata iz Hrvatske, Austrije, Slovenije i Japana uz njihove profesore mentore. Oni će tijekom ovog tjedna obrađivati viške lokalitete poput tvornice „Neptun“, sela Duboke i Oključne, krajobraza ispred Batarije i ponad Visa, Stonce i nekih drugih.

U subotu, 26. rujna biti će javna prezentacija  studentskih radova, u VERN'u , s početkom u 17 h.


Boško Budisavljević

Gradonačelnik Visa I. Radica na okruglom stolu

Izlaganje prof. Wanga s Tajvana

 Studenti u obilasku Visa

utorak, rujna 22, 2015
Izvor: NOVI LIST - 21.9.2015/ Autor: Denis Frančišković
Jučer točno u podne, a nakon što je prethodno prema Žurkovu startalo skromnih pet (!) jedrilica Kostrenske regate, na pravi su izazov krenuli sudionici treće Regate tisuću otoka (Rijeka – Tivat – Rijeka). Start je okupio 20 jedrilica iz 13 zemalja koje su krenule na jedno od najljepših navigacijskih jedrenja, od Rijeke do Tivta. Regata se sastoji od dvije etape, a prva prolazi među više od tisuću jadranskih otoka, pri čemu jedrilice otoke Unije, Susak, Premudu, Dugi otok, Kornat, Vis, Lastovo i Sveti Andrija moraju ostaviti desno da bi nakon 277 nautičkih milja stigle do marine Porto Montenegro u Tivtu. Druga etapa jedri se u suprotnom smjeru do Rijeke, pri čemu je nužna navigacija između otoka, bez izlaza na otvoreno more. Upravo je taj izbor rute, vjetrova i struja najveći izazov za jedriličare, izbor u kojem se krije i tajna uspjeha.
Na riječkom startu jedriličare je dočekala bura, međutim posljednji sat prije početka vjetar je prvo oslabio, a onda počeo mijenjati smjer. Stoga su start obilježile i pomalo neobične situacije, stjecao se dojam da svaka jedrilica ima svoj vjetar, ali samo nakon okreta privjetrinske oznake kada su uhvatile nalete bure i odmah ubrzale prema Krku.Prva četiri sata jedrilo se poprilično izjednačeno, a onda je pred jedrilicama nastupila uzbudljiva noć, za neke i lov na rekord u realnom vremenu prve etape od 28:41:06 sati koji drži mađarski »Wild Joe« Martona Josze koji je i jedan je od favorita i ove godine.
Regata se uživo može pratiti i preko interneta gdje se u realnom vremenu mogu vidjeti pozicije jedrilica, brzine i kurs od starta do cilja (www.thousandislandsrace.com), a aktivna će biti i facebook stranica s fotografijama regate. 


Mogu Starograjani slaviti rođendane Farosa, održavati koncerte uz visoka pokroviteljstva i svašta nešto, ali ne trebaju se kititi tuđim perjem. Kakav "grad prvijenac"?! Pa, Issa je starija od Farosa!

Na portalu Moj otok Vis podužu argumentaciju posljednje tvrdnje iznio je urednik portala Vinko Kalinić. Preporučam pročitati. A što kaže struka o tom pitanju? Mudro šuti. Ili nešto muti?

Issejsko groblje - foto Nikola Kežić



Na razne načine je moguće povezati web stranicu s facebook-om, a jedan od njih je i da prenesete pojedinačni post s facebook profila ili facebook stranice.

Evo primjera: fotografija objavljena na fb stranici Otok Vis kao 'embedded post' postavljena na portal.

Što o troglima (modracima, tragljima) kažu u komentarima? Pogledajte sami! Nakon što čujete kako cvrče na žeravi od pruća...


Ništa posebno. Trogli. :)
Posted by Otok Vis on 20. rujan 2015






Izvorni članak: SLOBODNA DALMACIJA - 17.9.2015.


Ovih dana završena je još jedna sezona lova na jastoge. Kako je protekla, tko je zadovoljan, a tko nije i što muči komiške i viške profesionalne ribare, pitali smo Damira Karuzu Kalamberu, predsjednika sekcije Ceha ribara pri Udruženju obrtnika otoka Visa.

