rujna 2016


Jučer je u Visu otvoren japanski paviljon - kuća čaja, prvi projekt koji je realiziran kroz Anatomiju otoka. Koga zanimaju detalji može ih pronaći na web stranici Anatomije, a ja ću vam fotografijama i videom približiti jučerašnje događanje.

Profesori s Keio univerziteta iz Tokia, Hiroto Kobayashi i Darko Radović, su na simpatičan način i s radošću predstavili objekt i predali ga gradu Visu kao zahvalnost za petogodišnje gostoprimstvo, a u svrhu prijateljskog povezivanja i upoznavanja dviju arhitektonskih i graditeljskih tradicija.

Elokventni i duhoviti prof. Radović dao je osoben pečat kao moderator i prevoditelj u ovom događanju, posebice u dijelu demonstracije ceremonije pijenja čaja.

Čaj je najprije poslužen dvojici "shoguna": viškom gradonačelniku Ivi Radici i glavi Anatomije Bošku Budisavljeviću.

U kuću čaja ulazi se bos, ponizno, bez arogancije i staleške razlike, kroz malen otvor s lijeve bočne strane. Hmm... Bilo bi zgodno tu, u kući čaja, održavati sjednice gradskog vijeća, uz punu tradicionalnu ceremoniju, zar ne?

Pogledaj video!!!



















petak, rujna 23, 2016 1 ,

Jučer je u međunarodnom sveučilišnom centru na otoku Visu, VERN' Island School, otvorena međunarodna multidisciplinarna znanstvena konferencija „Mediterranean Islands Conference 2016“ (MIC-Vis 2016.), koju zajednički organiziraju Institut društvenih znanosti Ivo Pilar i Veleučilište VERN'.

Konferencija se održava od 21. do 24. rujna, a na njoj sudjeluje više od 100 stručnjaka iz 10 različitih zemalja, kojima je cilj putem razmjene mišljenja, dijaloga i primjenjivih znanstvenih istraživanja donijeti nove spoznaje i razmišljanja te ponuditi određena rješenja za održivi razvoj mediteranskih otoka, kroz 16 različitih tema konferencije: arhitektura, demografija, geografija, javni servisi, kultura i tradicija, mediji i komunikacija, migracije, obnovljivi izvori energije, obrazovanje, održivi razvoj, poljoprivreda i ribarstvo, posao i gospodarstvo, povijest, sigurnost, turizam te umjetnost i književnost.

Događanje se održava uz visoko pokroviteljstvo predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar – Kitarović i pokroviteljstvo grada Visa, čiji je gradonačelnik Ivo Radica pozdravio sudionike na otvaranju.

„Ovu smo konferenciju organizirali godinu dana, a Vis je odabran upravo zbog svojih posebnosti, ali i prednosti koje posjeduje za produljenje turističke sezone i 'vraćanje života' u mjesecima predsezone i posezone. Iz predavanja i izlaganja stručnjaka u pojedinim segmentima znanosti i struke, vjerujem da ćemo i mi na lokalnoj razini uvidjeti neke nove perspektive za daljnji razvoj otoka Visa“, naglasio je Ivo Radica pri otvaranju konferencije.

„U posljednjih je nekoliko desetljeća previše riječi, a premalo dijela uloženo u rješavanje problema s kojima se susreću hrvatski otoci. Najznačajniji je svakako depopulacija i iseljavanje mladih s otoka, a ti se problemi ne mogu riješiti samo poticanjem razvoja masovnog turizma, jer to nije dugoročno održiv razvoj i stvarni život. Projekt „Otočka inicijativa“ usmjeren je stvaranju uvjeta za stvarni i održivi  život na otocima, a daleko najvažniji uvjet je pristup obrazovanju i znanju. Ovoj projekt koristi prirodne otočke resurse za poticanje razvoja akademskih aktivnosti i života na otoku Visu, izvan turističke sezone. Smatram da to može pomoći daljnjem razvoju i očuvanju autentičnih vrijednosti, puno bolje nego masovni turizam“ , istaknuo je Branko Štefanović, predsjednik Upravnog vijeća Veleučilišta VERN' i idejni začetnik projekta „Otočna inicijativa“.




