n


Izvor: Novi list/Autor: Darko Pajić - 21.9.2015.
U idućih 12 godina planira se nabavka 26 brodova, od čega su 23 novogradnje. Planira se i otpis 32 broda, čime bi se broj brodova u bijeloj floti 2027.  smanjio na 44, ali uz povećanje ukupnog kapaciteta flote
U razdoblju do 2027. godine najveći hrvatski putnički brodar Jadrolinija planira u obnovu flote investirati 281 milijuna eura te nabaviti ukupno 26 novih brodova, od čega bi 23 bile novogradnje. Uz nabavku 26 brodova, postupno se planira i otpis 32 broda, čime bi se broj brodova u bijeloj floti 2027. godine smanjio sa sadašnjih 50 na 44, ali bi se istovremeno povećao ukupan kapacitet flote. Tako bi Jadrolinija od danas aktualnog kapaciteta za ukupno 28.020 putnika i 3.924 vozila na 50 brodova u idućih 12 godina trebala ostvariti flotu od 44 broda koji bi istovremeno mogli ukrcati 31.377 putnika i 4.710 vozila. Navedene ambiciozne brojke zapisane su u strateškom dokumentu o mogućnostima razvoja Jadrolinije u razdoblju od 2015. do 2027. godine, smjernicama koje je nedavno prihvatio Nadzorni odbor i Skupština tvrtke, što znači da je riječ o materijalu koji bi trebao bitno odrediti budućnost kompanije. Kako se između ostalog u strategiji navodi, jedan od najvažnijih ciljeva Jadrolinije bit će zadržavanje 34 koncesionirane linije u Hrvatskoj i nakon 1. siječnja 2017. godine, kada će se otvoriti tržišna konkurencija u poslu povezivanja hrvatskog kopna i otoka.

Posao škverovima

U sažetku strategije navedene su i najvažnije smjernice poslovanja, upravljanja kadrovima, nastavka razvoja internetskog sustava prodaje karata, spominju se opcije iskoraka na nova tržišta i izlaska izvan granica Jadrana, a također se navodi i izuzetno važna mogućnost provedbe dokapitalizacije Jadrolinije, poduzeća koje je trenutno u stopostotnom državnom vlasništvu. Dugoročno se predviđaju prihodi i kreditna opterećenja s analizom mogućnosti za realizaciju zahtjevnog programa obnove flote, čija prosječna starost u ovom trenutku iznosi 25,8 godina. Tako se obnova flote planira nastaviti već iduće godine i to kupnjom  nasljednika »Marka Pola«, »Dubrovnika« i »Liburnije«, te pripremom novog koncepta novogradnji, koje su podijeljene u tri grupe. Prva se odnosi na izgradnju putničkih brodova za kratke destinacije kapaciteta za 400 putnika, broda koji bi zamijenio najstarije brodove u floti, »Tijat« (izgrađen 1955.), »Postira«(1963.) i »Premuda« (1957.), te se izgradnja tog broda ocjenjuje kao prioritet u obnovi flote.  Ta novogradnja nije i jedina koja bi se trebala ugovoriti u idućem godinama, jer se drugi program novogradnji odnosi na projekt ro-ro putničkog broda za udaljene otoke, prije svega Hvara, Lastova, Korčule i Visa. Iako se strategija Jadrolinije time ne bavi, sasvim je logično zaključiti kako će ovi planovi biti izuzetno atraktivni i za hrvatska brodogradilišta, koja će se natjecati za ove poslove tijekom idućih desetak godina, kao i da će za budućnost hrvatskih navoza biti izuzetno važno dobiti što veći dio novogradnji za Jadroliniju u koje bi trebalo investirati čak 281 milijuna eura. Posljednja veća investicija u obnovu flote bila je u 2014. godini i riječ je o izgradnji četiri trajekta istih karakteristika vrijednih ukupno 32 milijuna eura. Taj posao obavio je pulski Uljanik, te manjim dijelom riječki »3. maj«.

Izgradnja katamarana


Posljednji, također važan segment obnove flote odnosi se na obnovu katamaranske flote, gdje se planira izgradnja više katamarana, dok se  izgradnja trajekata predviđa u razdoblju od 2021. do 2027. godine. Ti trajekti dugoročno su povezani i s obnovom lučke infrastrukture na državnim linijama. Financiranje obnove flote trebalo bi se osigurati dugoročnim kreditima i sredstvima iz vlastite akumulacije, pod sličnim uvjetima financiranja kao za posljednje četiri novogradnje. Jedan od važnijih kriterija za ostvarenje investicija svakako je i povećanje prihoda koji bi, kako se navodi u sažetku strategije, trebalo izaći iz trenutnih okvira poslovanja na međunarodnom tržištu s brodovima većeg kapaciteta, te bi do 2020. godine prihodi trebali narasti do 1,03 milijardi kuna godišnje. 

Oznake: ,

Objavi komentar

Nikola Kežić

{picture#https://lh3.googleusercontent.com/-rZoAC2Zk65E/AAAAAAAAAAI/AAAAAAAAAH8/hPwAzxdnkNA/s120-c/photo.jpg} Vlasnik i urednik bloga ISSA-VIS-Kut koji je stjecajem okolnosti postajao i više od bloga, tako da je 'OTOK VIS - total portal' rezultat tog procesa. {facebook#https://www.facebook.com/nikola.kezic.98} {twitter#YOUR_SOCIAL_PROFILE_URL} {google#https://plus.google.com/u/0/104715246939349637026/posts} {pinterest#YOUR_SOCIAL_PROFILE_URL} {youtube#YOUR_SOCIAL_PROFILE_URL} {instagram#YOUR_SOCIAL_PROFILE_URL}

Pogled na Češku vilu

Pogled na Češku vilu
Pogled na Češku vilu

Beritova

Munjac

Silvestrovo 2007.

Silvestrovo 2007.
Negdje na putu Podšpilje - Žena Glava

Gasi se dan

Jesenja idila

Jesenja idila
... a onda su stigle kiše jesenje.

Pogled na Prilovo

Pogled na Prilovo
Nakon siječanjske bure

Komiža

Komiža
Lulin pogled na Komunu

Trogli

Trogli
Kad su friški dižu repe

Grandovac

Grandovac
Prvi dani rujna...

Ulica Don Cvjetka Marasovića

Ulica Don Cvjetka Marasovića
Viška kola, salizona i popisketona

Vandica

Vandica
Položen vozački!

Prilovo

Prilovo Fotografirano u siječanjsko jutro nakon kiše

Viška Batarija

Viška Batarija Ljetna pozornica; kazališne predstave, koncerti...

Pogled na Češku vilu

Pogled na Češku vilu S nikad završene obilaznice

Konoba VATRICA

Konoba VATRICA kultno mjesto viške gastronomske ponude

Nova riva na Kutu

Nova riva na Kutu Još čeka opremanje...

Obrazac za kontakt

Naziv

e-pošta *

Poruka *

Pokreće Blogger.