– Na Palagruži je sezona bila jako tužna, ulov jastoga u tom akvatoriju drastično je pao, od 15-ak tona prije nekoliko godina, ove godine došli smo do ispod jedne tone. To je nepodnošljivo, a razlog tomu je ogroman broj malog oka, puno mriža u moru i nerazumijevanje Ureda za ribarstvo u Zagrebu – rekao nam je Kalambera.

Kako ste vi prošli?

– Dobro, najviše zahvaljujući hlapovima, zbog kojih sam prošao pola Jadrana, od Lošinja do Korčule. Ali to je drugi način lova i drugi rak, a jastoga ove godine nisan uvatija sto kila.

Što kažu vaši kolege ribari, kako je njima bilo ovog ljeta?

– Bio sam u izravnom kontaktu s još dvojicom kolega ribara koji su na Palagruži lovili vršama, Komižanima Vedranom Bobanom i Zdravkom Demariom. Njih dvojica su nešto ulovili, ali ja to ne zovem lovom, to je više ono izmišljanje: čovik ide u 120 metara tražiti jastoga, cili dan vozi po kulfu, po tri, četiri, pet milja od kraja...

To je neki novi način lova, to je nešto drugo. Njih dvojica su nešto skupili na forcu milja i na forcu velikog rada.

Navikli ste već da sezona lova na jastoge traje od 15. svibnja do 10. rujna. Ove je godine od 20. kolovoza Pravilnik o malim ribolovnim alatima mijenjan čak dva puta. O čemu je riječ?

– Mi ribari već šest-sedam godina, otkad sam ja u tome, uporno tražimo da se deset dana iz rujna pribaci u svibanj. Nismo tili dopustit da se smanji broj ribolovnih dana, nego da se tih deset dana pribaci zato što svaki ribar zna da je posli 1. rujna priko 25 posto ženki jastoga s vanjskim jajima.

Tražili smo da se to promini, i oni su to učinili na način da su prvo lov skratili deset dana, pa su tih deset dana prebacili u svibanj, pa su onda tih deset dana skratili samo za vrše, a s mrižama se moglo loviti tih deset dana i dalje.

Mislim, to što nama rade, ne znam rade li namjerno ili ne. Institut je stalno uz nas, doministar Ante Mišura stalno nas želi zaštititi, kaže nam da smo u pravu, a mi ribari samo tražimo selektivni način ribarenja, tražimo samoodrživo ribarstvo, tražimo da se Palagružu zaštiti od devastacije jastoga jer jedino ga na toj lokaciji još nešto ima.

Jeste li barem zadovoljni otkupnom cijenom jastoga?

– Lovim jastoge i prodajem ih. Ove sam ih godine i 15. svibnja i 15. kolovoza prodavao po cijeni od 350 kuna za kilogram, plus PDV. Sve sam prodao preko računa na istu adresu. Radim s ljudima pet-šest godina, zadovoljan sam i oni su zadovoljni, inače ne bi radili sa mnom – rekao nam je Kalambera.



BOGOLJUB MITRAKOVIĆ, FOTO: CROPIX


Izvorni članak: SLOBODNA DALMACIJA -16.9.2015.

Pomno analizirajući podatke iz baze Ministarstva financija, Katarina Ott i Mihaela Bronić s Instituta za javne financije otkrivaju da se najbogatije općine nalaze uz more.

Na top-listi među prvih 20 općina s najvišim prihodom po stanovniku, njih 19 se – osim Plitvičkih Jezera – nalaze uz more. A među najsiromašnijih dvadesetak općina, s prihodom po stanovniku nižim od 1000 kuna, nema ni jedne uz obalu.

Šampion među ukupno 428 općina u Hrvatskoj, s najvišim prihodom po stanovniku, jest Vir (19.313 kuna), druga je općina Funtana s 12.871 kunom, slijede Šolta (12.856 kuna), Baška (10.785 kuna), Sutivan (12.042 kune), Bol (11.772 kune), Kolan (10.928 kuna), Kostrena (10.599 kuna), Omišalj (10.581 kuna), a deseto je Tisno (10.578 kuna). Među prvih 20 nalazi se i šibenska Rogoznica.

