n

Svojim najvećim uspjehom smatram činjenicu da sam uspio proizvesti prepoznatljiv proizvod otoka Visa, priča Velimir Mratinić koji se na Visu bavi proizvodnjom autohtonog Viškog hiba

"Hib vjerojatno dolazi od riječi hljeb ili kruščić. To je energetski zalogaj koji su na jesen domaćice spravljale težacima", priču o Viškom hibu započinjeVelimir Mratinić, vlasnik poljoprivrednog obrtaBrojne smještenog na otoku Visu. Upravo se ovaj obrt može podičiti proizvodnjom autohtonog viškog proizvoda.
Ova vrijedna delicija prvi put bi se načela zaBadnjak, a u međuvremenu dozrijevala u suhom lišću lovora i ružmarina. Tanko se rezala uz čašu travarice ili prošek i uz zalogaj uvijek se komentirala njegova kvaliteta. "To je tradicionalni proizvod čiju smo recepturu naslijedili i koja se prenosi s koljena na koljeno", nastavlja Velimir.

Zamorčica i bružetka bijela idealne za proizvodnju

Njegov obrt Brojne bio je logičan nastavak tradicijom bavljenja poljoprivrednom proizvodnjom. Obrt je
otvoren 1998. godine, a dok se otac bavio poglavito uzgojem ovaca, Velimir je odlučio sreću potražiti u dohodovnijoj proizvodnji i pri tome se odlučio na tradicionalne proizvode koji imaju dodatnu vrijednost.
"Trenutno imamo 250 stabala smokava na otprilike jednom hektaru. Sada smo u potrazi za dodatnom zemljom, ali to je jako veliki problem na našem području. Najveći su problem neriješeni imovinsko-pravni odnosi i dugotrajan postupak dobivanja državnog poljoprivrednog zemljišta. A cijena zemlje je za poljoprivrednike nerealno skupa", pojašnjava Velimir.

Od sorti smokava na obrtu uzgajaju domaće sortezamorčicu i bružetku bijelu - idealne sorte za sušenje smokava od kojih se proizvodi hib.
Svaki otok pa tako i Vis ima specifičnu mikroklimu pa su za naše nasade najopasniji kasni proljetni i rani jesenski mrazovi. Iako smo na otoku voda nam ne stvara problem niti ikakvo ograničenje u proizvodnji. Budući da otok ima vlastite izvore vode, to mu daje jako veliku prednost. 

smokva sama po sebi ne zahtjeva mnogo vode, osim u vrijeme podizanja nasada, kada su biljke jako mlade i osjetljive", priča nam Mratinić. Najpovoljniji položaji za uzgoj istovremeno su i turistički najatraktivniji, no i dalje se prednost daje razvoju turizma te dolazi do sukoba dvaju sektora.

Tradicionalna receptura

U obrtu osim Velimira radi i supruga i dva zaposlenika. I dok je on ponajviše angažiran oko uzgoja i nasada na području Čajno polje, supruga Vesna se bavi proizvodnjom hiba i to po tradicionalnoj recepturi, koju su obiteljski naslijedili. "Na otoku Visu se zadržala tradicija izrade Hiba. I dan danas ga rade viške žene po otoku. U zadnje vrijeme se rade smokvenjaci i drugdje po dalmaciji, ali samo na Visu se zove Hib i poseban je po sastavu i načinu pripreme. Jedan je Viški hib, ostalo su smokvenjaci", pojašnjava Velimir.
Vlasnici obrta Brojne česti su izlagači sajmova, s kojih kući uvijek nose brojne nagrade. Tako su nositelji oznake Hrvatski otočni proizvod, 2011. godine bili su dobitnici nagrade za najbolji turistički suvenir Splitsko-dalmatinske županije, osvojili su i nagradu Cropak za najbolju ambalažu, dobitnici su eko-etno priznanja.
Ipak Velimir napominje da najvećim priznanjem i uspjehom smatra prepoznatljiv proizvod koji predstavlja otok Vis. A u nastojanjima razvoja i brendiranja proizvoda veliku mu potporu daje Grad Vis, koji među ostalim osigurava i besplatne štandove na rivi za sve proizvođače sa svog područja, do kojih je izrazito teško doći.

Ne držati sva jaja u istoj košari

"Osim što se bavimo proizvodnjom hiba, odlučio sam se zadržati uzgoj ovaca. Trenutno u uzgoju imamo 130 grla dalmatinske pramenke. Proizvodimo janjeće meso i uvijek sve uspijemo prodati. Tržište vapi za ovakvim proizvodima", priča za AgroKlub Velimir Mratinić, koji je u jednom trenutku gotovo odustao od uzgoja ovaca i potpuno se posvetio proizvodnji Viškog hiba, ali prije toga je napravio računicu i odlučio se na taktiku - ne treba držati sva jaja u istoj košari.
"Teško je u poljoprivredi biti oslonjen na jednu jedinu proizvodnju. Tržište je nestabilno, a hib je luksuzni proizvod. Moram priznati da smo osjetili krizu, a brojne kolege na sajmovima više ne vidimo. Stoga smatram da je odluka ostati u ovčarstvu bila itekako dobra."