„Područje Mediterana povezano je s mnogo aspekata – kroz povijesno i kulturno naslijeđe, prilike za poslovni razvoj, turističke potencijale, demografske trendove, itd. – iz kojih ćemo tijekom trajanja konferencije analizirati moguće smjernice za održivi razvoj otoka. Zahvaljujem se predsjednici Republike Hrvatske, Kolindi Grabar – Kitarović na visokom pokroviteljstvu nad konferencijom, svim stručnjacima koji su prijavili radove za izlaganje te otoku Visu i gradonačelniku grada Visa,  Ivi Radici“, poručio je prof. dr. sc. Vlado Šakić, direktor Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar.

„Uvjeren sam kako ćemo na ovoj konferenciji diskutirati o svim elementima koji su važni za život na otoku, ali i svim izazovima s kojima se otoci danas susreću. Ideja nam je analizirati što više područja života na otoku te pokrenuti platformu za umrežavanje i rješavanje problema otočnog stanovništva“, napomenuo je prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila, dekan Veleučilišta VERN'.

Uvodničari na konferenciji su Dionigi Albera, direktor francuskog Instituta za etnologiju Mediterana te dr. sc. Joško Božanić, redovni profesor na Odsjeku za kroatistiku, Filozofskog fakulteta u Splitu.

U okviru konferencije bit će prikazana i izložba „Mali otoci – pioniri održivog razvoja“, koju organizira francuski Konzervatorij za primorje, a održat će se i hrvatska pretpremijera dokumentarnog filma „Dalmacija iz zraka“, producenta Branka Borčića.
(VERN', objava za medije)






Zagreb, 19. rujna 2016.
POZIV ZA MEDIJE
Ideje za održivi razvoj mediteranskih otoka
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar i Veleučilište VERN' najavljuju konferenciju
„Mediterranean Islands Conference 2016“
Poštovani/a,
pozivamo Vas na
otvorenje međunarodne multidisciplinarne znanstvene konferencije
„Mediterranean Islands Conference 2016“
MIC-Vis 2016.
koje će se održati
u srijedu 21. rujna s početkom u 19:00 sati u VERN' Island School na otoku Visu
(Viškog boja 3, grad Vis).
Konferencija se održava uz visoko pokroviteljstvo predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar – Kitarović i pokroviteljstvo grada Visa, u organizaciji Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar i Veleučilišta VERN'
od 21. do 24. rujna
u međunarodnom sveučilišnom centru VERN' Island School
.
Uvodničari na konferenciji bit će Dionigi Albera, direktor francuskog Instituta za etnologiju Mediterana te dr. sc. Joško Božanić, redovni profesor na Odsjeku za kroatistiku, Filozofskog fakulteta u Splitu.
Na konferenciji se očekuje sudjelovanje više od 100 sudionika iz 10 zemalja, koji će kroz prezentacije i diskusije iznijeti svoja zapažanja o razvojnim potencijalima mediteranskih otoka, kroz 16 različitih tema konferencije: arhitektura, demografija, geografija, javni servisi, kultura i tradicija, mediji i komunikacija, migracije, obnovljivi izvori energije, obrazovanje, održivi razvoj, poljoprivreda i ribarstvo, posao i gospodarstvo, povijest, sigurnost, turizam te umjetnost i književnost.
Cilj konferencije MIC-Vis 2016. je putem razmjene mišljenja, dijaloga i primjenjivih znanstvenih istraživanja donijeti nove spoznaje i razmišljanja te ponuditi određena rješenja za glavne izazove s kojima se susreću mediteranski otoci.
U okviru konferencije bit će prikazana izložba „Mali otoci – pioniri održivog razvoja“, koju organizira francuski Konzervatorij za primorje, te će biti održana hrvatska pretpremijera dokumentarnog filma „Dalmacija iz zraka“, producenta Branka Borčića.

Za sve dodatne informacije u vezi programa konferencije, molimo vas kontaktirajte Rina Medića, koordinatora projekta na email adresu rino.medic@vern.hr ili posjetite stranicu http://www.mic-vis.eu/.



Izvor: SLOBODNA DALMACIJA - 11.9.2016.

Od 1. siječnja 2017. liberalizira se tržište pomorskog prometa u Hrvatskoj. Svim dosadašnjim koncesionarima istječu ugovori za koncesije u domaćem linijskom prometu, a u konkurenciju odsad mogu ući i strani brodari.

Svi će se moći javiti pod nacionalnim zastavama, a članovi posade će morati obvezno govoriti hrvatski jezik. Već sada ima zainteresiranih, to su očekivano Grci, Talijani, Skandinavci, a upita ima i iz Beograda, kaže Ivan Franičević Aga, ravnatelj Agencije za obalni linijski pomorski promet.