Analizirajući ostvarenja proračuna, prihode, rashode te proračunski suficit i deficit, po istom kriteriju prihoda po stanovniku najbolje je građanima Novalje, gdje je lani prihod po stanovniku bio 11.659 kuna. Na drugom je mjestu Vis (10.534 kune), slijede Vrlika (10.466 kuna), Krk (10.450), Rovinj (9976), Opatija (9920), Poreč (9395), Supetar (8908), istarski Novigrad (8900). Na 10. mjestu nalazi se Dubrovnik s 8807 kuna po stanovniku, a na 11. Zagreb s 8418 kuna. Od dalmatinskih gradova na visokom 14. mjestu je Hvar, na 16. Biograd na moru, a 17. je Nin. Među 30 najbolje rangiranih gradova su i Korčula, Vodice, Pag i Makarska. Zadar je na 41. mjestu, a iza njega su i Split (47. mjesto s prihodom po stanovniku od 4095 kuna), dok je Šibenik 48. s prihodom od 3967 kuna.

Među prvih 20 gradova s najvišim prihodom po stanovniku svi se, osim tri – Vrlike, Lipika i Zagreba – nalaze uz more, dok među najsiromašnijim gradovima, s prihodom po stanovniku nižim od 2000 kuna, nema ni jednog uz Jadran.


Niz općina u Hrvatskoj više zarađuje nego pojedini gradovi.

Tako gradovi Hrvatska Kostajnica, Komiža i Klanjec imaju prihod od samo sedam milijuna kuna, a s druge strane općina Konavle ima čak 63 milijuna kuna, Župa Dubrovačka 62,7 milijuna kuna, Matulji 60,6 milijuna kuna, Vir 57,9 milijuna kuna, Medulin 57,6 milijuna kuna, Kostrena 44,3 milijuna, Tisno 32,7 milijuna kuna…

Da se teritorijalno sukno Hrvatske krojilo prema političkim i drugim afinitetima, a ne po financijskim pokazateljima, svjedoče i razlike u broju stanovnika te ukupnim prihodima općina, koje su ogromne – od preko 60 milijuna kuna u Konavlima, Župi Dubrovačkoj i Matuljima, do 700.000 kuna u Zažablju, a manje do dva milijuna kuna ukupnih prihoda ima čak 20 općina u Hrvatskoj.

U nekim općinama i gradovima ukupni rashodi znatno su viši od prihoda, primjerice, u općinama Svetom Petru u Šumi za čak 111 posto, u Oprtlju za 103 posto, i Koprivničkom Ivancu za 97 posto.

Loši su gospodari i u gradovima kao što je Belišće, koje troši 39 posto više nego što ima prihoda, te u Skradinu za 37 posto. No, ruže zato cvatu u općini Viljevo, koja ima 110 posto veći prihod od rashoda, u Tisnom, gdje je prihod veći za 98 posto od rashoda, te Stankovcima (73 posto).

Katarina Ott i Mihaela Bronić upozoravaju kako velike razlike između prihoda i rashoda u jednoj godini ne moraju uvijek biti pokazatelj lošeg planiranja ili ostvarivanja lokalnih proračuna, nego mogu biti posljedica velikih prodaja kapitalne imovine, zemljišta ili zgrada ili velikih ulaganja u infrastrukturu.


ANITA BELAK KRILE
FOTO: TOM DUBRAVEC / CROPIX


Općine veće od gradova

Ukupno 52 općine imaju više od 5000 stanovnika, od čega šest općina ima više od 10.000 stanovnika, dok 60 gradova ima manje od 10.000 stanovnika, od čega ih je čak 18 s manje od 5000 stanovnika.

‘Med i mlijeko’ u Konavlima i u Župi

Najbogatiji proračun među dalmatinskim općinama imaju Konavle – čak 63 milijuna kuna,  te Župa Dubrovačka 62,7 milijuna kuna.  Uz bok im ide i Vir s 57,9 milijuna kuna.