Poseban suvenir koji stranci rado nose kući

Velimir dodaje i da je Viški hib interesantan podjednako domaćim i stranim potrošačima. Domaći gosti uvijek cijene autohtone domaće proizvode, a i stranci se sve više informiraju o lokalnim proizvodima i rado Viški hib nose kući kao poseban suvenir. "Naše proizvode prodajemo i u delikates dućanima Kraš, a ima ih i po zračnim lukama, gdje je najveća koncentracija turista", pojašnjava Mratinić.
Osim u vlastitoj proizvodnji, Velimir je angažiran i u brojnim udrugama proizvođača otoka Visa. Tako je 2004. godine osnovana Udruga Strojni prsten, koja trenutno broji četiri člana. Ova mala, ali vrijedna skupina, uspjela si je sredstvima Ministarstva poljoprivrede priuštiti tri nova traktora i brojne priključke, čime su znatno povećali kvalitetu obrade tla. Da se ne bi duplirali resursi, kupili su različite strojeve, a usluge obrade rade jedni drugima.
Osim toga, usluge trećim stranama naplaćuju i to im osigurava dio prihoda. Velimir je i član Udruge Butigakoja okuplja viške proizvođače i članovima olakšava pristup potrošačima. U ponudi ima raznih lokalnih specijaliteta - od vina, rakija, likera, maslinovog ulja, Viškog hiba. Udruživanje je smatra glavna stavka razvoja domaće poljoprivrede.

Ne treba se bojati krenuti dalje

"Ukoliko se ozbiljno bavite poljoprivrednom proizvodnjom stalna su ulaganja neminovna, ulaže se u objekte, mehanizaciju, podizanje nasada, marketing i promociju. Ove smo godine prijavili projekt na natječaj za Mjeru 4.1. sa ciljem podizanja nasada smokava i rezultate iščekujemo. A kakav bi savjet imao za one koji se planiraju upustiti u ovu proizvodnju? Sjećam se komentara jednog iskusnog prijatelja koji je znao reći - Nemoj se plašiti brojki, brojke će doći. Sada znam da je htio reći da se ne treba bojati krenuti dalje. Prije svega treba dobro istražiti tržište. Tako smo i mi - najprije smo izišli s proizvodom i analizirali potražnju, a potom išli u podizanje nasada.
Pri kraju smo s prikupljanjem dokumentacije za dobivanje oznake zaštite Viškog hiba i uskoro ćemo službeni zahtijev uputiti Ministarstvu poljoprivrede", poručuje Velimir Mratinić.

Marina Bošnjak/agroklub/Foto: Tino Jurić/PIXSELL


Objavi komentar

Nikola Kežić

{picture#https://lh3.googleusercontent.com/-rZoAC2Zk65E/AAAAAAAAAAI/AAAAAAAAAH8/hPwAzxdnkNA/s120-c/photo.jpg} Vlasnik i urednik bloga ISSA-VIS-Kut koji je stjecajem okolnosti postajao i više od bloga, tako da je 'OTOK VIS - total portal' rezultat tog procesa. {facebook#https://www.facebook.com/nikola.kezic.98} {twitter#YOUR_SOCIAL_PROFILE_URL} {google#https://plus.google.com/u/0/104715246939349637026/posts} {pinterest#YOUR_SOCIAL_PROFILE_URL} {youtube#YOUR_SOCIAL_PROFILE_URL} {instagram#YOUR_SOCIAL_PROFILE_URL}

Pogled na Češku vilu

Pogled na Češku vilu
Pogled na Češku vilu

Beritova

Munjac

Silvestrovo 2007.

Silvestrovo 2007.
Negdje na putu Podšpilje - Žena Glava

Gasi se dan

Jesenja idila

Jesenja idila
... a onda su stigle kiše jesenje.

Pogled na Prilovo

Pogled na Prilovo
Nakon siječanjske bure

Komiža

Komiža
Lulin pogled na Komunu

Trogli

Trogli
Kad su friški dižu repe

Grandovac

Grandovac
Prvi dani rujna...

Ulica Don Cvjetka Marasovića

Ulica Don Cvjetka Marasovića
Viška kola, salizona i popisketona

Vandica

Vandica
Položen vozački!

Prilovo

Prilovo Fotografirano u siječanjsko jutro nakon kiše

Viška Batarija

Viška Batarija Ljetna pozornica; kazališne predstave, koncerti...

Pogled na Češku vilu

Pogled na Češku vilu S nikad završene obilaznice

Konoba VATRICA

Konoba VATRICA kultno mjesto viške gastronomske ponude

Nova riva na Kutu

Nova riva na Kutu Još čeka opremanje...

Obrazac za kontakt

Naziv

e-pošta *

Poruka *

Pokreće Blogger.