Koncesije će se dodjeljivati po principu tko ponudi više, ima prednost, a o svemu će odlučivati stručno povjerenstvo čije će odluke provesti Upravno vijeće, odnosno ravnatelj Agencije. No, obvezujući rokovi mogli bi doći u pitanje zbog političkih razloga.
– S brodarima imamo ugovore koji istječu zadnjeg dana ove godine. Nisam baš siguran da ćemo uspjeti raspisati natječaje na vrijeme zbog kratkoće rokova i parlamentarnih izbora, odnosno formiranja nove Vlade – otvoreno govori Ivan Franičević.

Pripreme za koncesijske natječaje, koji još nisu pripremljeni, već su počele jer u "Jadroliniji" ne kane olako izgubiti desetljetne pozicije, pa i nakon novih koncesijskih natječaja žele zadržati vodeću poziciju na Jadranu. Zato su baš sad najavili gradnju broda za udaljene otoke poput Korčule, Visa i Lastova, vrijedan čak 50 milijuna eura. Izrada projektne dokumentacije povjerena je poljskom "Remontowu".

Propast malih brodara

Riječ je očito o taktičkom potezu nacionalnog brodara. Natječaj će realizirati u dvije faze, a isporuka broda trebala bi biti u roku od najmanje 24 mjeseca nakon potpisivanja ugovora o gradnji. Brod će se, opet, naručiti u poslovno najpovoljnijem trenutku, a on svakako ovisi o uvjetima koji će vladati tijekom idućeg koncesijskog ciklusa. Tajna je u tome da se koncesije koje će se u pravilu raspisivati na pet ili šest godina produžuju na deset pa i više godina u slučaju da se na natječaju pojavi brodar s novogradnjom posebno namjenski građenom za određenu liniju.

Princip da jedan brodar drži liniju vrijedit će i dalje, a iz "Jadrolinije" su već najavili nabavu ukupno 26 brodova do 2027., od čega 23 nova. Obnova flote, kao osnova konkurentnosti, počela je još 2005., pa je do danas flota riječkoga brodara jača za 18 brodova, od čega 12 novogradnji.

Iako najveća, državna "Jadrolinija" nije, naravno, jedini koncesionar linijskog pomorskog prometa. Tim se poslom bavi i nekoliko manjih, privatnih tvrtki, koje se uglavnom žale na povlašteni status velike kompanije u državnom vlasništvu, ali i na druge probleme kao što su dampinške cijene "Jadrolinije", pogubno natjecanje države s privatnicima, Vladina pomoć u financiranju nabave novih brodova. Obvezujuću liberalizaciju pomorskog prometa smatraju političkom floskulom.

Neki od malih brodara gotovo su propali, a za svoje probleme optužuju "Jadroliniju". Upozorava se na pogodovanje državnom brodaru na javnim natječajima i diskriminaciju malih. Malim brodarima nisu po mjeri ni restriktivni obračuni Agencije, u kojoj pak tvrde da nema privilegiranih.

Ne vole nas, politika pritišće

– Svake godine se rade obračuni, sve pratimo i kontroliramo. Upozoravali smo ranije na nezakonito prelijevanje sredstava iz linijskog prijevoza na međunarodne linije unutar iste kompanije. Principijelni smo, ali nas često prozivaju i omalovažavaju. Zašto? Zato jer moraju polagati račune. Što mnogi ni danas ne žele – kaže ravnatelj Franičević Aga, koji naglašava kako Agenciji treba samostalnosti umjesto prevelikoga političkog utjecaja na nju.

Politika pritišće, ali tendencija je ipak sve manje i manje, kaže kapetan Aga, koji ne odustaje od čvrstog stava da Agencija za obalni linijski pomorski promet mora opravdati svrhu svog postojanja – transparentnost isplata i kontrolu trošenja državne potpore. Desetak zaposlenih s godišnjim budžetom od dva milijuna kuna kontrolira 300 milijuna kuna državnog novca (prije čak i do 400 milijuna), od čega većinu potroši "Jadrolinija". Gledanja kroz prste nema.

Tako je naloženo "Jadroliniji" da u proračun mora vratiti 68,7 milijuna kuna preplaćene državne potpore. Agencija za obalni linijski pomorski promet račun je isporučila na temelju razlike između planirane i ostvarene potrošnje goriva za 2015. godinu. U trogodišnjim ugovorima o davanju koncesije, koji su potpisani sredinom 2013., polazna točka varijabilne cijene goriva bila je 5,5 kuna. Stvarna cijena, prosječno, u prošloj godini je iznosila 3,5 kune, što daje razliku od dvije kune po litri.