Šampioni

Općine i gradovi s najviše prihoda po stanovniku:
Općine
1. Vir
2. Funtana
3. Šolta
4. Baška
5. Sutivan
6. Bol
7. Kolan
8. Kostrena
9. Omišalj
10. Tisno

Gradovi
1. Novalja
2. Vis
3. Vrlika
4. Krk
5. Rovinj
6. Opatija
7. Poreč
8. Supetar
9. Novigrad (Istra)
10. Dubrovnik

[full-post]

Simpozij i radionica se ove godine održavaju u VERN'-u, jer se Hrvatski dom obnavlja. Simpozij "Odgovorni turizam na otocima - prema sinergiji turizma i cjelogodišnjeg života otoka " počinje u četvrtak 17.9. 2015 u 9.00 h.

Sva predavanja se prevode simultano hrvatski / engleski.
Sva predavanja se snimaju (live streaming) tako da će se moći gledati u realnom vremenu "urbi et orbi", na adresi koja će biti na web stranici. Nakon završetka simpozija, sva  predavanja moći će se "konzumirati" trajno preko druge adrese, kao što se mogu i sva predavanja s protekla tri simpozija.

Sve informacije su na web stranici www.anatomija-otoka.com

Predavači su raznih struka od urbanista, geografa, ekonomista, povjesničara umjetnosti, antropologa, etnologa i drugih. Biti će ih  30 - ak, iz Hrvatske, Slovenije, Austrije, Francuske i Japana.

Za vrijeme simpozija održat će se dva okrugla stola, prvi "Dobre prakse viškog turizma" u Gradskoj vijećnici, i drugi, završni,  "Odgovorni otočni turizam" u prostorima VERN'-a.

Za sve sudionike simpozija  već je tiskana knjižica sa sažetcima i biografijama svih sudionika te programom simpozija i radionice (dvojezično), koja će se dobivati po uplati kotizacije.

Za višane je sudjelovanje na simpoziju besplatno.

Nakon simpozija, u ponedjeljak 21.9.2015 u 9.30 h otvara se radionica "Alternativni turizam - novi turistički sadržaji u starim zdanjima".

Na radionici, koja traje tjedan dana, studenti arhitekture i prostornog planiranja iz Hrvatske, Austrije, Slovenije i Japana, njih 30 - ak, uz pomoć svojih mentora, izrađivati će prijedloge o mogućoj prenamjeni i revitalizaciji raznih viških situacija. Obrađivati će se ruševni objekti otoka Visa, napušteni proizvodni pogoni, vojne instalacije (kasarne i potkopi), viška sela te intervencije u viške krajobraze, s posebnim naglaskom na dva slučaja - prostor ispred Batarije i opožareni dio iznad Visa.


Za vrijeme radionice također će se držati predavanja, a predavači će biti mentori. Ova predavanja su samo na engleskom, a mogu prisustvovati svi zainteresirani.

Za sudionike simpozija bit će organiziran obilazak otoka Visa autobusom, a za sudionike radionice obilazak karakterističnih viških lokaliteta.

U subotu 26.9.2015 u 17.00 h u VERN -u bit će javna prezentacija studentskih prijedloga.

Simpozij i radionicu organizira i koncipira viška udruga "Anatomija otoka - centar za istraživanje i razvoj"


Boško Budisavljević




Proteklih sedam dana na tri se dalmatinska otoka snima “Odiseja”, biografski film o legendarnom francuskom oceanografu i istraživaču podmorja Jacquesu Cousteauu, pa tako Hvar, Vis i Biševo u filmu “glume” jug Francuske gdje je Cousteau obavio svoje prve zarone.
“Odiseja” se u Hrvatskoj realizira kroz poticajne mjere Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC), iz kojega su u nedjelju priopćili da će filmska ekipa za 14 dana snimanja potrošiti oko milijun eura te ostvariti pravo na 20 posto povrata utrošenih sredstava, oko 1,4 milijun kuna.
Scene se snimaju na Hvaru (Hvar, Starigrad, Jelsa, uvala Jagodna, Pakleni otoci), Visu i Biševu, a na filmu je angažirano dvije trećine hrvatskih filmskih djelatnika, među kojima su i voditelji sektora poput scenografa Ivice Trpčića, kostimografkinje Nikoline Kostanjšek, slikarice maske Tine Jesenković, direktora filma Jurice Estera i drugih.
Režiju i scenarij “Odiseje” potpisuje Jerome Salle, a glavne uloge nose Lambert Wilson kao Cousteau, Audrey Tautou kao njegova supruga Simone i Pierre Niney kao Cousteauov tragično preminuli sin Philippe. Za produkciju je zadužen Fidelité Films/Pan-Européenne, dok produkciju u Hrvatskoj servisira MP Filmska produkcija.
Jacques Cousteau legendarni je francuski oceanograf i istraživač podmorja koji je snimio 120 dokumentarnih filmova o tajanstvima mora i tako dao doprinos razumijevanju podvodnog svijeta, kažu u HAVC-u. Zajedno s Louisom Malleom snimio je film “Svijet tišine” (Le monde du silence) koji je 1956. godine osvojio Zlatnu palmu na festivalu u Cannesu, a zatim i nagradu Oscar.
Cousteau je osvojio još dva Oscara i niz filmskih nagrada, ali većina ga pamti po dokumentarnom serijalu “Podvodni svijet Jacquesa Cousteaua” (The Undersea World of Jacques Cousteau), koji je emitiran krajem 1960-ih te je bio jedan od najpoznatijih serijala tog vremena. Zajedno s inženjerom Emileom Gagnanom, Cousteau je 1943. konstruirao prvi automatski spremnik sa stlačenim zrakom te je sudjelovao u kreiranju i usavršavanju druge ronilačke opreme, a za svoje je sudjelovanje u Drugom svjetskom ratu dobio i odlikovanje Legije časti.
Nakon Hrvatske filmska ekipa seli u Južnoafričku republiku i na Antarktik, gdje će snimati do kraja prosinca. Premijera filma očekuje se na jesen 2016. godine.
U HAVC-u napominju kako je “Odiseja osmi projekt koji se u u ovoj godini snima na području Hrvatske putem programa poticaja filmske/TV proizvodnje (tzv. mjere poticaja). Do sada je pet produkcija već obavilo snimanja na lokacijama u Hrvatskoj (Dig, Fan, Crossing Lines, Uzvodno rijekom, The Lake), dok su s produkcijom započeli animirano dokumentarni film “Chris the Swiss” te trilogija o Winnetou.
Do kraja godine očekuje se snimanje još tri projekta, a procjenjuje se da će sve navedene produkcije ostvariti procijenjeno 171,4 milijuna kuna prihoda, što je duplo više u odnosu na prethodnu godinu (kad je ostvareno 82,9 milijuna kuna prihoda) i što premašuje ukupne prihode ostvarene u prethodne tri godine otkad program postoji, zaključuju u HAVC-u.



Već dugo nisam ništa "pokupio" s terena, pa da se iskupim s malo novitodi:

1.)  U Mijurovcu su među cvijećem izloženi eksponati pokupljeni s dna mora u viškoj vali. Zastaju turisti, fotografiraju. Mladen (Perić) okopava hibiskus oko eksponata i na moje pitanje tko "stoji" iza ovog zanimljivog postava, kaže:
- Svi pomalo, Blaž Vidović, Mirko Roki, nešto i ja...


2.) U povratku zastanem kod gradonačelnika i zamjenice. Puni su mediji Visa, kažem. Intervju s Radicom, intervju s Pejnovićem o Visu, članci o bivšim vojnim objektima... Što je previše, previše. Je, iskačemo iz paštete, duhovito dometne Antonia. A Ivo će:
- Moga si i ti učinit dvi slike, uređuje se Hrvatski dom, prva faza, investicija milijun i dvjesta tisuća kuna...

3.) Evo smo na Spilice. Unuka i ja. Uz crkvu skela. Ovo je i središnja velika rozeta iznad glavnog ulaza u crkvu Gospe od Spilica došla na red za restauraciju. Time će, na samoj crkvi, nestati i zadnji ožiljci nastali tijekom ratova u raznim razdobljima.

4.) I najvažnija vijest: Unučica naučila voziti bicikl bez pomoćnih kola! U dva dana. A bojao sam se da će to nešto duže trajati. (n.k.)


















Ivo Radica, viški gradonačelnik, održao je redovitu mjesečnu konferenciju za novinare na kojoj su bili nazočni i
Stipe Vojković, predsjednik Gradskog vijeća, te dogradonačelnica Antonija Uskok. Na dnevnom redu bile su viške aktualnosti, odnosno predstavljanje gradskih projekata, a nabrojio ih je Radica.