U ovoj godini će razlika biti i veća jer se cijena goriva kreće ispod tri kune, što znači da se može dogoditi razlika od preko sto milijuna kuna jer će ukupna potrošnja goriva biti veća od 37 milijuna litara. Sa sadašnjim dugovanjem, ako se preplaćena sredstva ne bi vratila, državni proračun bio bi oštećen za više od 160 milijuna kuna. Nema popusta ni za male brodare.

– Isključivo želimo zaštititi interese Republike Hrvatske i državnog proračuna, zbog čega je ova Agencija i osnovana. Ne može brodar samovoljno uskratiti vraćanje u proračun sredstava s osnova niže cijene goriva bez obzira radi li se o državnom ili privatnom brodaru. Ne može se razliku sredstava usmjeriti u razvoj ili bilo koju drugu namjenu jer se radi o proračunskim sredstvima dobivenih temeljem ugovora brodara i Agencije. Postupanje suprotno iznesenom bilo bi predmet iz nadležnosti DORH-a – kaže kapetan Franičević.

Sad se čeka nalaz revizije koja je povjerena eminentnoj kući "Deloitte". Do kraja idućeg tjedna, taman nakon izbora, trebala bi se, dakle, podvući crta ispod dugovanja brodara koja se mjere u desecima milijuna kuna. Tada bi se, naravno, u sve mogla umiješati i nova politika.

Politika se miješa u sve

Kapetan Franičević Aga pomorski je stručnjak s rijetko plodnom karijerom. Plovio je na brodovima stranih kompanija, deset godina bio zapovjednik hidroglisera "Atlas" s prevaljenih 300.000 milja, i kao takav probijao blokadu Dubrovnika i bio kandidiran za Plavu vrpcu, još deset godina bio ključni čovjek u Lučkoj upravi Split i sad deset godina uspješno vodi državnu Agenciju, no nije preveliki optimist.

– Razočaran sam sustavom i odlukama o razvoju pomorstva. Stranci nam pišu studije o prometu, životu i budućnosti ovih prostora. Sami sebi ne vjerujemo. Nema vizije, nema sastanaka, stručnih rasprava, dogovora, seminara, tribina. Ne mogu zamisliti da ne možemo sagraditi još desetak marina, da u Orebiću nema trajektne luke, da se u Sućurju čeka po pet-šest sati, Vela Luka nije uređena... Ne treba puno uložiti, a puno se može dobiti. U zadarsku Gaženicu ide više od milijardu kuna. Neka se gradi, ali malo skromnije i onda tu razliku valja usmjeriti u spomenute i neke druge luke. Sve to me smeta kao stručnjaka i kapetana – rezigniran je Ivan Franičević Aga.

Napominje da su u Italiji u godinu dana napravili 8000 vezova, a mi stojimo i čekamo dok se na otocima umire. Tko to kreira, tko zaustavlja investicije dok ima onih koji žele ulagati. Osobno je čuo o ucjenama za gradnju marina, pa i plaćanju mita u visini milijun eura. Uvjeren je da se u četiri godine može preporoditi hrvatsko pomorstvo, a time i cijela zemlja.

– Politika se umiješala i u linijski promet. Nezadovoljan sam što su izostale neke opravdane linije, a druge brzobrodske voze iako nema nikakve osnove za to. Drže se noćne linije da bi netko išao u Split u teatar, a toga u teatru nema. Stvara se ogromni trošak u tmurnim zimskim mjesecima. Bolje sva ta sredstva usmjeriti ovoj maloj koja baca koplje – kaže kapetan Aga.

Viško arčenje novca

Velika bura podigla se oko brze linije za Milnu, koju su srušili Višani nezadovoljni što im vožnja traje dvadesetak minuta duže.
– Ostajem čvrsto pri stavu da zapadni dio Brača treba spojiti na brzobrodsku liniju Vis – Split koju, u protivnom, treba ukinuti jer joj je u sezoni popunjenost oko 17 posto. Spreman sam to i objasniti. U bivšoj državi Vis je imao tri puta više ljudi i imao vezu s kopnom devet puta tjedno. Sad više nema industrije sardine, "Jugoplastike", vinara i JNA, ali zato "Hektorović", s četiri puta više kapaciteta, vozi četiri puta zimi plus katamaran. Ukupno 21 linija. To nema veze s logikom, to je čisto arčenje državnog novca. A Milna bi ticanjem dobila poticaj za povratak života. Ali ne daju Višani, politika iz kafića, zbog dvadeset minuta devijacije. Kad katamaran digne brzinu, štedi još 10 minuta. I sve to državu ne košta. Takve stvari me tjeraju na povlačenje, u mirovinu – ističe Franičević.