– Počinje treća faza uređenja Hrvatskog doma. Drugi projekt na kojem radimo je cesta i dovođenje vode do budućeg zajedničkog otočnog odlagališta otpada Wellington, a riječ je o investiciji vrijednoj oko 900 tisuća kuna. Priveli smo kraju prvu fazu uređenja trga ispred crkve sv. Jeronima na poluotoku Prirovu... – pohvalio se Radica.

Hidroavioni u uvali Stonca

Osvrnuo se i na priču o hidroavionskoj vezi Split – Vis – Split.

– Hidroavioni su išli u Županijski prostorni plan, u gradu Visu kao lokaciju za hidroavione predvidjeli smo uvalu Stonca, stoga krećemo u izmjene i dopune Prostornog plana grada Visa, a ostalo je na investitorima. Prije nekoliko mjeseci raspisali smo poziv za iskaz interesa glede gradnje aerodroma u Velom poju.

Javila su se četiri zainteresirana, od kojih su dvoje ponudili vrlo kvalitetne prijedloge. I to ćemo regulirati kroz Prostorni plan grada Visa, pa se uskoro može očekivati kvalitetno rješavanje pitanja zračnog povezivanja otoka Visa – rekao je Radica.

Viški gradonačelnik informirao je i o sjednici Skupštine “Vodovoda i odvodnje otoka Visa”, zajedničke otočne tvrtke, na kojoj je jedna od točki dnevnog reda bila i status komunalnih vodnih građevina.

Protiv viških interesa

– Ministarstvo poljoprivrede daje naputak da bi gradovi koji su do sada bili vlasnici komunalnih vodnih građevina (riječ je o kompletnim vodovodnim sustavima) trebali to vlasništvo prenijeti na svoje gradske tvrtke, koje bi onda mogle raspolagati tim sustavima kako hoće. Moje je mišljenje da se tako na mala vrata otvara mogućnost da se sutra može privatizirati kompletne vodovodne sustave.

Znamo primjer bivšeg Javnog komunalnog poduzeća “Komiža”, koje je zbog velikih dugovanja otišlo u stečaj, i onda je čitava njegova imovina išla na bubanj. Zamislite da se takvo što dogodi i s našim “Vodovodom i odvodnjom otoka Visa”? Ode čitav vodovod nekom Ivi, Luki ili Petru, koji u stečajnom postupku može kupiti bilo koji dio imovine takvog poduzeća.

Dakle, sve što smo svi mi ulagali svih ovih godina u infrastrukturu odjednom bi trebalo postati vlasništvo jedne tvrtke, pa time ovisno i o poslovanju tih društava. Preko noći bismo mogli ostati bez najvitalnijih resursa koje ovaj otok ima.

To me podsjeća na one komunističke dekrete iz 1945. godine, kad su dopisima tjerali ljude da prihvate nešto što je očigledno protiv njihovih interesa. Ja to neću potpisati, a država neka me pokuša natjerati ako može. Bit ću oštro protiv toga, pod svaku cijenu. Kad sam iznio svoj stav na skupštini “Vodovoda”, preskočili su tu točku – kazao je Radica.

TEKST I FOTO: BOGOLJUB MITRAKOVIć



‘Neka prodaju Hektorovića, kupe li bolji trajekt od njega’ 

 Stipe Vojković, predsjednik Gradskog vijeća Grada Visa, rekao je kako se po Visu šuška da “Jadrolinija” ima namjeru prodati trajekt “Petar Hektorović”, za koji su navodno zainteresirani Rusi. Strah ga je da će “Jadrolinija” poslati lošiji trajekt za Vis, te nas upućuje da se raspitamo o toj namjeri. Gradonačelnik Ivo Radica suzdržao se od komentara, kazavši samo kako je to ipak još uvijek samo priča o kojoj ne možemo suditi dok ne dobijemo sve relevantne informacije. 

 – Ako će nam osigurati bolji trajekt od “Petra Hektorovića”, neka ga prodaju – zaključio je Radica.

Otok Vis

Obrazac za kontakt

Naziv

e-pošta *

Poruka *

Pokreće Blogger.