Ravnatelj Agencije za linijski promet uporno predlaže, ali, nažalost, nitko ga ne čuje, da se u pojedinim mjesecima u izvansezonskom razdoblju vikendom omogući putovanje do otoka po otočnim tarifama za sve putnike i vozila. To bi omogućilo otočanima nastanjenim na kopnu da češće odlaze kući, da pomognu roditeljima. Brodaru prihodi ne bi bili smanjeni, tvrdi Franičević, nego uvećani.

– Zamislite čovjeka 28, 45 ili 61 godinu života, ne radi, nema nikakvih primanja, živi na otoku i mora plaćati otočnu cijenu karte. Umirovljenici, bez obzira kolika im je mirovina, ne plaćaju kartu, oslobođeni su. Gdje to ima?! – pita se Ivan Franičević Aga i dodaje:
– Nikad nisam bio pozvan da dam svoje stručno mišljenje, a ne bih volio otići u mirovinu prije nego što nekome ne kažem barem par rečenica!


Plivanje na Visu nezaboravno je iskustvo prije svega zbog čistoće mora koje ga okružuje. Bez obzira tražite li bijeg od vrućine skokom u more u zaljevu Jurja ili ste se prepustili snažnim strujama i nježnom milovanju svježe vode u Molo Trovni ili besciljno plutate na krokodilu na napuhavanje po pješčanom zaljevu Zoglov, more oko Visa će ostati u vašem sjećanju - stoji na stranicama TZ grada Visa i stranici European Best Destinations.
Da je tomu zaista tako uvjerili smo se i sami puno puta, a za vas smo pripremili niz fotografija otoka Visa snimljenih iz zraka.
Uživajte!
Izvor: jutarnji.hr






U konobi Magić na otoku Visu možete uživati i u prijesnim inćunima s peštom od rige i badema te sipama na brudet s bobom i orzom te savurom od srdela

Otok Vis jedno je od gastronomski najprimamljivijih jadranskih odredišta. Od sredine devedesetih na njemu se događa mala restoranska renesansa. Postoje tri lica otoka, ono grada Visa, ribarske Komiže i ono poljarsko, kako Višani nazivaju unutrašnjost otoka koja se prelijeva i na naseljene uvale njegove istočne obale. Ova se raznolikost može očitati i na tri različite kuhinje, pa je to još jedna od gurmanskih atrakcija.

No, ono što je najvrednije i zbog čega mnogi kao i ja često svraćaju na ovaj otok je što je na trpeze svojih restorana iznio najviše od svog kulinarskog nasljeđa. Nigdje se nije to dogodilo u tolikoj mjeri kao upravo na ovom otoku. Doplovivši ovaj put do Visa, iako sam kao i uvijek blagovao i u ostalim svojim otočkim favoritima, prije svega Pojodi, odlučio sam vam predstaviti jednu šesnu, nepretencioznu konobu duhovita imena, a toliko nekad povezana s trpećom životinjom i svim radovima u polju, a posebno u vinogradima - Magić.

Na sedam kilometara od viške luke, uz cestu za istočne otočke uvale, a poviše uvale Stončica konoba je koja je paralelno rasla s obiteljskom vinskom pričom i njihovim vinogradima i njegovanjem jako dobra vina. Ovdje su prije devet godina odlučili spravljati prvenstveno meso i to poglavito otočku janjetinu što je odlični naum za predahnuti od dominantno ribljih menija na ostalim mjestima ovog ribarskog otoka.

S prijateljima koji su do otoka doplovili kao i ja u Magića smo naručili podosta toga, što je odlična prilika za probati puno više jela nego da sam za stol sjeo sam. Krenuli smo s prijesnim inćunima koje sami spravljaju “pod limun”. Serviraju ih s peštom od rige i badema. Odlična i jako fina ideja.

Izvor: Dobra hrana



Otok Vis

Obrazac za kontakt

Naziv

e-pošta *

Poruka *

Pokreće Blogger.